Ovaj upitnik je dio istraživanja u cilju izrade preporuka za smanjenje političkih uticaja u obrazovanju.
Pozivamo punoljetne građane da podijele svoje mišljenje i iskustvo.
Upitnik je anoniman, osim ako dobrovoljno ostavite kontakt radi daljeg razgovora. Hvala!
Istraživanje o korupciji u obrazovanju ima za cilj da ispita percepcije, lična iskustva i reakcije učenika srednjih škola, studenata i roditelja/staratelja u vezi sa mogućim oblicima korupcije i nepoštenog postupanja u obrazovanju.
Pod pojmom korupcija i nepošteno postupanje podrazumijevaju se različite situacije, uključujući favorizovanje, nejednak tretman, pritiske, očekivanje poklona ili usluga, ali I druge oblike neformalne prakse.
Upitnik je anoniman. Ne postoje tačni ili pogrešni odgovori – važno je Vaše lično mišljenje i iskustvo. Prikupljeni podaci biće korišćeni isključivo u istraživačke svrhe.
Hvala na učešću.
U sklopu projekta “Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!”, Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore i Centar za građanske slobode, radili su tematski izvještaj “Analiza rada javnih izvršitelja i institucionalnih odnosa”.
Tematski izvještaj biće predstavljen na okruglom stolu koji će se održati 26. novembra 2025. godine, sa početkom u 10.00 sati, u sali PR centra, u Ulici Josipa Broza Tita 23a, u Podgorici.
Pozivamo vas da svojim učešćem doprinesete diskusiji.
Prema dosadašnjim istraživanjima, u Crnoj Gori je prisutan visok nivo percepcije korupcije, naročito u oblasti visokog obrazovanja. Takođe, istraživanja ukazuju i na izraženo nepovjerenje u mjere koje se sprovode radi njenog sprečavanja.
Zato želimo da čujemo vaše mišljenje.
Upitnik je namijenjen roditeljima/starateljima učenika osnovnih i srednjih škola, studenata, kao i zaposlenima u sistemu obrazovanja. Cilj nam je da bolje razumijemo:
Vaši odgovori pomoći će da se identifikuju ključne slabosti u postojećem sistemu i definišu preporuke za unaprjeđenje integriteta i povjerenja u obrazovni sistem.
Zahvaljujemo na izdvojenom vremenu i doprinosu ovom važnom istraživanju.
Centar za građanske slobode (NVO CEGAS) ocjenjuje da je novi Nacrt Zakona o javnim izvršiteljima značajan iskorak u odnosu na postojeće rješenje, posebno u dijelu disciplinske odgovornosti i procesnih mehanizama njenog utvrđivanja i sprovođenja. Smatramo da predloženi tekst sadrži brojne kvalitetne novine, ali i da zahtijeva određene izmjene kako bi bio u potpunosti usklađen sa standardima Evropske unije i međunarodnim preporukama.
Pozitivno je što je nacrtom detaljno uređen disciplinski postupak, sa jasno definisanim pravima i obavezama učesnika. Ipak, smatramo da se dio odredbi o lakšim povredama treba preciznije urediti kroz upućivanje na Etički kodeks Komore, umjesto iscrpnog nabrajanja pojedinačnih slučajeva. Na taj način bi se obezbijedila veća fleksibilnost i mogućnost da se obuhvate povrede i zloupotrebe koje zakon ne može predvidjeti, a koje Komora može pravilno razraditi kroz etičke standarde.
Posebno ističemo da formulacije poput „nedolično ponašanje na javnom mjestu“ ili „nedolično ponašanje prema strankama“ stvaraju pravnu nesigurnost i mogu dovesti do subjektivnog tumačenja. Zato smatramo da i ove odredbe treba vezati za Etički kodeks, kako bi se obezbijedila jasnoća i predvidljivost postupanja.
Takođe, ukazujemo na pitanje nadležnosti Ministarstva pravde. Nacrtom su ministru povjerena ovlašćenja da imenuje disciplinske komisije, ali i da odlučuje o privremenom udaljenju javnih izvršitelja. Imajući u vidu i nadzornu ulogu Ministarstva kroz pravosudnu inspekciju, postavlja se pitanje nezavisnosti i nepristrasnosti u disciplinskom postupku. Smatramo da bi ovlašćenja u dijelu privremenog udaljenja trebalo u većoj mjeri povjeriti Komori ili samim disciplinskim komisijama.
Konačno, izražavamo stav da je u javnom interesu da disciplinske rasprave budu otvorene za javnost, osim u izuzetnim slučajevima kada postoji opravdani razlog da budu zatvorene. Trenutno rješenje, prema kojem je rasprava zatvorena osim ako sam izvršitelj ne zatraži suprotno, nije u skladu sa principima transparentnosti.
Svoje predloge i sugestije, NVO CEGAS, uputio je Ministarstvu pravde, na dalje razmatranje, u okviru javne rasprave.
Ukidanjem javne rasprave za PUP Podgorica, dok istovremeno stručna javnost osporava DUP “Nova Varoš 2”, brdo Gorica ostaje nezaštićeno, ugroženo betonizacijom u već preizgrađenom zaštitnom pojasu Spomenika prirode, park šume Gorica. Brdu Gorica prijeti ‘’podljubovićki scenario’’ sa daljim uništavanjem prirode i pretrpavanjem dehumanizovanim stambenim zgradama.
Dvije javne rasprave u vezi sa PUP Podgorica nijesu održane, iako Ministarstvo urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine tvrdi suprotno. Stručna i druga zainteresovana javnost pritom osporava djelove Nacrta, uz navode da ga je nemoguće tehnički i suštinski sagledati, jer dokumentacija nije optimizovana za laku pretragu i pregled. Iz toga proizolazi zabrinutost za sve što se u ovakvoj formi Nacrta ne može jasno uočiti, dok je iz onoga što se donekle može protumačiti jasno da Gorica ostaje nezaštićena i prepuštena građevinskim poduhvatima investitora koji su osporavanim
DUP-om ‘’Nova Varoš 2’’ već ‘’dobili” svoje parče kolača.
Ako Osnovno državno tužilaštvo Podgorica godinu dana izviđa slučaj DUP ‘’Nova Varoš 2’’, to nam govori nešto o vremenu potrebnom da se PUP Podgorica, kao planski dokument višeg reda i veće kompleksnosti, valjano obradi, diskutuje i donese. Podsjećamo donosioce odluka da se prostorni planovi ne mogu usvajati bez učešća građana/ki i davanja mišljenja na javno predstavljene planove, kao i to da javnost ne smije biti dovedena u zabludu prikrivanjem važnih javnih dokumenata postupcima koji onemogućavaju njihovu čitljivost.
Nezakonito je smatrati održanom centralnu javnu raspravu koja se nije ni dogodila. Uz to, podsjećamo na sve korake kroz koje se u ovom skraćenom postupku žuri: javna rasprava bi trebalo da traje 30 dana, sačinjavanje izvještaja o njoj takođe 30 dana, Savjet za revizuju planske dokumentaciji za davanje mišljenja o tom izvještaju zakonski ima 15 dana, uz dodatne rokove za dobijanje mišljenja i saglasnosti organa državne uprave nadležnih za zaštitu životne sredine, za saobraćaj i za zaštitu kulturnih dobara, organa za tehničke uslove, kao i jedinica lokalne samouprave. Radi se o kompleksnom i
dugotrajnom procesu, i jasno je da se radikalnim skraćivanjem ovih rokova ozbiljno ugrožava valjanost procedure.
Neformalna grupa građana za očuvanje brda Gorice, “PodGoricom”, izražava zabrinutost zbog sve očiglednije i drastičnije betonizacije brda, uz najavu skorijeg okupljanja neformalne grupe i zainteresovanih građana u cilju zaštite pluća našeg grada.
Neformalna grupa građana/ki za očuvanje Gorice
Podržani = Osnaženi je program podrške razvoju građanskog društva, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske.
Centar za građanske slobode (NVO CEGAS), je kroz brojna praćenja i analizu rada na polju sudskih vještaka došao do mnoštva nedostataka i nedorečenosti, kako u normativnom, tako i u suštinskom smislu.
Ako uzmemo u obzir brojku od preko 700 sudskih vještaka u Crnoj Gori, čiji spisak uredno ažurira Ministarstvo pravde, postavlja se pitanje – kako se vodi kontrola njihovog odabira i rada, ako je prema analizi Svjetske banke mišljenje 52,9 odsto sudija i 69,5 odsto tužilaca da nedostatak kvalifikovanih vještaka iz određenih oblasti negativno utiče na kvalitet i efikasnost suđenja?
Samo podatak da je u periodu od 2017-2022. godine, razriješen samo jedan sudski vještak, a da je 2023. godine predat samo jedan predlog za razrješenje sudskog vještaka, dovoljno može govoriti o kontrolnoj ulozi Komisije za vještake, koju po Zakonu o sudskim vještacima čine jedan član iz reda sudija, jedan član iz reda državnih tužilaca, dva člana iz reda sudskih vještaka i jedan član iz organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa.
Uočili smo i da su različiti načini praćenja isplate, angažovanja, a onda i načina odabira sudskih vještaka, kako od sudstva, tako i od strane tužilaštva u crnogorskom pravosuđu.
Ako od ukupnog broja sudskih vještaka, koji se nalaze na ažuriranom spisku sudskih vještaka Ministarstva pravde, imamo angažovanih svega 34,7% u 2023 .godini, nejasno je šta se dešava sa onih 65,3%.
Uz saradnju sa Udruženjem sudskih vještaka, uočili smo da je i jedna od potencijalnih nejasnoća i problema to da sudski vještaci, kako nijesu u zakonskoj obavezi da pripadaju Udruženju sudskih vještaka, nemaju veliki broj učlanjenja članova u ovo Udruženje, pa im tako pripada svega 25,4% članova Udruženja od ukupnog broja sudskih vještaka u Crnoj Gori.
Angažovanje CEGAS-a, na polju sudskih vještaka, pored saradnje sa Udruženjem sudskih vještaka, Ministarstva pravde i Tužilačkog savjeta, naišlo je na odgovor Sudskog savjeta da je on nenadležan za pitanja koja se odnose na rad sudskih vještaka od 2016. godine, kada je stupio na snagu Zakon o sudskim vještacima, bez obzira na činjenicu da se preko Opšte sjednice Vrhovnog suda delegira jedan član Komisije za vještake.
Iako u Komisiji za vještake jedan od članova i jeste iz reda sudija koji se imenuje na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore, a predsjednik iste se imenuje iz reda sudija ili državnih tužilaca, dok postupak razrješenja upravo podnosi predsjednik suda, rukovodilac državnog tužilaštva, starješina drugog organa koji vodi postupak, sudija i državni tužilac u čijem predmetu je postupao vještak, nejasno je pozivanje na nenadležnost od strane Sudskog savjeta za način funkcionisanja cjelokupnog polja sudskih vještaka.
CEGAS smatra da se zajedničkim naporima svih aktera pravosuđa, kao i Minista pravde i Udruženja sudskih vještaka, uz zainteresovani civilni sektor i javnost, ovo pitanje jedino valjano može riješiti.
Centar za građanske slobode (CEGAS), smatra da kod izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, mora biti izmjena u dijelu mjesne samouprave.
Nedovoljno razrađeni mehanizmi građanskog učešća i obaveznost prisustvovanja sjednicama opština, od strane ovlašćenih predstavnika iz najužeg jezgra udruživanja građana (mjesnih zajednica), dovela bi do većeg učešća i interesovanja.
Institut slobodne stolice ne smije biti isključivo namijenjen za nevladine organizacije, već i za zainteresovane građane, strukovna udruženja i neformalne grupe.
Uz obavezno neposredno biranje predsjednika/ca mjesnih zajednica, kao i Savjeta, kao organa, napominjemo da Zbor ne može biti organ već isključivo institut neposrednog učešća. Sporna je i donja granica ograničenja, gdje bez okruglo 50 građana i građanki, nema mjesne zajednice. Ovo posebno ističemo, iz razloga što ne smijemo zaboraviti da postoje brojne mjesne zajednice na udaljenim područjima sjevera, koje ne smiju ostati bez svog mjesnog okupljanja, kao i da ono, iz razloga malobrojnosti ne smije biti izmješteno i suviše daleko od građana toga mjesta. Ne smijemo zaboraviti da je mjesna zajednica i mjesto i zajednica.
Napominjeno da Zakon o lokalnoj samoupravi mora dati doprinos kod smanjenja problema mjesne samouprave, kao što su:
Mogućnosti za neposredno učešće su velike, i to mora prepoznati Nacrt Zakona o lokalnoj
samoupravi.
Centar za građanske slobode (NVO CEGAS) očekivao je konačan izbor predsjednika/ce Vrhovnog suda, ali nažalost ni poslednja odluka Opšte sjednice Vrhovnog suda nije dala kanditatkinju/kandidata, i time jasno ugrozila ispunjenje privremenih mjerila za Poglavlje 23 i 24.
Možda je i bilo za očekivati da će se kod kvalitetnih kandidata podrška, uslovno rečeno, podijeliti, ali se svakako nije očekivala opstrukcija i nevažeći glasovi, i to od onih koji bi trebalo biti prvi pozvani i zaslužni za unaprijeđenje cjelokupnog pravosuđa i vladavinu prava u Crnoj Gori.
Izmjenom Zakona o sudskom savjetu i sudijama će biti moguće rasteretiti ovaj za sada prilično mučan proces za sudije Vrhovnog suda, ali CEGAS ističe da se pored izmjena ovog Zakona mora poraditi na adekvatnim izmjenama Zakona o sudovima, Poslovnika Sudskog savjeta, Poslovnika o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda, Odluke o broju sudija u sudovima i Etičkog kodeksa sudija.
Time bi se riješila brojna pitanja, ali svakako i ona o utvrđivanju relevantne većine za donošenje Odluka sjednice Vrhovnog suda, odredba o izuzeću sudije na Opštoj sjednici Vrhovnog suda, koji je ujedno i kandidat/kinja za predjednika/icu Vrhovnog suda, uz veće nadležnosti Sudskog savjeta, kada imamo jednu od ovakvih situacija.
Očekujemo transparentnost i suštinsku promjenu pomenutih Zakona i Poslovnika, na kojima će se podrobno raditi i konstruktivno raspravljati od strane svih zainteresovanih aktera.
NVO Centar za građanske slobode smatra da Izmjena Zakona o državnom tužilaštvu ima brojne nedorečenosti i praznine kao i da su izmjene u velikoj mjeri površne a ne suštinske. Na pojedinim mjestima imamo članove u mogućoj koliziji, uz određene novine koje treba pohvaliti.
Sastav članova Tužilačkog savjeta je za crnogorske prilike problematičan, razumijevajući potrebu da se uvaži stav Venecijanske komisije, pa tako imamo 5 članova koji dolaze iz tužilaštva, a 5 onih koji posredno ili neposredno bira Parlament, ALI ne smijemo zaboraviti da negativna solidarnost tužioca/teljki i postojanje slabe kritičke misli prema sopstvenom i radu drugih kolega/inica, vodila nas je do toga da su svi ocjenjivani najvisočijom ocjenom, a onda i da disciplinski postupci i postupci pred Komisijom za etički kodeks, nijesu dali nikakve rezultate, kao i to da nas je skorija promjena članstva TS dovela do nekih, nemalih rješenja. Ovakav izbor članstva bi nas vratio u pređašnje stanje, posebno ako uzmemo u obzir mali broj istaknutih pravnika (svega 3).
Razumijevajući zaštitu toka postupka, kao i zaštitu pojedinosti iz predmeta o kojima se raspravlja, ne vidimo, zašto o javnosti postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti može odlučivati državni tužilac o čijoj se odgovornosti odlučuje. Ne vidimo gdje se tu vodilo računa o zaštiti ostalih kojih se predmet tiče i o kojima se raspravlja na sjednici TS?
CEGAS smatra da se ovo pitanje rješava na nivou TS, u skladu sa Poslovnikom o radu, koji je i do sada uređivao ovo pitanje.
U slučaju određivanja vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva, vršilac dužnosti se bira iz reda državnih tužilaca Vrhovnog državnog tužilaštva – smatramo da to nije dobro rješenje jer nije u saglasju sa uslovima za izbor vrhovnog državnog tužioca, a s obzirom na to da ima sva prava i obaveze kao i VDT, nije jasno odakle proizilaze ova ograničenja. Dodatno, ovime se može podsticati solidarnost među vrhovnim državnim tužiocima, koji su najbliže sarađivali sa onim koji odlazi sa te funkcije, tj. VDT.
Ovo čini povraćaj na raniji Zakon o državnom tužilaštvu iz 2015., sa još užim (rigoroznijim) krugom za izbor v.d. VDT, jer je tada izbor bio širi, makar na sva tužilaštva.
Ističemo da u zakonu nije jasno uređeno na koji način se članstvo u TS, nakon izlaska iz njega, ne smije upotrijebiti za napredovanje u poslu.
Na koji način će se vrednovati kvantitet rada državnih tužilaca u odnosu na date procente, “ako mu rezultati rada budu preko 20% ispod prosječnih mjerila kvantiteta rada u određenoj vrsti predmeta koje utvrđuje Tužilački savjet, prema veličini državnog tužilaštva”. Nejasno je kojom metodom Tužilački savjet određuje ove procente. Slično je i u Članu 47 gdje se kod najtežeg disciplinskog prekršaja kaže : “Pod nestručnim i nesavjesnim obavljanjem tužilačke funkcije smatra se ako državni tužilac: 1) bez opravdanih razloga ne ostvaruje najmanje 60% rezultata u pogledu kvantiteta rada u odnosu na prosječna mjerila kvaliteta u određenoj vrsti predmeta koje utvrđuje Tužilački savjet…”
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu je takođe pretrpio isuviše male izmjene, skoro neznatne.
U Članu 1lista javnih funkcionera se mora produžiti značajno.
Suštinski nema promjena u odnosu na prethodni zakon, sa akcentom na uslove za kandidate koji mogu konkurisati na mjesto specijalnog državnog tužioca, koji je strogo određen za sudijsku, tužilačku ili advokatsku funkciju.
Smatramo da bi bilo nužno ove uslove proširiti i na policjske inspektore sa dugogodišnjim iskustvom u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i istaknute pravnike koji se već dugo bave ovom problematikom. Time bi iskustva specijalnog tužilaštva bila bogatija, a i umanjio bi se rizik od negativne solidarnosti tužilaca i sudija, koji bi se konstantno javljali za ovu poziciju.
Bilo bi dobro da Tužilački savjet bira Glavnog specijalnog tužioca na predlog Vrhovnog državnog tužioca, kao i da specijalne tužioce takođe bira Tužilački savjet, ali na predlog Glavnog specijalnog tužioca. Tu bi došlo do pojačane odgovornosti predlagača, kao i tima za čiji su rad odgovorni.
Provjere onih koji konkurišu za ove pozicije su nužne. Od bezbjedonosnih provjera, preko imovnog stanja, do svih prilika koje ih određuju za ovu funkciju.
Način ocjenjivanja rada Glavnog i specijalnih državnih tužilaca mora biti posebno tertiran, s obzirom na specifičnost krivičnih djela.
Potrebno je dodatno urediti odnos između Specijalnog tužilaštva i Specijalnog istražnog tima, ili pak razmišljati o tome da Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno odjeljenje policije funkcionišu nezavisno i samostalno od Uprave policije.
Izmjenama pomenutog Zakona nije precizirano kako će se smanjiti opseg krivičnih djela koja su u nadležnosti specijalnog državnog tužilaštva, iz razloga prevelikog broja predmeta i nemogućnosti procesuiranja u razumnom roku.
CEGAS ističe i to da izmjene nijesu razradile odnos Policije i Specijalnog državnog tužilaštva onako kako bi to bilo najučinkovitije.
Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.
