Begić: Sve više roditelja vakciniše djecu MMR-om

U 17. epizodi DisKrimiNacija podkasta NVO CEGAS-a, podržanog od strane organizacije European Endowment for Democracy, gostovao je epidemiolog i Behavior and Social Change officer u UNICEF-u, dr Senad Begić. Teme koje smo obradili u ovoj epizodi su: medijska prevara o MMR vakcini, etika medicinskih istraživanja, pojam “nudge-a” u kampanjama, bihejvioralne intervencije u zdravstvu i mnogi drugi fenomeni iz sfere medicine.

Voditelj i jedan od urednika podkasta, Đukanović, je najprije pozvao roditelje da zakažu vakcinaciju svog djeteta na zakazilako.com/mmr, jer je „zbog smanjenog obuhvata MMR vakcinom epidemija među djecom od prošle godine tempirana bomba, te bi trebalo da zajedno spriječimo javljanje prvih slučajeva.“

Begić je naveo da se situacija u Crnoj Gori po pitanju MMR vakcinacije poboljšava, odnosno da se srećom sve više roditelja odlučuje na to da vakcniše svoje dijete. Izjavio je da je glavni razlog za to strah, jer su se početkom godine javili prvi slučajevi zaraženih u Srbiji. Begić objašnjava da strah nije održiv motivator odgovornih ponašanja, te da je cilj UNICEF-a da osnaže roditelje i građane da iz ljubavi, vjere u nauku i odgovornosti, prihvataju ponašanja koja idu u prilog i njima kao pojedincima i društvu u cjelini.

Ekipa CEGAS-a i dr Begić su u podkastu analizirali najveću medijsku prevaru 20-og vijeka, Wakefield-ovu studiju, koja je prouzrokovala katastrofalne posledice. Metodološki lošu i namještenu studiju, koja je dovodila u vezu MMR vakcine i autizam, je u časopisu Lancet objavio britanski gastroenterolog Andrew Wakefield 1998. godine. Lancet je, nakon razotkrivanja cijele prevare i brojnih studija koje nisu utvrdile vezu izmedju autizma i ove vakcine, povukao taj rad 2010. godine.

„Sada znamo da je glavni autor te studije imao jasnu finansijsku korist. Želeći da optuži jedan farmaceutski proizvod, želio je na tržište da progura drugi, u kom je imao autorska i intelektualna prava. Nekoliko mjeseci prije objavljivanja tog, ne mogu da kažem, naučnog rada, to definitivno nije…registrovao je prava intelektualne svojine na drugi vakcinalni proizvod, nadajući se da će oslobađanjem mjesta na tržištu i okrivljujući jedan proizvod otvoriti prostor za sopstveni i sebi donijeti finansijsku korist“, izričit je doktor.

Tvrdi da u nauci nema prostora za „Ja mislim, ja osjećam“, već samo za „Ja sam dokazao“.

Begić podsjeća na to da je Crna Gora lider u Evropi po neracionalnoj potrošnji antibiotika po glavi stanovnika i upozorava na to da može doći do razmnožavanja sojeva bakterija koje su rezistentne na sve dostupne antibiotike. Poručuje da treba smanjiti upotrebu antibiotika, jer tako smanjujemo pojavu rezistentnih bakterija i omogućujemo efikasno liječenje onim ljudima kojima su antibiotici zaista potrebni.

31.05.2023

Marija Popović Kalezić o vršenju nadzora rada nad tužilaštvom – pregled štampe | Boje jutra

Zbog čega u poslednjih 5 godina nije došlo do vršenja nadzora nad Specijalnim, Višim i Osnovnim tužilaštvima?

Ne možemo prihvatiti obrazloženje u kojem se ne vršenje nadzora opravdava virusom Covid-19 i odlaskom u penziju trojice tužilaca iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Marija Popović Kalezć, izvršna direktorica CEGAS-a, gostovala je jutros u emisiji TV Vijesti “Boje jutra” i imala priliku da prokomentariše rad prenesen pod nazivom “VDT VEĆ PETU GODINU NE OBAVLJA NADZOR NAD RADOM TUŽILAŠTVA” u okviru naslovnice Vijesti, koji je nastao kao rezultat projekta “Istraživanje istraga”, koji realizuju Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Centar za građanske slobode i nedeljnik Monitor, uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

24.11.2021

CEGAS: Brojne nepravilnosti u dodjeljivanju počasnih državljanstava od juna 2006. do maja 2021.

Pasoš Crne Gore (Ilustracija), Foto: Vijesti

Nevladino udruženje Centar za građanske slobode (CEGAS) je na osnovu analize o zakonskim načinima sticanja crnogorskog državljanstva utvrdio brojne nepravilnosti u načinu dodjeljivanja počasnih državljanstava, kada je u pitanju period od 3. juna 2006. do 24. maja 2021. godine.

CEGAS je dostavio tabelu o broju dodijeljenih počasnih državljanstava u tom periodu.

Iz CEGAS su poručili da kao što se vidi iz tabele, broj počasnih državljanstava dodijeljenih 2020. godine je šest puta veći nego 2019, a čak 13 puta veći nego 2018. godine.

“Zakonska mogućnost dobijanja počasnih državljanstava se temelji na Zakonu o crnogorskom državljanstvu kao i na podzakonskim aktima koje donosi Vlada Crne Gore u formi Odluka o dobijanju crnogorskog državljanstva prijemom. U Članu 12 Zakona o Crnogorskom državljanstvu stoji da: “Lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom i ako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona.” O prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, isključivo na osnovu predloga Predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore ili predsjednika Vlade Crne Gore. O prijemu u crnogorsko državljanstvo iz stava 1 ovog člana odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove uz mišljenje organa uprave nadležnog za oblast iz stava 1 ovog člana.””, navodi se u saopštenju CEGAS.

Oni su kazali da su sporna rješenja donošena pozivanjem na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, a iz obrazloženja se ne vidi da su ista donešena na osnovu predloga ovlašćenih predlagača i da li su pribavljana mišljenja nadležnih organa uprave.

“To znači da se donosilac rješenja samo formalno pozivao na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu i pored očigledne činjenice da nijesu ispunjena dva bitna uslova: podnošenje predloga i pribavljanje odgovarajućeg mišljenja. Uz to, iz rješenja se ne vidi da li se radi o državnom, kulturnom, sportskom i drugom interesu Crne Gore, kao ni ona najbitnija činjenica – u čemu se sastoji doprinos određenog lica interesima Crne Gore, što predstavlja sami smisao i cilj donošenja rješenja. Takođe, rješenja nijesu bila donijeta ni u skladu sa članom 8 Zakona o Crnogorskom državljanstvu, jer se ne vidi koje su odlučujuće činjenice utvrđene. Znači, rješenja ne sadrže odlučujuće činjenice i razloge i ako je obrazloženje rješenja u skladu sa zakonom utvrđenom obavezom, najdjelotvornija borba protiv korupcije i zloupotrebe službenog položaja”, rekli su iz CEGAS.

Poručili su i da su skoro sva donesena Rješenja bila u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku, kojim je propisano da se ništavim oglašava Rješenje koje bi svojim izvršenjem moglo prouzrokovati neko djelo kažnjivo po krivičnom zakoniku, kao i da se predmetno riješenje mora oglasiti ništavim ako sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti.

“Na kraju se postavlja pitanje, šta je sa licem koje je donijelo na desetine Rješenja o državljanstvu protivno Zakonu o upravnom postupku, protivno Zakonu o Crnogorskom državljanstvu i u suprotnosti sa Krivičnim zakonom Crne Gore? Jasno je da se Zakon o Crnogorskom državljanstvu mora mijenjati, ali svakao je jednako važno na koji način će se primjenjivati i postojeće i nove norme Zakona”, zaključuje se u saopštenju CEGAS.

Izvori: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/554087/cegas-brojne-nepravilnosti-u-dodjeljivanju-pocasnih-drzavljanstava-od-juna-2006-do-maja-2021

http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/327146/u-dodjeljivanju-pocasnih-drzavljanstava-brojne-nepravilnosti.html

07.07.2021

Marić: Neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bila bi loša poruka Briselu

„Brojni zadaci su pred Ministarstvom pravde, od omogućavanja konstituisanja radne grupe za Poglavlje 23, određivanja šefa radne grupe, korišćenja evropskih fondova za jačanje reformskog procesa, gdje postoji rizik da Crna Gora ne iskoristi značajan dio tih sredstava“, kazao je Marić agenciji MINA11857 pregleda 23 reakcija 23 komentar(a)

Marić, Foto: Savo Prelević

Smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića neophodan je korak da Vlada nedvosmisleno otvori prostor za ubrzanje pregovaračkog procesa u ključnim poglavljima, smatra izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić.

On je ocijenio da bi smjenom Leposavića zakonodavna vlast poručila da je posvećena evropskoj agendi, ukazujući da su pregovori u poglavlju koje tretira vladavinu prava ključni i da daju suštinski ton cijelom pregovaračkom procesu, posebno ako se ima u vidu da su izjavu Leposavića snažno osudili svi relevantni međunarodni partneri i time uputili jasnu poruku crnogorskoj Vladi

On je istakao da se interesi Crne Gore moraju zaštiti i da je Vlada obavezna da ih zaštiti.

“Neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bila bi loša poruka Briselu i alarm da se moraju preduzeti određene mjere u Vladi koje bi omogućile prevazilaženja problema”, smatra Marić.

Prema njegovim riječima, komplikovana i konfliktna politička scena u značajnoj mjeri ograničava domete Vlade.

„Ako uzmemo u obzir i činjenicu da je nova Vlada preuzela upravljanje zemljom u sijenci ekonomske krize, izražene društvene polarizacije, da nema sigurnu skupštinsku većinu i da kao posljedicu toga još nemamo usvojen budžet, moramo realno biti zabrinuti za sudbinu pregovaračkog procesa“, naveo je Marić.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahićm smatra da bi neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bilo porazno za cijelu Crnu Goru.

Ona je rekla da bi za međunarodnu zajednicu izostanak reakcije Vlade značio da je spremna da brani zločine i zastupa politike koje su i dovele do tih zločina

„Isto se očekuje i od Skupštine. Izmišljanje izgovora nikome u parlamentu neće pomoći i ostaviće razočaravajući utisak društvenih aktera spremnih da političare i oko minimalnih civilizacijskih vrijednosti“, kazala je Bajramspahić agenciji MINA.

To bi, kako je navela, bilo porazno za cijelu Crnu Goru.

Bajramspahić je rekla da se zahvaljujući reakciji međunarodne zajednice i nekoliko domaćih nevladinih organizacija stiglo do inicijative za razrješenje

„Prilično sam uvjerena da nije bilo reakcije međunarodnog faktora, ne bi se desilo ni to, jer živimo u dobu kada ništa nije sveto i sve se relativizuje“, navela je Bajramspahić.

Ona je istakla da je Srebrenica pitanje života i smrti.

„Ne metaforično, nego bukvalno. Genocid je najvažnije i iznad svakog pitanja, jer ako nam se ne ostavi da smo barem živi, pravo na postojanje, ne možemo se ni baviti ničim drugim, navela je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, svako „ali“ poslije Srebrenice znači da oko nas postoje ljudi koji misle da postoji kontekst u kojem Srebrenica, masakr nad golorukim Bošnjacima, ima neki razlog, neko opravdanje i utemeljenje.

05.07.2021

CEGAS: Apsurdno je da se birački spisak poveća za 5% u osam godina, a populacija za 0,1% za 10 godina

“Prema posljednjim podacima koje je naša organizacija dobila iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), državljana Crne Gore ima preko 760.000, državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori ima oko 640.000”

Crnogorska javnost dobro je upoznata sa kontraverzama koje okružuju birački spisak, koji predstavlja evidenciju birača i izvodi se iz dvije evidencije – registra državljana i registra prebivališta i boravišta, saopšteno je danas iz Centra za građanske slobode (CEGAS).

“Takođe, crnogorska javnost je sigurno dobrim dijelom upoznata sa podacima koje pruža Uprava za statistiku (Monstat), a koji se tiču broja stanovnika. Ti podaci se nisu drastično mijenjali u posljednjih 10 godina – 620.079 prema popisu iz 2011. godine, a procjene 1. januara 2021. iznose 620.739. 2012. godine, birački spisak brojao je 514.055, a 2020. godine 540.026. Prema posljednjim podacima koje je naša organizacija dobila iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), državljana Crne Gore ima preko 760.000, državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori ima oko 640.000. Ko griješi u svojim procjenama? Uprava za statistiku, čije podatke preuzimaju međunarodne institucije kada rade izvještaje za Crnu Gore ili MUP, krovna institucija koja reguliše ove registre?”, ističe se u saopštenju CEGAS.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su dodali da uprkos dugogodišnjim apelima od strane nevladinih organizacija i pojedinih političkih subjekata, crnogorske institucije kao da po svaku cijenu ne žele da krenu u rješavanje ovog problema.

“Često se iz nadležnih institucija često čuju floskule “pravni poredak”, “pravna država”, “demokratsko i građansko društvo”, kao i posvećenost odbrani istih, ali kada je potrebno djelati na tim riječima, akcije izostaju. Njihovo ćutanje na ove probleme se sada i zvanično može protumačiti kao saučesništvo u opstruiranju izgradnje pravne države i stvaranja uslova za fer i slobodne izbore. Više je nego očigledno postalo da je ovo stanje u evidencijama plod političkih manipulacija koje su godinama prisutne. Crna Gora stagnira po velikom broju parametara, pa uključujući i broj stanovnika, stoga je prosto apsurdno da se birački spisak poveća za 5% (26.000) u osam godina, a populacija za svega 0,1% za 10 godina”, kazali su iz CEGAS.

Poručili su da je ovo problem koji se više ne smije ignorisati, jer kako tvrde direktno negativno utiče na razvoj pravne države u Crnoj Gori, proces evropskih integracija, ali i sam suverenitet države.

“Trenutno, sa ovakvim stanjem u evidencijama, nisu mogući fer i regularni izbori, nije moguć ni ulazak u Evropsku uniju, niti izgradnja demokratskog društva, a legitimitet samih institucija je doveden u pitanje”, kazali su iz CEGAS.

Oni su pripremili i video na ovu temu uz podršku Balkan Civil Society Development Network (BCSDN).

Otvoreni Portal Youtube kanal

Izvori: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/552047/cegas-apsurdno-je-da-se-biracki-spisak-poveca-za-5-u-osamgodina-a-populacija-za-01-za-10-godina

http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/326323/ne-sredjivanje-birackog-spiska-opstruiranje-izbora.html

Koliko je ozbiljan problem evidencija u Crnoj Gori?

05.07.2021

Marić: Đukanović se nada reakciji Zapada

Izvršni direktor CEGAS-a smatra da predsjednik neće odmah potpisati tužilački zakon kako bi podstakao međunarodnu zajednicu

Čim izmjene Zakona o državnom tužilaštvu stupe na snagu, može se očekivati brzo pokretanje procedure izbora članova Tužilačkog savjeta, kaže izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić.

On je za “Vijesti” kazao da je cilj donošenja izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, između ostalog, promjena strukture Tužilačkog savjeta (TS), što bi trebalo da dovede do aktivne uloge ovog tijela u kadrovskom jačanju tužilačke organizacije i jačanju tužilaštva na institucionalnom planu.

“Tako da možemo očekivati brzo pokretanje procedure izbora članova Tužilačkog savjeta nakon stupanja na snagu Zakona”, kazao je Marić.

Izmjenama Zakona, koji su u srijedu usvojili poslanici vladajuće većine u Skupštini, mijenja se odnos snaga u TS, tako što tužioci neće imati odlučujuću riječ. Tako se i stvaraju mogućnosti za smjenu rukovodilaca tužilaštva – od Vrhovnog, preko Specijalnog do osnovnih. Novi TS konstatovaće i prestanak funkcije vršiocu dužnosti vhovnog tužioca koji će biti iz sadašnjeg Vrhovnog tužilaštava, nakon što Ivica Stanković krajem maja ode u starosnu penziju. Novi v. d. VDT-a može biti i van tužilaštva, odnosno policajac, sudija ili advokat, ako ima dovoljno godina staža.

Taj posao TS može obaviti na prvoj sjednici novog saziva.

Da li će se to desiti početkom avgusta ili nešto kasnije, zavisiće od toga kada će predsjednik države Milo Đukanović (DPS) potpisati Zakon. Ustav Crne Gore obavezuje predsjednika da proglasi zakon u roku od sedam dana od usvajanja ili da ga vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. U slučaju da ga parlament ponovo izglasa, on je dužan da ga proglasi.

Njegova partija bojkotovala glasanje: Đukanovićfoto: Boris Pejović

Boris Marić kaže da je realno očekivati da Đukanović prvi put ne potpiše ovaj Zakon.

“Prateći dešavanja koja su karakterisala promjene u tužilačkom zakonu, kao što je napuštanje skupštinske sale od strane opozicije, realno je očekivati da Đukanović prvi put ne potpiše zakon i time omogući opoziciji još jedan period političke kampanje protiv aktuelnih intervencija na tužilačkom zakonu, sa ciljem podsticanja reakcije međunarodne zajednice”, kazao je Marić.

Vladajuća koalicija je izmjene Zakona usvojila bez prisustva opozicije, koja je napustila raspravu nezadovoljna što usvajanje nije odloženo 20 dana kako bi se pokušao naći dogovor o izboru VDT-a.

Parlamentarna većina je u aprilu predložila izmjene Zakona, nakon što prehodne, kao ni Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal, nije podržala Venecijanska komisija. VK je u novom mišljenju na revidirani Predlog pohvalila napredak u odnosu na rješenje iz marta, ali je ponovo izrazila zabrinutost zbog moguće politizacije Tužilačkog savjeta.

Evropska komisija i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula pozdravili su to što je, u procesu revizije Zakona o državnom tužilaštvu, Crna Gora dva puta zatražila mišljenje VK.

Picula je naglasio da je od izuzetne važnosti jačati nezavisnost sudstva i spriječiti politički uticaj.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić kazao je u srijedu veče da je usvajanje izmjena Zakona o državnom tužilaštvu znak da Crna Gora kreće putem promjena u okviru vladavine prava koja će dovesti do ispravljanja brojnih nepravdi.

DF: Učinci SDT-a po direktivama Katnić: Terorizam u pokušaju

Iz DF-a su ocijenili da će dan usvajanja Zakona “biti zlatnim slovima upisan u knjigu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

“Nikakvi navodi Specijalnog državnog tužilaštva o procesuiranju više od 100 članova DPS-a i njihovih satelita ne mogu popraviti ružnu sliku koju je o sebi prethodnih godina stvorio vrh tužilačke organizacije. Ovo partijsko tijelo Mila Đukanovića može jedino da mjeri svoje učinke upravo prema direktivama koje dobija iz DPS-a”, kazali su iz DF-a.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić odgovorio je da lideri DF-a “zlatna slova mogu izliti od novčanih sredstava koja su dobili za finansiranje kriminalne organizacije i terorizma u pokušaju, koja krivična djela im se stavljaju na teret do stepena osnovane sumnje”.

15.05.2021

Gostovanje Borisa Marića u “Bojama Jutra”

14.07.2019

Gostovanje Borisa Marića u “Reflektoru” na TV Vijesti, 11.06.2019. (VIDEO)

Na pitanje ko će kontrolisati rad Agencije za sprečavanje korupcije, ali i mnoga druga, odgovaraju predsjednik skupštinskog Odbora za antikorupciju Predrag Bulatović, bivša članica Savjeta ASK Vanja Ćalović Marković i izvršni direktor Centra za građanske slobode i pravnik, Boris Marić.

Tema: Ko će kontrolisati rad Agencije za sprečavanje korupcije?

13.06.2019