Pogledajte emisiju “Reflektor” na temu partijskog zapošljavanja. Gost emisije bio je i Boris Marić (CEGAS). Ostali gosti bili su predstavnici političkih partija URA, Demokratska Crna Gora i SNP.

Saopštenje za medije

Na međunarodni dan borbe protiv korupcije, nevladine organizacije XXX predale su Ministarstvu javne uprave nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Ovo je prvi antikorupcijski zakon koji je predložen novoj Vladi sa ciljem da omogući građanima, medijima i nevladinom sektoru da imaju aktivniju ulogu u borbi protiv korupcije i kontroli rada vlasti.

Pozivamo ministarku Tamaru Srzentić da prihvati naše predloge i što prije zakaže javnu raspravu, kako bi ovaj zakon po hitnom postupku bio usklađen sa međunarodnim standardima.

Evropska komisija i brojne međunarodne institucije su više puta ukazivale da je neophodno izmjeniti ovaj Zakon, posebno potencirajući značaj pristupa informacijama koje mogu ukazati na korupciju i nezakonit rad institucija.

Predloženim nacrtom se ukidaju brojne zakonske odredbe koja je uvela prethodna vlast kako bi na hiljade dokumenata od javnog značaja proglasila državnim ili poslovnim tajnama. 

U nacrtu je predlozena nova definicija pojma informacija, usklađena sa medjunarodnim standardima, i preciznije su propisani uslovi pod kojima se podaci mogu proglasiti tajnom.  

Predviđeno je da institucije i drugi obveznici zakona na svojim sajtovima objavljuju mnogo više podataka, pogotovo o potrošnji njihovih budžeta.

Ojačane su nadležnosti drugostepenog organa da kontroliše istinitost navoda institucija da ne posjeduju tražene podatke, kao i da obezbijedi izvršenje odluka.

Iz nove Vlade su više puta poručili da će njihov rad biti transparentan, zato očekujemo da će biti spremni da u najkraćem mogućem roku predlože izmjene ovog zakona kao jasnu poruku raskida sa dosadašnjom praksom sakrivanja informacija od javnog interesa.

Carević se mogao kod svog duhovnika moliti za uspjeh u velikim izazovima vršenja lokalne vlasti, kazao je Marić. Sekularizam nije ideologija, već sredstvo da se osigura jednakost u društvu, objašnjava Đuković

Vjerski obredi se ne mogu održavati u zgradama javne uprave, jer takav čin, uz favorizovanje jedne vjerske zajednice, nepotrebno provocira podjele.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, navodeći da se poštovanjem vjerskih prava ne smije ugrožavati sekularnost, odnosno, Ustavom garantovano uređenje Crne Gore po kome su vjerske zajednice odvojene od države.

Sveštenici Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) osveštali su u četvrtak zgradu Opštine Budva nakon što je Marko Bato Carević (Demokratski front) izabran za predsjednika te Opštine.

Iz Carevićevog kabineta juče nije odgovoreno na pitanja ‘Vijesti’ zašto je u Opštini održan vjerski obred, da li je time prekršen Ustav kojim je definisana odvojenost javnih funkcija od bilo koje vjere i da li je time iskazano nepoštovanje prema ostalim službenicima u Opštini koji su druge vjere.

Na ista pitanja, Carević je u telefonskom razgovoru kazao novinarki “Vijesti” da ne zna šta bi odgovorio.

“Vi me targetirate… pravite od ničega dramu. Kada ste vi iz ‘Vijesti’ u pitanju za sada ću ostati bez komentara… Vi ćete svakako šta god kažem okrenuti kako vama odgovara”, kazao je Carević.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić, je kazao

“Vijestima” da se mora konstatovati povreda principa sekularnosti, jer “kada bi ta praksa postala pravilo u Crnoj Gori imali bismo situaciju da bi nam javne institucije po pravilu postale osveštavane od strane duhovnih lica različitih konfesija”.

“Zamislimo da u Rožajama predsjednik dovodi imame, a na Cetinju bi se moglo desiti nešto treće. Konkretno, Carević ukoliko je htio da zadovolji svoje duhovne potrebe mogao se kod svog duhovnika moliti za uspjeh u velikim izazovima vršenja lokalne vlasti, za pravdu i ljubav”, kazao je Marić.

On je istakao da ovakva praksa ima i političko-sistemski rizik, koji se ogleda u stvaranju prostora za jačanje etnocentrizma koji je antipod građanskoj Crnoj Gori.

Marić je ocijenio da poštovanje prava, pa i vjerskih, ne smije ugrožavati sekularnost, odnosno Ustavom garantovano uređenje Crne Gore: “Odvojenost države i crkve i vjerskih zajednica je civilizacijski iskorak koji je praksa učinila pozitivnim, blagotvornim i za crkvu i za državu”.

Smatra da je činom osveštanja poslata primarno dnevno politička poruka, koja “upućuje da se ne vidi cjelina crnogorskog društva, što podjele nepotrebno provocira”.

Iz Instituta alternativa saopštili su da osveštavanje zgrade Opštine Budva može narušiti ustavno načelo odvojenosti vjerskih zajednica od države i dovesti u nejednak položaj korisnike i korisnice javnih usluga i zaposlene u organima uprave.

“Lokalna samouprava, bez obzira na političke partije koje osvoje većinu na lokalnim izborima, treba da služi svim građanima i građankama nezavisno od njihovih ličnih svojstava i uvjerenja”, poručili su iz IA.

Dodaju da je činom izbora na ovu važnu funkciju, predsjednik Opštine naročito dužan da omogući dosljedno poštovanje zakona i Ustava, i pošalje poruku građanima i građankama da su ravnopravni u ostvarivanju svojih prava pred lokalnim organima.

Asistent na katedri za ljudska prava na pravnom fakultetu Centralno evropskog univerziteta (CEU), Mirko Đuković, je kazao “Vijestima” da Opština, kao i bilo koja zgrada koja je u službi javne uprave i građana ne može da bude mjesto vjerskog obreda.

“Standard Evropskog suda za ljudska prava je jasan. Dok je sloboda vjeroispovijesti jedno od fundamentalnih prava i sloboda u demokratskom društvu, sud vrlo jasno kaže da država ne može da određuje šta konstituiše religiju ili vjerovanje, to se isto odnosi za one koji su ateisti, agnostici, skeptici… tako da Ustav i Konvencija jednaku zaštitu nude i jednima i drugima. Pravo vjeroispovijesti je personalno i subjektivno, i nije vezano za bilo koju instituciju”, kazao je Đuković.

Ova sloboda, kako je pojasnio, između ostalog podrazumijeva i pravo da neko praktikuje ili ne praktikuje religiju:

“Vjerska sloboda je prvenstveno stvar pojedinca i podrazumijeva i slobodu da to vjerovanje manifestuje sam ili u zajednici sa drugima, u javnosti ili u privatnosti svog doma. Značajno je da ova sloboda ne štiti svaki čin ili oblik ponašanja motivisan ili inspirisan religijom ili vjerovanjem. Drugim riječima, član 9 Konvencije štiti privatno, ali ne nužno i svako javno ponašanje inspirisano tom savješću. Shodno tome, ne dozvoljava kršenje opštih zakona”, kazao je Đuković.

On je pojasnio da poenta sekularizma nije da definiše odnos crkve i države nego da u odvojenosti crkve i države nađe adekvatan način da zaštiti nečiju slobodu vjeroispovijesti a da poštuje načelo jednakosti: “Tako da sekularizam nije ideologija već sredstvo da se osigura jednakost u društvu”.

“Sud za ljudska prava je utvrdio da zaklinjanje nad Biblijom predstavlja kršenje prava na slobodu vjeroispovijesti jer zaklinjanje nad bilo kojom Svetom Knjigom predstavlja zaklinjanje u pojedinačnoj religiji. Dakle, to je stvar slobodnog izbora. Reći “tako mi Bog pomogao” ne predstavlja nametanja nekome svojeg religijskog uvjerenja. S druge strane, osveštanje prostorija to predstavlja”, rekao je Đuković.

Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava (MLJMP) su reagujući na pravoslavni vjerski obred u zgradi Opštine Budva, saopštili da je potrebno nedvosmisleno i odlučno očuvati sekularni karakter svih crnogorskih opština i države Crne Gore u cjelini.

“Vjerska služba u građanskim javnim servisima, uz favorizovanje jedne vjerske zajednice, doprinosi podjelama i diskriminaciji. U Crnoj Gori, pa ni u Opštini Budva, nije uspostavljena državna i zvanična vjera. Nosioci javnih funkcija, na svim nivoima, su dužni da poštuju Ustavom Crne Gore definisanu odvojenost od bilo koje vjere i da prema svima postupaju jednako”, kazao je državni sekretar u tom Vladinom resoru, Aleksandar Saša Zeković.

On navodi da u slučaju Opštine Budva nije saopšteno da je to bio zahtjev zaposlenih ili korisnika opštinskih javnih službi.

“Čak i da jeste onda to pruža osnov da i drugi zatraže obrede po običajima koji su bliski njihovim vjerskim uvjerenjima”.

On je istakao da reagovanje Ministarstva nije politizacija tog pitanja i događaja već je obaveza i odgovornost državnog organa koje je zaduženo za slobodu vjeroispovijesti da na vrijeme ukaže da privilegovalnost jedne vjerske zajednice direktno vodi praktičnom potvrđivanju zvanične vjere i afirmaciji teokratije.

“Teokratija se postepeno uspostavlja uzdizanjem dominantne religije do nivoa koji marginalizuje druge i ugrožava pozitivne vjerske slobode. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava poziva predsjednika Opštine Budva, ali i čelnike svih crnogorskih opština da se suzdrže od daljih aktivnosti i pokažu potrebne demokratske kapacitete i potvrde u svakodnevnoj praksi odvojenost države od bilo koje vjerske zajednice”, poručio je Zeković.

Glavni savjetnik lidera koalicije za “Budućnost Crne Gore” Zdravka Krivokapića, Srećko Crnogorac, je kazao da je to razumio kao politički akt Carevića, navodeći da je to način na koji je pokazao šta je bila prethodna uzurpatorska vlast u Budvi.

“Postoje države gdje je to uobičajena situacija, prije svega u Grčkoj”, kazao je Crnogorac u emisiji “Načisto” TV Vijesti.

On je kazao da treba naći sredinu između revolucionarnog razumijevanja sekularnosti i onoga što je teističko viđenje.

Portparol SD Nikola Zirojević rekao je da je osveštavanje i performans unutar zgrade Opštine Budva, koja nije nečija prćija, nego zgrada svih građana, “bruka za savremenu Crnu Goru”.

Ističući da je “nažalost Budva, u 21. vijeku, od metropole crnogorskog turizma, postala centar teokratske Crne Gore”, Zirojević je kazao da je nevjerovatno da se u ustavom definisanoj građanskoj i sekularnoj Crnoj Gori, dešavaju takve retrogradne aktivnosti.

“Političke promjene poprimaju simboliku povratka u prošlost”

Iz Socijaldemokratske partije (SDP) je saopšteno da političke promjene u Crnoj Gori sve više poprimaju simboliku povratka u prošlost umjesto puta u budućnost, sa crkvom kao ključnim akterom i njenim neskrivenim presudnim uticajem na postizborni politički proces.

Generalni skretar te stranke Ivan Vujović je kazao da bi medijatorska i presudna politička uloga Srpske pravoslavne crkve (SPC) u procesu formiranja vlasti u jednoj sekularnoj državi morala pokrenutii receptore demokratske javnosti i svih njenih aktera.

Preuzeto sa portala Vijesti, link: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/472427/vjerskim-obredima-nije-mjesto-u-zgradama-javne-uprave

Aktuelnu situaciju, između ostalih, komentariše, član CEGAS-a Sergej Sekulović.

Prijedlog da predsjednik Skupštine bude Aleksa Bečić, a mandatar Zdravko Krivokapić, saopštio je Milan Knežević, poslanik Demokratskog fronta na samoj sjednici parlamenta.

“Želimo da eliminišemo sve sumnje da će Srbi izdati, da se Srbi bore za fotelje u parlamentu jer mi smo se uglavnom borili za zatvorske ćelije, mjesto u Tužilaštvu i sudovima”, kazao je Knežević.

Dan ranije, tokom pokušaja dogovora koalicionih partnera o mandataru i podjeli resora buduće Vlade, upravo su iz Demokratskog fronta odbili da se za mandatara predloži Zdravko Krivokapić, iako je on bio nosilac njihove izborne liste “Za budućnost Crne Gore”, što je potvrdio i Dritan Abazović, učesnik pregovora.

“Juče sam tamo izašao sa predlogom da Krivokapić bude premijer. Bilo je specifično da oni odbiju moj predlog da njihov kandidat bude premijer”, rekao je Abazović novinarima tokom skupštinske pauze.

Kakva je uloga SPC u pregovorima?

Predstavnici tri koalicije nove parlamentarne većine o mandataru za sastav nove Vlade pregovarali su u utorak, 22. septembra, u manastiru Ostrog uz posredovanje mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija i episkopa Joanikija.

Za lidera koalicije “Crno na bijelo” Dritana Abazovića nije sporno što su se crkveni velikodostojnici uključili u razgovore o mandataru i Vladi.

„I oni su ljudi, to su građani koji imaju uticaj na društvo. Kako bih razgovarao sa reisom, tako mogu i sa mitropolitom. Ovo je istorijski momenat i na ovaj način treba da brišemo frustracije iz prošlosti i da vidimo kako za državu možemo da donesemo najbolje odluke“, poručuje Abazović i dodaje da crkva nije pomogla njihovu koaliciju, ali da „bog jeste“.

Komentarišući činjenicu da se o budućoj vlasti pregovaralo uz posredovanje crkve, politički analitičar Sergej Sekulović za RSE kaže da takva praksa ne bi smjela da se nastavi.

“U političkoj ravni to može da se opravda činjenicom da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori ima otvoreni politički interes vezano za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, da se buduća vlast što prije formira kako bi se pristupilo promjenama tog Zakona. U tom kontekstu neki vid posredovanja SPC u pregovorima koji su doživjeli određene problematične momente može da se politički racionalno shvati. Međutim, u perspektivi ta praksa bi trebala da bude jedan izuzetak, a ne pravilo jer crnogorsko društvo bi moralo da se gradi na principima gdje se tačno zna linija razdvajanja između onoga što je svjetovno ili državno i onoga što je duhovnoa”, kazao je Sekulović.

Mandatar za sastav nove Vlade Zdravko Krivokapić kaže da je pogrešna percepcija da mitropolit Amfilohije i episkop Joanikije kroje sudbinu Crne Gore, navodeći da su se “oni našli kao pomiritelji”.

Da li će Vlada biti ekspertska?

Krivokapić je poručio da će prvi princip djelovanja nove vlasti biti uređenje Crne Gore.

„Prvi princip biće – ne kradimo državu. Dovešćemo poznaniju prava sve one koji to zaslužuju. Obaveza nam je da Crna Gora liči na Luksemburg“, rekao je Krivokapić i dodao da je toliko srećan i da mora da se trudi da “ne pusti suzu“.

Na pitanje hoće li vlada biti ekspertska, odgovorio je da realnost nalaže da se prave određeni ustupci.

„Nova vlada treba da bude vlada povjerenja i da joj građani vjeruju. Nećemo dijeliti građane ni po naciji, ni po vjeri“, rekao je Krivokapić.

Dritan Abazović je, međutim, rekao da oni koji misle da mogu da budu balast vladi treba da se povuku.

„Volio bih da Zdravko Krivokapić, mandatar, sastavi najbolju vladu, od kredibilnih ljudi, koja će moći da se suoči sa nagomilanim problemima u našem društvu. Svi oni koji personalno misle da mogu da budu u vladi, a mogu da joj budu balast treba da se povuku“, rekao je Abazović novinarima u Skupštini dodajući da očekuje da se sektori koji tiču nacionalnog interesa i bezbjednosti države “ne daju ljudima koji su neozbljni i onima koji bi na bilo koji način mogli da negativno utiču na bezbjednosne prijetnje i orjentaciju prema zapadu”.

Abazović je odbio da odgovori na koga konkretno misli kada kaže neozbiljni i poručio da ga javnost razumije:

„Danas je sve došlo na svoje, da ne kažem na moje i zato sam jako zadovoljan. Što se tiče bezbjednosnog sektora tu treba da imamo poseban senzibilitet zbog međunarodne podrške. Juče sam imao sastanke sa (predstavnicima) dvije najuticajnije države u Crnoj Gori i znam zašto to pričam“, naveo je Abazović.

Aleksa Bečić je kazao da na izborima nijesu pobijedili da bi se dijelili i svađali. Kako je naveo, Demokrate su uvijek bile na stanovištu da je dogovor najbolje rješenje.

Politički analitičar Sergej Sekulović za RSE kaže da trenutno stanje stvari govori da postoji pomak u pregovorima oko formiranje buduće vlasti.

“To je jedan zaista realan korak naprijed. To svakako ne znači da će svi budući događaji ići glatko. Odnosno, na samom mandataru je da napravi strukturu Vlade i ozbiljni pregovori nam tek slijede. Ali ovo danas jeste signal da se to ipak u nekom razumnom ili u ustavnim rokovima može završiti. Što ne znači da će ta vlast biti stabilana i da neće biti na ozbiljnim iskušenjima ”, smatra Sekulović objašnjava da su pregovori o budućoj vlasti tek počeli i da Crnu Goru čeka buran politički period sa dinamičnim parlamentom.

Bez prisustva dijela poslanika DF-a na intoniranju himne

Konstitutivna sjednica crnogorskog parlamenta počela je intoniranjem državne himne, a ovom činu nije prisustvovao dio poslanika Demokratskog fronta, dok je nosilac liste „Za budućnost Crne Gore“ Zdravko Krivokapić s ostalim prisutnim poslanicima i gostima ispoštovao državnu himnu.

Konstitutivnoj sjednici nije prisustvovao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, dok su kao gosti prve sjednice 27. saziva bili prisutni predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić, zaštitnik ljudskih prava Siniša Bjeković i predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović.

Nakon verifikacije mandata novog saziva predsjedavajući Miodrag Lekić je, između ostalog, saopštio da je prvi put došlo do promjene vlasti i mirne primopredaje, i najavio da neće biti revanšizma u odnosu na prethodnu vlast, te insistirao na dignitetu i nezavisnosti Skupštine kao institucije.

„Nova vlast ne treba da svoj legitimitet zasniva na negaciji svega što je urađeno prije, što bude konstatovano kao pozitivno. To kao rezultat treba priznati i na tome graditi dalje crnogorsko društvo. Ono što je negativno, a plašim se da je toga bilo više, zahtijeva radikalan diskontinuitet. Dakle, neće biti revanšizma, ali će biti realizacije poglavlja 23 i 24 (poglavlja se odnose na vladavinu prava)“, rekao je Lekić koji predsjedava Parlamentom kao najstariji poslanik.

Na osnovu izbornog rezultata tri koalicije koje su osvojile većinu od 41 mandata od ukupno 81 poslaničkog mjesta 23. septembra su zauzeli parlamentarne klupe u koje su poslednjih tri decenije bile rezervisane za Demokratsku partiju socijalista, Mila Đukanovica.

Parlamentarnu većinu čine tri koalicije: „Za budućnost Crne Gore“ predvođena Zdravkom Krivokapićem i Demokratskim frontom koja je osvojila 27 mjesta, koalicija „Mir je naša nacija“ koju predvodi Aleksa Bečić predsjednik Demokratske Crne Gore sa deset mandata i koalicija „Crno na bijelo“ predvođena Građanskim pokretom URA, Dritana Abazovića sa četiri poslanička mjesta.

Dojučerašnja vladajuća Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića osvojila je 30 mandata, njegov koalicijiski partner Socijaldemokrate Ivana Brajovića tri, Bošnjačka stranka takođe tri mandata.

Dvije koalicije partija Albanaca po jedno poslaničko mjesto i od prije pet godina opoziciona Socijaldemokratska partija dva mandata.

Od okončanja izbornog procesa lideri tri koalicije Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović u javnosti su izašli sa dva sporazuma, koji govore o principima za formiranje buduće Vlade Crne Gore.

Ključni principi su: da nema promjene spoljnopolitičkog kursa Crne Gore, da nema izmjena državnih simbola, da će Vladu činiti stručnjaci bez obzira na njihovu političku, vjersku ili nacionalnu pripadnost, te depolitizacija ključnih institucija u cilju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije kao jedan od najvažnijih elemenata za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

Novinari: Srđan Janković, Lela Šćepanović

Link: https://www.slobodnaevropa.org/a/nova-vlast-u-crnoj-gori-krivokapi%C4%87-predlo%C5%BEen-za-mandatara-/30854212.html

Mi smo država, društvo koje, objektivno, još uvijek nije naviklo na demokratiju. Mi se još učimo demokratiji – kazao je Sergej Sekulović

Na interaktivnoj tribini Centra za građanske slobode (CEGAS) razgovaralo se o tome kako ojačati ulogu mjesnih zajednica i demokratski potencijal društva i kako osnažiti i ohrabriti građane da predlažu inicijative i učestvuju u odlučivanju.

Izvršni direktor NVO „CEGAS” Boris Marić objašnjava da je cilj cjelokupnog procesa demokratizacija crnogorskog društva.

-Tribina je naš metodološki pristup ovom veoma značajnom pitanju, učešću građana u odlučivanju i poziciji mjesnih zajednica, i u sistemu lokalne samouprave, ali i ukupno u državi Crnoj Gori. Smatramo da je to ključ daljeg demokratskog razvoja – kazao je Marić.

Profesor i građanski aktivista Neđeljko Đurović kazao je da se s nizom tribina otpočelo u Baru, jer je to grad sa 12 mjesnih zajednica, od kojih svaka ima određene specifičnosti.

-Rukovođeni dosadašnjim iskustvima koja nisu bila baš najbolja, odnosno zavisila su od toga koliko su odbori mjesnih zajednica bili inicijativni, kreativni, da ne kažemo i pomalo autoritativni, možda i koristeći neke bočne kanale prema organima lokalne samouprave da bi kandidovali neki svoj određeni problem – kaže Đurović.

Politički analitičar, član NVO „CEGAS”, Sergej Sekulović, ističe da je demokratizacija društva proces na kom treba raditi.

-Mi smo država, društvo koje, objektivno, još uvijek nije naviklo na demokratiju. Mi se još učimo demokratiji – kazao je on.

Preuzeto sa sajta Dana, link: https://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Regioni&clanak=759988&datum=2020-09-17