Činjenicom da je od ukupnog broja od 667 podnesenih pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca u pogledu zakonitosti rada za poslednjih 7 godina svega 39 pritužbi proglašeno osnovanim, objektivnost ovakvog sistema funkcionisanja i u normativnom i u institucionalnom smislu dovodi se u pitanje, zaključio je CEGAS prilikom izlaganja ključnih nalaza na Okruglom stolu ”Dokle je stigla reforma tužilaštva”.
Taj trend se održava i u 2023. godini, pa je od januara do 30.juna 2023. godine od ukupnog broja od 70 pritužbi svega 6 bilo u cjelosti osnovano, a njih 3 djelimično osnovano.
Evropska komisija je više puta navodila da je potrebno revidirati disciplinski i etički okvir za tužioce, kako bi se pojačala objektivnost, proporcionalnost i djelotvornost. Analogno tome, jednako moramo pristupiti i samim pritužbama od strane fizičkih i pravnih lica a sve na račun rada državnih tužilaca u pogledu njihove zakonitosti rada, koje mahom sačinjavaju advokati, kao stručna lica, pa se i ovdje postavlja pitanje, kako je moguća tolika disproporcija, tj. neznatan broj osnovanih pritužbi u odnosu na podnesene.
CEGAS je mišljenja da Komisija koja je nadležna da odlučuje po pritužbama, kao i sami Tužilački savjet, u ovom dijelu moraju imati veće nadležnosti i mogućnosti tokom ovog postupka, kako bi sa sigurnošću mogli donositi objektivne odluke.
CEGAS smatra da je u dijelu povećanja transparentnosti rada Tužilačkog savjeta jako važno sve pritužbe sa odlukama Tužilačkog savjeta nakon anonimizacije okačiti na zvanični sajt ovog tijela.
Podsjećamo da se tokom cjelokupnog postupka prilikom donošenja odluka po pritužbi nikada nije pozvao ni jedan pomenuti tužilac na razgovor od strane pomenute Komisije i Tužilačkog savjeta
Na Okruglom stolu ”Dokle je stigla reforma tužilaštva” CEGAS je objavio podatak da je od 2016. do kraja izvještajne 2022.godine, rad Komisije za Etički kodeks bilježio od 2 do 4 predloga za utvrdjivanje povrede načela Etičkog kodeksa, sa razlikom za 2019., kada taj broj iznosi 12 predloga. Uzevši u obzir to da je od 44 podnesena predloga, u periodu od 7 godina (2016-2022.), u samo 6 slučajeva utvrdjena povreda načela Etičkog kodeksa, postavlja se pitanje svrsishodnosti ove Komisije.
Evropska komisija ukazuje na ograničen bilans ostvarenih rezultata u ovom dijelu, i navodi nužnost regilisanja kroz posebna zakonska rješenja. Zakon o državnom tužilaštvu ne propisuje da kršenje Kodeksa predstavlja disciplinski prekršaj i ne utiče na napredovanje tužilaca, takodje, postojanje pravnog lijeka protiv jedne ovakve odluke nije predviđen zakonskim rješenjem.
CEGAS poručuje da princip utvrđenog kršenja pravila načela Etičkog kodeksa mora imati sagledivu posledicu. On mora imati uticaj sa vođenjem disciplinskog postupka kao i načinom ocjenjivanja tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.
CEGAS smatra da mora postojati pravni lijek protiv odluke Komisije o utvrdjenoj povredi pravili Etičkog postupka sa zakonskim uporištem.
CEGAS je na Okruglom stolu ”Dokle je stigla reforma tužilaštva” među ključnim nalazima projekta ”Istraživanje istraga” objavio podatak da je od ukupnog broja podnesenih predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnih tužilaca (svega 20) utvrđeno 10 disciplinskih odgovornosti, u periodu od 2016-2022. godine, i zaključio da način vođenja disciplinskih postupaka i utvrđivanje odgovornosti ne vode svrsi.
Cijeneći po broju podnesenih prijava i izrečenih kazni, sistem utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnih tužilaca za disciplinske prekršaje u vezi sa vršenjem tužilačke funkcije nije funkcionalan.
CEGAS poziva da ponovo razmotrimo preporuku Venecijanske komisije da na poziciju disciplinskog tužioca bude izabrana osoba van tužilaštva, čime bi se povećao demokratski legitimitet i kredibilitet utvrđivanja disciplinske odgovornosti.
Ministarstvo pravde (MP) je u posljednjih šest godina razriješilo samo jednog sudskog vještaka, iako je, prema relevantnim međunarodnim izvještajima, upravo neprofesionalan odnos pojedinaca ove značajne karike u pravosudnom sistemu, jedan od razloga prolongiranja sudskih procesa i upitnih presuda.
Vještak mašinske struke Goran Dedić razriješen je u februaru 2022, jer duže od dvije godine nije dostavio nalaz i mišljenje u postupku pred Privrednim sudom. Ignorisao je i zahtjeve Suda da vrati spise predmeta, ali i predujam od 1.400 eura. Nije platio ni novčanu kaznu od 500 eura.
To su podaci do kojih su slobodnim pristupom informacijama došli Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Centar za građanske slobode (CEGAS).
Komisija za vještake Ministarstva pravde je Dedića razriješila zato što od decembra 2018, kada je angažovan u predmetu, do maja 2021, kada je pokrenuta inicijativa za njegovo razrješenje, nije dostavio nalaz i mišljenje, ali ni postupao po drugim nalozima i urgencijama Suda. Zbog toga su se ročišta odlagala svakog mjeseca. Sutkinja tog suda, sadašnja vršiteljka dužnosti predsjednice suda, Dijana Raičković, nije bila u mogućnosti da angažuje drugog vještaka, dok Dedić ne vrati spise predmeta.
Radi se o postupku koji se vodi u Privrednom sudu po tužbi hercegnovske firme “Glečer” protiv firme “Vektra Jakić” Dragana Brkovića. Firma “Vektra Jakić” je bila glavni eksploatator crnogorskih šuma godinama, a protiv nje se vodi više postupaka pod sumnjom da je državu oštetila za milione eura.
Iako je postupak protiv Dedića bio jedini koji se vodio protiv nekog vještaka u posljednjih šest godina, nije usamljen slučaj da vještaci neopravdano odugovlače sudske predmete i ne postupaju po naredbama sudova i tužilaštava.
Analiza Svjetske banke (SB) o ulozi vještaka u sudskim sistemima Zapadnog Balkana, koja je objavljena polovinom 2019. godine, kao ključne nedostatke navodi nejednaku raspodjelu posla među vještacima, odgađanja suđenja zbog nepoštovanja rokova, često nedovoljno precizna i jasna uputstva koja se daju sudskim vještacima, kao i nedjelotvorne mehanizme nadzora nad radom vještaka.
”Čini se da su tijela koja nadziru i prate rad sudskih vještaka blaga i ne razrješavaju sudske vještake zbog neurednog, nesavjesnog ili nestručnog rada”, ističe se u Analizi.
Tim eksperata Svjetske banke je, između ostalog, pregledao oko 1.100 predmeta u regionu, među kojima su i predmeti tri suda u Crnoj Gori – Osnovnog i Privrednog suda u Podgorici, te Osnovnog suda u Kotoru.
U Analizi se naglašava da u registrima postoji dovoljan broj vještaka, ili čak i veći od neophodnog, dok u praksi fali dobrih i iskusnih vještaka.
Malobrojni iskusni vještaci, dodaje se, stalno su angažovani i preopterećeni poslom. Zbog velikog obima posla, zaključuje se u Analizi, sudski vještaci odbijaju predmete ili kasne sa dostavljanjem nalaza i mišljenja koja je često potrebno mijenjati, dopunjavati ili ispravljati, što dovodi do odugovlačenja sudskog postupka.
Sudije i tužioci, ističe se, ne koriste raspoložive mehanizme za upravljanje radom sudskih vještaka u cilju unapređenja procesne efikasnosti.
”Čini se da u svakoj od zemalja nagrada koja se plaća vještaku zavisi od slobodne ocjene sudije ili tužioca. To može dovesti do velikih razlika u nagradama koje se plaćaju vještacima za istu vrstu vještačenja, što povećava rizik od korupcije i negativno utiče na nezavisnost sudskih vještaka”, ocjenjuje se u Analizi.
Generalna percepcija je da se sudski vještaci angažuju češće nego što je to potrebno, a ta praksa samo vodi odugovlačenju postupka i povećava troškove suđenja.
U BiH i Crnoj Gori sudski vještaci se ponekad pozivaju da daju mišljenje o činjenicama za koje nije potrebno stručno znanje, tvrdi se takođe.
Vještak angažovan da pročita član iz kolektivnog ugovora o radu
”U Osnovnom sudu u Kotoru angažovan je sudski vještak da utvrdi je li iznos od 980 eura niži od iznosa utvrđenog u kolektivnom ugovoru o radu, iako je to sam sudija mogao lako utvrditi. Angažovanje vještaka za jednostavne zadatke produžava postupak i dovodi do nepotrebnih troškova za stranke”, još je jedna kritika autora Analize.
U Crnoj Gori nema dovoljno vještaka iz nekih oblasti, dok ih u drugim ima previše, dodaje se u Analizi, uz konstataciju da su zbog toga neki preopterećeni što utiče na kvalitet rada.
U jednom radnom sporu sud je poništio rješenje o angažovanju sudskog vještaka jer je on već bio angažovan u 24 druga sudska predmeta.
”Po mišljenju 52,9 odsto sudija i 69,5 odsto tužilaca nedostatak kvalifikovanih vještaka iz određenih oblasti negativno utiče na kvalitet i efikasnost suđenja”, navodi se u Analizi.
Sudovi imaju tendenciju da budu preblagi prema vještacima na koje se najviše oslanjaju, te oklijevaju izreći sankcije za kašnjenja.
Autori Analize to komentarišu ovako: “Nedostatak adekvatne raspodjele predmeta među vještacima može izazvati zabrinutost u pogledu transparentnosti, budući da to ostavlja prostor za favoriziovanje i korupciju.”
Interesantno je da je od svih analiziranih zemalja najviše u Crnoj Gori tražena dopuna mišljenja vještaka, čak u 27 odsto predmeta.
Sudovi u Crnoj Gori, ali i u Srbiji te BiH, često prihvataju mišljenje vještaka onako kakvo je, bez njegovog kritičkog preispitivanja.
”Taj nedostatak preispitivanja od strane sudova u suprotnosti je sa smjernicama Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ), u kojima je navedeno da mišljenje vještaka nije obavezujuće za sud ili za stranke. Sud ga slobodno ocjenjuje. Sud mora provjeriti i utvrditi je li mišljenje vještaka ubjedljivo”, upozorava se u Analizi.
U Crnoj Gori je zabilježen i najveći procenat žalbi na presude koje su usvojene zbog problema sa nalazom vještaka – preko 19 odsto.
”Presude u više predmeta u Crnoj Gori bile su poništene isključivo zbog toga što je mišljenje vještaka bilo neadekvatno, a prvostepeni sud nije adekvatno ocenio nalaz i mišljenje i naložio otklanjanje ustanovljenih nedostataka”, piše u Analizi.
Izostanak sudskih vještaka sa ročišta doveo je do odlaganja suđenja u čak 60 odsto analiziranih predmeta!
U 70 odsto prekoračenja rokova nema reakcije suda
U Crnoj Gori je uobičajeno da se sudski vještaci ne pojave na ročištu uprkos pozivu suda, a analiza SB je pokazala da sudovi nisu izrekli nijednu novčanu kaznu sudskim vještacima u posmatranom trogodišnjem razdoblju.
Međutim, ističe se da neadekvatno upravljanje sudskim postupkom od strane sudija dovodi do narušavanja procesne discipline, te brojnih odlaganja i kašnjenja u jednakoj mjeri, ako ne i više nego neefikasnost sudskih vještaka.
”Kršenje roka za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka rezultiralo je odlaganjima u čak 45 odsto pregledanih predmeta u Crnoj Gori”, ističe se u Analizi.
U Crnoj Gori su rješenja o određivanju vještačenja često kratka i sadrže samo ime i prezime sudskog vještaka i opis potrebnog vještačenja. U većini analiziranih predmeta nije bio preciziran rok za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka, već je sudskom vještaku bilo naloženo da izradi izvještaj čim prije (iako crnogorski ZPP predviđa da se rok treba odrediti u svakom predmetu).
Ako vještaci prekorače rokove u 70 odsto slučajeva, u Crnoj Gori nema reakcije suda.
”Opomene i novčane kazne izriču se samo za teška i više puta ponovljena kašnjenja, ali se često ne izvršavaju”, napominje se. Mišljenja i nalazi novih i neiskusnih vještaka ponekad su nekvalitetna i od male ili nikakve vrijednosti za sud.
”U Crnoj Gori je saopšteno da su neka mišljenja vještaka toliko složena i nejasna da ih sudovi i stranke ne mogu ni preispitati”, ističe se u Analizi.
U svim analiziranim državama, čak i ako je propisana, kontinuirana obuka za sudske vještake se organizuje rijetko ili nikad.
Nije neuobičajeno da vještaci daju pravne kvalifikacije, zadirući tako u ingerencije sudije, a ta praksa je u suprotnosti s međunarodno priznatim standardima.
Vještake sudovi “mole” za nalaz i mišljenje
Direktorka CEGAS-a Marija Popović Kalezić za CIN-CG ističe da je nedopustivo da sudovi i tužilaštva vještake angažuju po sopstvenom nahođenju, a onda ih “mole” za nalaz i mišljenje.
”Vještaci se moraju birati na način da svi dobiju mogućnost jednakog upošljenja, kada su vještaci iste struke u pitanju. Ako sudije i tužioci sumnjaju u stručnost pojedinih vještaka, imaju pravo na pokretanje inicijative za njihovo razrješenje”, naglašava direktorka CEGAS-a.
Ona dodaje i da moraju postojati jasni rokovi u kojima se nalaz i mišljenje mora dostaviti.
”U protivnom, imamo postupke koji mogu trajati prilično dugo, pa se postavlja pitanje ugrožavanja vladavine prava u zemlji”, ocjenjuje Popović Kalezić.
Iz jedine pokrenute inicijative se jasno vidi, ocjenjuje ona, da nemamo razrađen pravni mehanizam za odabir sudskih vještaka i da su sankcije niske (500 eura za neopravdano nedostavljanje nalaza i mišljenja u roku), a sud može ostati bez spisa predmeta i time biti onemogućen da angažuje drugog vještaka.
”Ovim se baca sjenka na ispravnost cjelokupnog pravosudnog sistema i nameće pitanje: Kome odgovara odlaganje ročišta?”, ističe direktorka CEGAS-a.
Marija Popović – Kalezić
Popović Kalezić kaže da kad nema kadra, nekad mogu da se angažuju i vještaci iz drugih zemalja, što može da utiče pozitivno i da motiviše struku da se usavršava u svim oblastima.
”Kada bi postojali jasni rokovi, u kojima vještak mora donijeti nalaz i mišljenje, sud bi u kraćem vremenskom periodu imao mogućnost zamjene vještaka, pa se ročišta ne bi odlagala u nedogled”, upozorava ona.
Popović Kalezić smatra da bi vještaci više vodili računa ukoliko bi kazne za neprofesionalan rad bile značajno veće.
”Ako bi se recimo zbog nepoštovanja rokova koja nijesu opravdana pokretale inicijative za razrješenje, imali bismo veći oprez kao i veće povjerenje u stručnost i nepristrasnost sudskih vještaka”, dodaje direktorka CEGAS-a.
Ona zaključuje da bi bilo manje sumnji u eventualnu korupciju onih koji čine ovaj značajan dio pravosudnog sistema ako bi se izbor vještaka zaista vršio na način kako je propisano Zakonom. To znači kad bi se vodilo računa da vještaci iste struke budu ravnomjerno raspoređeni u predmetima, a oni koji nestručno i neodgovorno obavljaju taj posao bili novčano kažnjeni i razriješeni.
Ministarstvo pravde: Treba pažljivo mijenjati Zakon
Zakon o sudskim vještacima propisuje da će se vještak razriješiti ako neuredno ili nestručno vrši vještačenje, neopravdano odbija da vještači, ne odaziva se na pozive suda, tužilaštva ili drugog organa koji vodi postupak, ne obavi vještačenje u roku koji je određen…Osim toga, po Zakonu je vještak dužan da, ukoliko iz objektivnih razloga ne može da završi vještačenje u roku, osam dana prije obavijesti i da kratak prikaz rezultata dotadašnjeg rada. U složenijim predmetima vještak je dužan da kratak izvještaj o rezultatima svog rada daje jednom mjesečno.
Iz MP za CIN-CG podsjećaju da, prema Zakonu, oni mogu da preispituju samo one inicijative za razrješenje koje podnesu predsjednik suda, rukovodilac tužilaštva, starješina drugog organa koji vodi postupak ili sudija i državni tužilac u čijem predmetu je postupao vještak.
”U svim dosadašnjim postupcima reizbora sudskih vještaka Komisija je utvrdila da su mišljenja dostavljena od strane nadležnih pravosudnih organa bila pozitivna”, dodaju iz MP.
Oni ističu i da je Ministarstvo pravde u Strategiji reforme pravosuđa 2019-2022. prepoznalo nedostatke u primjeni propisa koji se odnose na rad sudskih vještaka i definisalo aktivnosti za unapređenje stanja, ne navodeći koje su to aktivnosti.
Iz MP dodaju da srazmjerna zastupljenost vještaka nije obaveza, budući da je angažovanje vještaka uslovljeno brojem vještaka na određenom području, njihovim stručnim kvalifikacijama, složenošću predmeta i drugim okolnostima…
”Ministarstvo pravde smatra da postoji prostor za unapređenje zakonskih odredbi. Međutim, izmjenama treba pristupiti pažljivo, uz prethodno pribavljanje mišljenja vještaka, njihovih strukovnih udruženja i organa pred kojima oni postupaju”, poručili su iz MP za CIN CG.
Prema evidenciji MP, u Crnoj Gori je 781 sudski vještak, a prema podacima Udruženja sudskih vještaka tek njih polovina su i članovi te organizacije.
Iz Udruženja sudskih vještaka za CIN-CG kažu da se preko 90 odsto primjedbi na rad vještaka koje dobiju odnosi na vještake koji nijesu članovi Udruženja. Potpredsjednik tog Udruženja Marko Lakić objašnjava da je članstvo u Udruženju dobrovoljno, te da njihovi članovi imaju obaveze prisustva sastancima, edukacijama i dužni su da se pridržavaju Statuta i Etičkog kodeksa Udruženja.
Od ukupnog broja vještaka, njih oko 10 odsto su bili članovi Udruženja do prije dvije godine, a kako pojašnjava Lakić, tek od prošle godine se taj broj povećao, pa ih je sada oko 50 odsto.
”Neophodno je izmijeniti Zakon da svaki vještak mora biti član Udruženja i pridržavati se Statuta, Etičkog kodeksa i drugih dokumenata”, naglašava on.
Lakić dodaje da su više puta tražili od Ministarstva pravde pokretanje procedure izmjene Zakona, ali da do sada nijesu dobili podršku i potvrdan odgovor.
On ističe da je osnovni cilj Udruženja unapređenje rada, kvaliteta i statusa sudskih vještaka i vještačenja, te da je neophodno izmijeniti Zakon, za koji cijene da nije dobar.
”Dok god je ovakav Zakon, Udruženje nije obavezujuće i zavisi od dobrovoljnosti i volonterizma njegovih članova, nije realno očekivati unapredjenje odgovornosti vještaka”, zaključuje Lakić.
Reforma u ovoj oblasti jedna je od ključnih za bolje funkcionisanje pravosuđa. Od nalaza vještaka često zavisi ishod postupka i zbog toga bi bilo značajno da vještaci rade po jasnim pravilima i da snose odgovornost za nestručan rad.
RAZRIJEŠEN JER JE NEOPRAVDANO ODUGOVLAČIO POSTUPAK
Vještak Dedić je podnio tužbu Upravnom sudu (US), tražeći da se poništi rješenje o razrješenju. On je tvrdio da je vještačenje povjereno privrednom društvu “Anzas”, a ne njemu lično, da nema dokaza da su urgencije suda stigle do njega, da nije obaviješten o obavezi vraćanja predmeta, te da je dostavio medicinsku dokumentaciju da mu je bilo narušeno zdravlje.
Međutim, Upravni sud je odbio tužbu navodeći da je upravo Dedić izvršni direktor u privrednom društvu “Anzas”, koje se bavi vještačenjem kao i da je komunikaciju sa sudijom imao on, te da je lično primao sve dopise i dokumenta iz suda. Iz US dodaju i da medicinskom dokumentacijom koju je dostavio vještak nije opravdao svoje neodazivanje pozivima suda jer se, između ostalog, većina te dokumentacije odnosi na period kada je postupak za razrješenje već bio u toku.
”Osim toga, tužilac uz zahtjev za odlaganje ročišta nikada nije dostavio medicinsku dokumentaciju kojom bi potvrdio da ima zdravstvene probleme…Sud zaključuje da je tužilac neuredno vršio povjereno vještačenje jer nikada nije dostavio sudu izvještaj o rezultatima izvršenih radnji, nije se odazivao pozivima suda, nije postupao po nalozima suda i dostavio nalaz i mišljenje u roku koji mu je određen…”, zaključuje se u obrazloženju odluke Upravnog suda.
Pojačati odgovornost vještaka i nadzor nad njihovim radom
U Analizi su, između ostalog, date i preporuke za jačanje odgovornosti vještaka za Crnoj Gori, koje se odnose na izmjene Zakona u pravcu uvođenja nadležnosti sudova da vode postupke protiv vještaka i čak da ih razrješavaju. Preporučuje se da se zakonski precizira da stranke mogu prijaviti prestupe sudskih vještaka svim nadležnim tijelima (sudovima, Komisiji, Ministarstvu pravde). Zatim se navode i postupci za podnošenje tužbe za naknadu štete protiv sudskih vještaka. Traži se i da nadzor nad radom vještaka od strane Komisije bude bolji, ali i da se uradi elektronski registar pritužbi i postupaka razrješenja.
Preporučuje se i da državno tužilaštvo usvoji pravila kojima bi se definisao način izbora vještaka u krivičnim predmetima, kao i da usvoji podzakonske akte koji bi propisali obavezu urednog vođenja spisa predmeta u krivičnom predistražnom postupku.
Ističe se i da je potreno da se u planove obuke sudija i tužilaca uključe i tehnike za dobro upravljanje suđenjima.
Vođenje registra novčanih kazni izrečenih vještacima bi, po njihovom mišljenju, takođe bilo korisno, ali dostavljanje elektronskih kopija dokumentacije predmeta. “Sudsko osoblje osposobiti da vrši uvid u spise predmeta izvan ročišta i upozorava sudije na moguća kašnjenja”, zaključuje se u Analizi.
Svega četvrtina optužnica Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u posljednjih pet i po godina, rezultirala je pravosnažno osuđujućim presudama. To je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Centru za građanske slobode (CEGAS) potvrđeno iz Višeg suda u Podgorici.
Prema odgovorima tog suda, od 258 podignutih optužnica SDT-a, od 2016. do polovine 2021. godine, njih 242 su potvrđene, ali čak 194 nije okončano pravosnažnom osuđujućom presudom.
Glavni specijalni tužilac (GST) Milivoje Katnić javno ne propušta priliku da se pohvali brojem podignutih optužnica tog tužilaštva. Ne govori, međutim, o pravosnažno okončanim postupcima pred sudom, gdje se SDT, imajući u vidu ove podatke, nije proslavio.
Nešto je bolja situacija sa optužnicama Višeg državnog tužilaštva (VDT), ali je i ovo tužilaštvo uspjelo da dokaže pred sudom tek nešto više od polovine svojih optužnica. Tako je od 982 optužnice koje je podiglo VDT, u posljednjih pet i po godina, njih 958 potvrđeno, ali pravosnažnom osuđujućom presudom nije okončan čak 391 optužni akt.
Nevolja je što je često u jako važnim postupcima problematičan kvalitet optužbi koje, iako formalno potvrđene, redom padaju u kontradiktornom postupku pred sudom.
Tako su pred sudom neslavno završeni neki od najkrupnijih slučajeva organizovanog kriminala – postupci protiv grupa Duška Šarića i Safeta Kalića, koji su oslobođeni optužbi za pranje novca od prodaje narkotika. Oslobađajuće presude dočekali su i optuženi za ratne zločine – deportacije izbjeglica, optuženi za zločine u Bukovici, ali i u Kaluđerskom lazu. Tužioci koji su postupali u predmetima nijesu odgovarali za propuste, a pojedini su i napredovali u službi.
Pa i u slučaju grupe Svetozara Marovića, koju SDT često navodi kao dobar primjer borbe protiv korupcije na najvišem nivou, glavni akteri nijesu izdržali kaznu. Optuženi za korupciju i stvaranje kriminalne organizacije, sklopili su sporazum sa SDT-om, ali Marović i njegov sin kaznu, čiji je dio već zastario, nijesu ni odležali.
Osim toga, i u jednom od najvećih slučajeva koji je vodio Milivoje Katnić – postupku za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016, ukinuta je prvostepena osuđujuća presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje. Ovaj slučaj, koji još nije pravosnažno okončan, pobudio je veliku pažnju jer su među optuženima i lideri Demokratskog fronta (DF).
I dok se tužioci već godinama pozivaju na funkcionalni imunitet u radu, stručnjaci ocjenjuju da je krajnje vrijeme da se počne analizirati i kvalitet optužbi, te tražiti, osim eventualne krivične, lična i disciplinska odgovornost za nekvalitetan rad, koji na kraju dovodi do nezadovoljenja pravde, ogromnih posljedica po budžet, ali i stagniranja na putu ka Evropskoj uniji (EU).
Samo u slučaju Kalić, građani Crne Gore, nakon što je pala optužnica, platili su višemilionsku odštetu.
U prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) se ocjenjuje da nema napretka u oblasti pravosuđa, te da sprovođenje ključnih reformi stagnira.
Ističe se i da je neophodno preispitati disciplinsku i etičku odgovornost sudija i tužilaca. CIN-CG je ranije objavio da je samo jedan tužilac u posljednjih deset godina ocijenjen ocjenom dobar, dok su svi ostali dobijali najviše ocjene.
Advokat Branislav Lutovac za CIN-CG ističe da je najveći problem upravo to što je tužilaštvo doživjelo debakl u krupnim slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, te da su tužioci koji su postupali u tim predmetima, zbog nestručnosti i neutemeljenosti optužnica, umjesto da snose odgovornost, napredovali.
”Tužilaštvo je jedna potpuno zatvorena organizacija i statistika na koju se pozivaju o potvrđenim optužnicama je nevažna”, ocijenio je Lutovac.
On očekuje od novog Tužilačkog savjeta (TS) da unese relevantne kriterijume i realno ocjenjuje rad tužilaštava. “Vjerujem da će novi TS raditi daleko bolje nego ovaj do sad”, naglasio je Lutovac.
Više tužilaštvo je odbilo da dostavi podatke o tome na koja krivična djela su se odnosile optužnice koje nijesu okončane pravosnažnim osuđujućim presudama, ali činjenica da se ova dva tužilaštva bave otkrivanjem najtežih krivičnih djela, govori dosta o njihovoj efikasnosti.
Iz Višeg suda, i pored višenedeljnog čekanja, nijesmo dobili pojašnjenje da li se podaci koje su nam dostavili, o broju optužnica SDT-a i podgoričkog VDT-a, koje nijesu završene osuđujućom presudom, odnose na završene ili i na postupke koji su još u toku.
SDT je formirano polovinom 2015. godine i bavi se organizovanim kriminalom, visokom korupcijom, pranjem novca, terorizmom, ratnim zločininima i krivičnim djelima protiv izbornih prava. SDT je preuzelo poslove Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina koje je funkcionisalo pri Vrhovnom državnom tužilaštvu.
VDT je nadležno za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora preko deset godina i to ubistvo na mah, silovanje, ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, odavanje tajnih podataka, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, povreda teritorijalnog suvereniteta, udruživanja radi protivustavne djelatnosti, pripremanja djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore i protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom.
Iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju nijesu odgovorili koliko su podnijeli optužnica od 2016. godine, ali jesu da 18 optužnica nije rezultiralo pravosnažnom osuđujućom presudom. Optužnice koje su pale pred sudom odnosile su se na pokušaj ubistva, silovanje, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, učestvovanje u tuči i zloupotrebu službenog položaja.
Najviše optužnica osnovnih tužilaštava “palo” u Kotoru
Kada je riječ o tužilaštvima na lokalnom nivou, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru (ODTK), prema dostavljenim podacima, imalo je najveći broj optužnica koje su pale pred sudom. Od 2016. godine čak 107 optužnica nije rezultiralo pravosnažnim osuđujućim presudama. Međutim, kotorsko tužilaštvo, ali ni druga osnovna tužilaštva nijesu dostavili podatke o ukupnom broju optužnica koje su podigli u posljednjih pet godina.
Najviše optužnica koje je podiglo kotorsko Osnovno tužilaštvo, a koje nijesu prošle u sudskom postupku odnose se na krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, teške tjelesne povrede, nasilničko ponašanje, teške krađe i teška djela protiv opšte sigurnosti.
Osnovni sud u Podgorici je, u posljednjih pet godina, imao 439 osuđujućih pravosnažnih presuda, dok njih 67 nije okončano na taj način. U tom sudu je u radu još 118 optužnica iz ovog perioda. Oni nijesu dostavili informaciju o kojim krivičnim djelima je riječ kada su u pitanju optužnice koje nijesu okončane osuđujućim presudama.
I u većini ostalih opštinskih tužilaštava bilo je optužnica koje nijesu rezultirale pravosnažno osuđujućim presudama.
Za potrebe ovog istraživanja tražili smo podatke od svih tužilaštava u zemlji. Iako su rezultati različiti, nijedno tužilaštvo nam nije dostavilo odgovore na sva pitanja.
Tužilaštva ne daju podatke o zastari
Sva tužilaštva koja smo kontaktirali odbila su da dostave rješenja o odbačenim krivičnim prijavama zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja u posljednjih pet godina, sa obrazloženjem da štite privatnost lica koja se u njima pominju, iako smo u telefonskim razgovorima pojasnili da treba da dostave anonimizovane podatke.
SDT i VDT su odbili i da dostave podatke o tome koliko ima odbačenih krivičnih prijava zbog zastare i na koja se krivična djela odnose, navodeći da je u pitanju sačinjavanje nove informacije, te da se podaci koji mogu biti objavljeni nalaze u izvještajima tužilaštava. Međutim, detaljnih podataka o ovome nema u izvještajima tužilaštava, koja su dostupna na sajtu. Jedino što se može zaključiti iz izvještaja je da se više od 90 odsto krivičnih prijava odbaci upravo zbog zastare. Zašto su ovi podaci već godinama pod velom tajne, te da li će se novi Tužilački savjet pozabaviti i ovom temom ostaje da se vidi.
Jedan od težih disciplinskih prekršaja je kada tužilac bez opravdanog razloga ne postupa u predmetima u zakonom propisanim rokovima, a usljed toga nastupi zastarjelost krivičnog gonjenja. Ali zbog toga nijedan tužilac u Crnoj Gori za sada nije odgovarao.
Advokat Lutovac ističe da to što se podaci o razlozima koji su doveli do zastara, ali i ko su okrivljeni u tim postupcima, godinama skrivaju od javnosti, definitivno ukazuje na sumnju da je dolazilo do zloupotreba službene dužnosti.
Gazivoda: Novi TS bi trebalo da se bavi i kvalitetom rada tužilaca
Advokat Siniša Gazivoda, koji je izabran za člana novog Tužilačkog savjeta, ocjenjuje za CIN-CG da bi Savjet trebao da se pozabavi i pitanjima kvaliteta optužnica i rada tužilaca koji postupaju u problematičnim predmetima. “To jeste važna tema koju bi trebalo razmotriti i ima li mjera koje bi u tom pravcu trebalo preduzeti”, naveo je Gazivoda.
Novi TS, koji je konačno izabran krajem prošle godine, trebao bi 24. januara da održi prvu konstitutivnu sjednicu, na kojoj bi, po izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, trebalo izabrati novog vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva (v.d. VDT). Na toj bi sjednici trebalo i da se iskristališe stav o eventualnom pokretanju procesa za smjenu Katnića.
Božović: Ključni problem za napredak ka EU
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović je za CIN-CG ocijenio je da bi broj pravosnažno osuđujućih odluka trebalo da govori i o kvalitetu rada tužilaca.
”Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava će u domenu svojih nadležnosti, ali i kroz prisustvo svog člana u Tužilačkom savjetu, otvarati i pitanja kvaliteta optužbi, ali i zastarijevanja krivičnih prijava. To su, između ostalog, jedna od ključnih pitanja za budući napredak u poglavljima 23 i 24”, istakao je Božović.
Pored toga, dodaje, posebna pažnja biće posvećena unapređenju procedure utvrđivanja osnovanosti pritužbi na rad tužilaca, kao i poboljšanju sistema njihovog ocjenjivanja i napredovanja.
Kontrola tužilaštava od krucijalne je važnosti jer bi trebalo, između ostalog, da utvrdi kako se rješavaju predmeti, da li tužioci postupaju u rokovima koji su predviđeni zakonom, zašto zastarijevaju krivične prijave, da li se po proceduri sklapaju sporazumi o priznanju krivice, kako tužilaštva sprovode finansijske istrage, kao i da li rukovodioci rade posao kako predviđa zakon.
Već petu godinu Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i većinu ostalih tužilaštava u Crnoj Gori niko ne kontroliše, iako je to predviđeno zakonom.
Zašto to nije rađeno u vrijeme dok je na čelu VDT-a bio Ivica Stanković, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) nije uspio da dobije odgovor. Služba za odnose sa javnošću aktuelnog vršioca dužnosti VDT-a Dražena Burića izostanak kontrole pravda različitim razlozima – od epidemioloških do nedostatka kadra.
Početkom ove godine VDT je doduše donio odluku o vršenju nadzora nad tužilaštvima za 2017, 2018, 2019. i 2020. Posao je trebalo da završe 2021. godine, ali kako do početka novembra do toga nije došlo, produženi su rokovi. Tako će i 2021. proći bez nadzora najznačajnijih tužilaštava.
Kontrola tužilaštava od krucijalne je važnosti jer bi trebalo, između ostalog, da utvrdi kako se rješavaju predmeti, da li tužioci postupaju u rokovima koji su predviđeni zakonom, zašto zastarijevaju krivične prijave, da li se po proceduri sklapaju sporazumi o priznanju krivice, kako tužilaštva sprovode finansijske istrage, kao i da li rukovodioci rade posao kako predviđa zakon.
Ništa od toga u ovih pet godina u većini tužilaštava nije rađeno.
U Zakonu o državnom tužilaštvu piše da VDT vrši nadzor nad radom SDT-a, viših i osnovnih tužilaštava neposrednim uvidom u njihov rad i drugim mjerama radi efikasnosti i zakonitosti. Taj nadzor vrši se u skladu sa planom koji donosi vrhovni državni tužilac.
Zakonom je kao teži disciplinski postupak propisano onemogućavanje vršenja nadzora, ali i ako se u postupku nadzora utvrde nepravilnosti i nezakonitosti u radu.
Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva propisano je da Vrhovno državno tužilaštvo vrši analizu svih tužilaštava jednom godišnje.
U dokumentima, koje smo za potrebe ovog teksta dobili slobodnim pristupom informacijama, piše da je nakon više izmjena planova, predviđeno da nadzor nad radom SDT-a i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici započne u novembru ove godine, a da se takva kontrola u Višem tužilaštvu u Bijelom Polju i osnovnim državnim tužilaštvima obavi u decembru.
Međutim, ta kontrola neće biti obavljena ni ove godine, makar ne u najznačajnijim tužilaštvima, uprkos brojnim upozorenjima koja na rad tužilaštava dolaze od strane Evropske unije (EU), ali i dijela domaće stručne javnosti.
Iz VDT-a su za CIN-CG potvrdili da je kontrola nad radom SDT-a rađena samo jednom i to 2017. godine, kada su provjeravali 2016, početnu godinu rada Specijalnog tužilaštva. Od tada je rad glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegove organizacije potpuno bez kontrole, iako je upravo SDT ključna institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na najvišem nivou.
Iz VDT-a, međutim, nijesu odgovorili na pitanje šta je utvrđeno provjerom 2017, ali ni zašto već petu godinu ne kontrolišu rad najznačajnijeg tužilaštva u zemlji.
Nadzor je za 2017. i 2018. godinu vršen nad Višim tužilaštvom u Bijelom Polju i osnovnim tužilaštavima u Bijelom Polju, Pljevljima, Kolašinu i Ulcinju, ali ni u tim institucijama nije bilo kontrole u posljednje tri godine.
Međutim iz VDT-a nijesu bili voljni da saopšte ni šta je utvrđeno tim malobrojnim kontrolama, ali ni zašto tek sada najavljuju da će u svim tužilaštvima izvršiti zakonske obaveze za prethodne četiri godine.
Nadležni su nedostatak nadzora u izjavi za CIN-CG pokušali da opravdaju time što su četiri državna tužioca koji su trebali da vrše kontrolu otišla u penziju, te da su dva državna tužioca koja su izabrana u aprilu ove godine upućena na ispomoć u Specijalno drzavno tužilaštvo na period od tri do šest mjeseci. Međutim, svi ti tužioci bili su na pozicijama u ranijem periodu, a kontrola ipak nije vršena.
”Takođe, jedan od razloga nevršenja nadzora jeste i situacija nastala povodom pandemije virusa kovid-19”, navode iz VDT-a.
Pandemija je počela u martu 2020. i nikako nije mogla biti opravdanje za nevršenje zakonskih obaveza u prethodne tri godine.
Marić: Grub propust u radu
Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić, za CIN-CG istakao je da je neshvatljivo da tako dugo nije vršen nadzor nad radom tužilaštava, ocjenjujući da se radi o grubom propustu u radu i obavezama.
On je dodao da Ministarstvo nije nadležno da inicira postupak odgovornosti za eventualne propuste u dijelu internog nadzora nad radom tužilaštava.
Marić podsjeća da je stanje u pravosudnom sistemu zabrinjavajuće, s obzirom da nije konstituisan Tužilački savjet, a da je stanje u Sudskom savjetu, Vrhovnom i Ustavnom sudu ili v.d. ili na ivici kvoruma za rad.
”U tom kontekstu svaki interni propust u radu dodatno dobija na težini”, naveo je Marić, dodajući da bi se što prije moralo krenuti u parlamentarni dijalog, ali i onaj između zakonodavne, sudske i izvršne vlasti.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Centar za građanske slobode (CEGAS) i nedeljnik Monitor, u naredne dvije godine će kroz projekat Istraživanje istraga pratiti rad i reformu crnogorskog tužilaštva. Projekat podržava Ambasada Kraljevine Holandije, a realizacija je počela u septembru. Ključni cilj je jačanje vladavine prava u Crnoj Gori, kao i podrška evropskim integracijama, naročito u poglavljima 23 i 24. Planirano je da se doprinese ovim ciljevima kroz sveobuhvatnu analizu rada crnogorskih tužilaca i uticaja Tužilaštva na ispunjavanje kriterijuma i zatvaranje navedenih poglavlja.
Tokom implementacije projekta planirano je više aktivnosti, od koji su glavne:
Izrada studije i analiza pravnih akata koji regulišu rad Tužilaštva, sa posebnim fokusom na interne procedure koje se tiču disciplinske odgovornosti tužilaca (evaluacija njihovog rada, sankcije, unapređenja itd);
Ispitivanje javnog mnjenja o povjerenju građanki i građana u pravosudni sistem s akcentom na Tužilaštvo;
Najmanje 12 istraživačkih priča vezanih za rad tužilaca i Tužilaštva;
Podizanje svijesti u društvu o radu pravosudnog sistema kroz kampanje na društvenim mrežama i tradicionalnim medijima;
Dijalog zainteresovanih strana kroz debate kojima će prisustvovati predstavnici pravosudnog sistema, civilnog sektora, medija, donosioci odluka, političari i pravni eksperti.
Zatvaranje poglavlja 23 i 24 neophodno je da bi Crna Gora napravila ključni napredak u pristupnim pregovorima i postala članica Evropske unije. Jasno je da je u tom procesu najvažnija refroma pravosudnog sistema kao i spremnost i volja donosilaca odluka da mijenjaju sistem u skladu sa standardima i praksom EU, ali dio odgovornosti snose i drugi društveni akteri pogotovo mediji i civilni sektor, koji bi trebalo da doprinesu cjelokupnom procesu transformacije Crne Gore ka funkcionalnoj demokratiji.
Organizacije koje implementiraju projekat Istraživanje istraga nastojaće da tokom dvogodišnje realizacije daju svoj doprinos vladavini prava u Crnoj Gori i pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom.
