Oznaka: SDT

Unutrašnji nadzor nije prioritet

Centar za građanske slobode (CEGAS) je prateći unutrašnji nadzor državnih tužilaštava uočio nepostojanje interne kontrole među tužilaštvima, iako ga Zakon eksplicitno nalaže. SDT niko nije kontrolisao za vrijeme GST Katnića, a izostao je značajan nadzor i u drugim tužilaštvima. Odgovornost za ovakav vid propusta je izostala. Nad SDT-om je prvi put vršen nadzor za 2016.godinu, pa je tek u 2021-oj započet – 29.januara 2021. Odlukom vd VDT-a. Odluka se zbog kadrovskih promjena mijenjala dva puta tokom iste godine, sa posebnim osvrtom na nadzor nad SDT-om.

Po Zakonu o državnom tužilaštvu Crne Gore Vrhovno državno tužilaštvo najmanje jedanput godišnje vrši analizu rada državnih tužilaštava, pa je jasno o kojem se zaostatku radi.

Prema podacima iz državnog tužilaštva nadzor nad višim državnim tužilaštvima u Podgorici i Bijelom Polju izvršen je u četvrtom kvartalu 2022.godine, dok je nadzor nad SDT-om i dalje u toku.

CEGAS ne čudi dužina trajanja nadzora, s obzirom na značajna kašnjenja i stalne kadrovske izmjene, ali čudi činjenica da Vrhovno državno tužilaštvo na pitanje CEGAS-a o postojanju dokumenta Plana nadzora za 2023. godinu daje odbijajuće Rješenje, u kojem se navodi da Vrhovno državno tužilaštvo ne posjeduje akt/dokument koji sadrži tražene podatke.

Kako u 2022-oj godini nije vršen nadzor od viših državnih tužilaštava ka osnovnim, čudi činjenica da Više državno tužilaštvo Podgorica još uvijek nema izrađen poseban Plan nadzora za 2023., već nas je informisalo da je ono u aktu Programa rada za 2023. predviđeno, ali nije jasno određeno nad kojim osnovnim tužilaštvima će biti sproveden nadzor.

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju na isto pitanje CEGAS-a o Planu nadzora za 2023. godinu odgovara da je u toku proces ocjenjivanja državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, pa tek nakon što budu svi ocijenjeni će biti utvrđen i Plan nadzora za 2023.godinu.

Više državno tužilaštvo Podgorica smatra da ima vremena za donošenje posebnog plana nadzora za 2023., iako smo pri kraju prvog kvartala, što čini lošu praksu za davanje mogućnosti transparentnosti i praćenja od strane civilnog sektora.

Uzimajući u obzir značaj unutrašnje kontrole u tužilačkom sistemu, CEGAS je mišljenja da Planovi nadzora moraju biti definisani i jasni najdalje u prvom mjesecu tekuće godine, kako bi i ovaj vid kontrole bio dovoljno određen i transparentan.

SLUČAJEVI PADAJU PRED SUDOM, TUŽIOCI NE ODGOVARAJU: SAMO ČETVRTINA OPTUŽNICA SDT-A ZAVRŠENA OSUĐUJUĆOM PRESUDOM

Svega četvrtina optužnica Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u posljednjih pet i po godina, rezultirala je pravosnažno osuđujućim presudama. To je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Centru za građanske slobode (CEGAS) potvrđeno iz Višeg suda u Podgorici.

Prema odgovorima tog suda, od 258 podignutih optužnica SDT-a, od 2016. do polovine 2021. godine, njih 242 su potvrđene, ali čak 194 nije okončano pravosnažnom osuđujućom presudom.

Glavni specijalni tužilac (GST) Milivoje Katnić javno ne propušta priliku da se pohvali brojem podignutih optužnica tog tužilaštva. Ne govori, međutim, o pravosnažno okončanim postupcima pred sudom, gdje se SDT, imajući u vidu ove podatke, nije proslavio.

Nešto je bolja situacija sa optužnicama Višeg državnog tužilaštva (VDT), ali je i ovo tužilaštvo uspjelo da dokaže pred sudom tek nešto više od polovine svojih optužnica. Tako je od 982 optužnice koje je podiglo VDT, u posljednjih pet i po godina, njih 958 potvrđeno, ali pravosnažnom osuđujućom presudom nije okončan čak 391 optužni akt.

Nevolja je što je često u jako važnim postupcima problematičan kvalitet optužbi koje, iako formalno potvrđene, redom padaju u kontradiktornom postupku pred sudom.

Tako su pred sudom neslavno završeni neki od najkrupnijih slučajeva organizovanog kriminala – postupci protiv grupa Duška Šarića i Safeta Kalića, koji su oslobođeni optužbi za pranje novca od prodaje narkotika. Oslobađajuće presude dočekali su i optuženi za ratne zločine – deportacije izbjeglica, optuženi za zločine u Bukovici, ali i u Kaluđerskom lazu. Tužioci koji su postupali u predmetima nijesu odgovarali za propuste, a pojedini su i napredovali u službi.

Pa i u slučaju grupe Svetozara Marovića, koju SDT često navodi kao dobar primjer borbe protiv korupcije na najvišem nivou, glavni akteri nijesu izdržali kaznu. Optuženi za korupciju i stvaranje kriminalne organizacije, sklopili su sporazum sa SDT-om, ali Marović i njegov sin kaznu, čiji je dio već zastario, nijesu ni odležali.

Osim toga, i u jednom od najvećih slučajeva koji je vodio Milivoje Katnić – postupku za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016, ukinuta je prvostepena osuđujuća presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje. Ovaj slučaj, koji još nije pravosnažno okončan, pobudio je veliku pažnju jer su među optuženima i lideri Demokratskog fronta (DF).

I dok se tužioci već godinama pozivaju na funkcionalni imunitet u radu, stručnjaci ocjenjuju da je krajnje vrijeme da se počne analizirati i kvalitet optužbi, te tražiti, osim eventualne krivične, lična i disciplinska odgovornost za nekvalitetan rad, koji na kraju dovodi do nezadovoljenja pravde, ogromnih posljedica po budžet, ali i stagniranja na putu ka Evropskoj uniji (EU).

Samo u slučaju Kalić, građani Crne Gore, nakon što je pala optužnica, platili su višemilionsku odštetu.

U prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) se ocjenjuje da nema napretka u oblasti pravosuđa, te da sprovođenje ključnih reformi stagnira.

Ističe se i da je neophodno preispitati disciplinsku i etičku odgovornost sudija i tužilaca. CIN-CG je ranije objavio da je samo jedan tužilac u posljednjih deset godina ocijenjen ocjenom dobar, dok su svi ostali dobijali najviše ocjene.

Advokat Branislav Lutovac za CIN-CG ističe da je najveći problem upravo to što je tužilaštvo doživjelo debakl u krupnim slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, te da su tužioci koji su postupali u tim predmetima, zbog nestručnosti i neutemeljenosti optužnica, umjesto da snose odgovornost, napredovali.

”Tužilaštvo je jedna potpuno zatvorena organizacija i statistika na koju se pozivaju o potvrđenim optužnicama je nevažna”, ocijenio je Lutovac.

On očekuje od novog Tužilačkog savjeta (TS) da unese relevantne kriterijume i realno ocjenjuje rad tužilaštava. “Vjerujem da će novi TS raditi daleko bolje nego ovaj do sad”, naglasio je Lutovac.

Više tužilaštvo je odbilo da dostavi podatke o tome na koja krivična djela su se odnosile optužnice koje nijesu okončane pravosnažnim osuđujućim presudama, ali činjenica da se ova dva tužilaštva bave otkrivanjem najtežih krivičnih djela, govori dosta o njihovoj efikasnosti.

Iz Višeg suda, i pored višenedeljnog čekanja, nijesmo dobili pojašnjenje da li se podaci koje su nam dostavili, o broju optužnica SDT-a i podgoričkog VDT-a, koje nijesu završene osuđujućom presudom, odnose na završene ili i na postupke koji su još u toku.

SDT je formirano polovinom 2015. godine i bavi se organizovanim kriminalom, visokom korupcijom, pranjem novca, terorizmom, ratnim zločininima i krivičnim djelima protiv izbornih prava. SDT je preuzelo poslove Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina koje je funkcionisalo pri Vrhovnom državnom tužilaštvu.

VDT je nadležno za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora preko deset godina i to ubistvo na mah, silovanje, ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, odavanje tajnih podataka, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, povreda teritorijalnog suvereniteta, udruživanja radi protivustavne djelatnosti, pripremanja djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore i protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom.

Iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju nijesu odgovorili koliko su podnijeli optužnica od 2016. godine, ali jesu da 18 optužnica nije rezultiralo pravosnažnom osuđujućom presudom. Optužnice koje su pale pred sudom odnosile su se na pokušaj ubistva, silovanje, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, učestvovanje u tuči i zloupotrebu službenog položaja.

Najviše optužnica osnovnih tužilaštava “palo” u Kotoru

Kada je riječ o tužilaštvima na lokalnom nivou, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru (ODTK), prema dostavljenim podacima, imalo je najveći broj optužnica koje su pale pred sudom. Od 2016. godine čak 107 optužnica nije rezultiralo pravosnažnim osuđujućim presudama. Međutim, kotorsko tužilaštvo, ali ni druga osnovna tužilaštva nijesu dostavili podatke o ukupnom broju optužnica koje su podigli u posljednjih pet godina.

Najviše optužnica koje je podiglo kotorsko Osnovno tužilaštvo, a koje nijesu prošle u sudskom postupku odnose se na krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, teške tjelesne povrede, nasilničko ponašanje, teške krađe i teška djela protiv opšte sigurnosti.

Osnovni sud u Podgorici je, u posljednjih pet godina, imao 439 osuđujućih pravosnažnih presuda, dok njih 67 nije okončano na taj način. U tom sudu je u radu još 118 optužnica iz ovog perioda. Oni nijesu dostavili informaciju o kojim krivičnim djelima je riječ kada su u pitanju optužnice koje nijesu okončane osuđujućim presudama.

I u većini ostalih opštinskih tužilaštava bilo je optužnica koje nijesu rezultirale pravosnažno osuđujućim presudama.

Za potrebe ovog istraživanja tražili smo podatke od svih tužilaštava u zemlji. Iako su rezultati različiti, nijedno tužilaštvo nam nije dostavilo odgovore na sva pitanja.

Tužilaštva ne daju podatke o zastari

Sva tužilaštva koja smo kontaktirali odbila su da dostave rješenja o odbačenim krivičnim prijavama zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja u posljednjih pet godina, sa obrazloženjem da štite privatnost lica koja se u njima pominju, iako smo u telefonskim razgovorima pojasnili da treba da dostave anonimizovane podatke.

SDT i VDT su odbili i da dostave podatke o tome koliko ima odbačenih krivičnih prijava zbog zastare i na koja se krivična djela odnose, navodeći da je u pitanju sačinjavanje nove informacije, te da se podaci koji mogu biti objavljeni nalaze u izvještajima tužilaštava. Međutim, detaljnih podataka o ovome nema u izvještajima tužilaštava, koja su dostupna na sajtu. Jedino što se može zaključiti iz izvještaja je da se više od 90 odsto krivičnih prijava odbaci upravo zbog zastare. Zašto su ovi podaci već godinama pod velom tajne, te da li će se novi Tužilački savjet pozabaviti i ovom temom ostaje da se vidi.

Jedan od težih disciplinskih prekršaja je kada tužilac bez opravdanog razloga ne postupa u predmetima u zakonom propisanim rokovima, a usljed toga nastupi zastarjelost krivičnog gonjenja. Ali zbog toga nijedan tužilac u Crnoj Gori za sada nije odgovarao.

Advokat Lutovac ističe da to što se podaci o razlozima koji su doveli do zastara, ali i ko su okrivljeni u tim postupcima, godinama skrivaju od javnosti, definitivno ukazuje na sumnju da je dolazilo do zloupotreba službene dužnosti.

Gazivoda: Novi TS bi trebalo da se bavi i kvalitetom rada tužilaca

Advokat Siniša Gazivoda, koji je izabran za člana novog Tužilačkog savjeta, ocjenjuje za CIN-CG da bi Savjet trebao da se pozabavi i pitanjima kvaliteta optužnica i rada tužilaca koji postupaju u problematičnim predmetima. “To jeste važna tema koju bi trebalo razmotriti i ima li mjera koje bi u tom pravcu trebalo preduzeti”, naveo je Gazivoda.

Novi TS, koji je konačno izabran krajem prošle godine, trebao bi 24. januara da održi prvu konstitutivnu sjednicu, na kojoj bi, po izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, trebalo izabrati novog vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva (v.d. VDT). Na toj bi sjednici trebalo i da se iskristališe stav o eventualnom pokretanju procesa za smjenu Katnića.

Božović: Ključni problem za napredak ka EU

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović je za CIN-CG ocijenio je da bi broj pravosnažno osuđujućih odluka trebalo da govori i o kvalitetu rada tužilaca.

”Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava će u domenu svojih nadležnosti, ali i kroz prisustvo svog člana u Tužilačkom savjetu, otvarati i pitanja kvaliteta optužbi, ali i zastarijevanja krivičnih prijava. To su, između ostalog, jedna od ključnih pitanja za budući napredak u poglavljima 23 i 24”, istakao je Božović.

Pored toga, dodaje, posebna pažnja biće posvećena unapređenju procedure utvrđivanja osnovanosti pritužbi na rad tužilaca, kao i poboljšanju sistema njihovog ocjenjivanja i napredovanja.

Preuzeto sa: http://www.cin-cg.me/slucajevi-padaju-pred-sudom-tuzioci-ne-odgovaraju-samo-cetvrtina-optuznica-sdt-a-zavrsena-osudjujucom-presudom/

Marić: Đukanović se nada reakciji Zapada

Izvršni direktor CEGAS-a smatra da predsjednik neće odmah potpisati tužilački zakon kako bi podstakao međunarodnu zajednicu

Marić, Foto: Filip Roganovic

Čim izmjene Zakona o državnom tužilaštvu stupe na snagu, može se očekivati brzo pokretanje procedure izbora članova Tužilačkog savjeta, kaže izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić.

On je za “Vijesti” kazao da je cilj donošenja izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, između ostalog, promjena strukture Tužilačkog savjeta (TS), što bi trebalo da dovede do aktivne uloge ovog tijela u kadrovskom jačanju tužilačke organizacije i jačanju tužilaštva na institucionalnom planu.

“Tako da možemo očekivati brzo pokretanje procedure izbora članova Tužilačkog savjeta nakon stupanja na snagu Zakona”, kazao je Marić.

Izmjenama Zakona, koji su u srijedu usvojili poslanici vladajuće većine u Skupštini, mijenja se odnos snaga u TS, tako što tužioci neće imati odlučujuću riječ. Tako se i stvaraju mogućnosti za smjenu rukovodilaca tužilaštva – od Vrhovnog, preko Specijalnog do osnovnih. Novi TS konstatovaće i prestanak funkcije vršiocu dužnosti vhovnog tužioca koji će biti iz sadašnjeg Vrhovnog tužilaštava, nakon što Ivica Stanković krajem maja ode u starosnu penziju. Novi v. d. VDT-a može biti i van tužilaštva, odnosno policajac, sudija ili advokat, ako ima dovoljno godina staža.

Taj posao TS može obaviti na prvoj sjednici novog saziva.

Da li će se to desiti početkom avgusta ili nešto kasnije, zavisiće od toga kada će predsjednik države Milo Đukanović (DPS) potpisati Zakon. Ustav Crne Gore obavezuje predsjednika da proglasi zakon u roku od sedam dana od usvajanja ili da ga vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. U slučaju da ga parlament ponovo izglasa, on je dužan da ga proglasi.

Njegova partija bojkotovala glasanje: Đukanović
Njegova partija bojkotovala glasanje: Đukanovićfoto: Boris Pejović

Boris Marić kaže da je realno očekivati da Đukanović prvi put ne potpiše ovaj Zakon.

“Prateći dešavanja koja su karakterisala promjene u tužilačkom zakonu, kao što je napuštanje skupštinske sale od strane opozicije, realno je očekivati da Đukanović prvi put ne potpiše zakon i time omogući opoziciji još jedan period političke kampanje protiv aktuelnih intervencija na tužilačkom zakonu, sa ciljem podsticanja reakcije međunarodne zajednice”, kazao je Marić.

Vladajuća koalicija je izmjene Zakona usvojila bez prisustva opozicije, koja je napustila raspravu nezadovoljna što usvajanje nije odloženo 20 dana kako bi se pokušao naći dogovor o izboru VDT-a.

Parlamentarna većina je u aprilu predložila izmjene Zakona, nakon što prehodne, kao ni Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal, nije podržala Venecijanska komisija. VK je u novom mišljenju na revidirani Predlog pohvalila napredak u odnosu na rješenje iz marta, ali je ponovo izrazila zabrinutost zbog moguće politizacije Tužilačkog savjeta.

Evropska komisija i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula pozdravili su to što je, u procesu revizije Zakona o državnom tužilaštvu, Crna Gora dva puta zatražila mišljenje VK.

Picula je naglasio da je od izuzetne važnosti jačati nezavisnost sudstva i spriječiti politički uticaj.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić kazao je u srijedu veče da je usvajanje izmjena Zakona o državnom tužilaštvu znak da Crna Gora kreće putem promjena u okviru vladavine prava koja će dovesti do ispravljanja brojnih nepravdi.

DF: Učinci SDT-a po direktivama Katnić: Terorizam u pokušaju

Iz DF-a su ocijenili da će dan usvajanja Zakona “biti zlatnim slovima upisan u knjigu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

“Nikakvi navodi Specijalnog državnog tužilaštva o procesuiranju više od 100 članova DPS-a i njihovih satelita ne mogu popraviti ružnu sliku koju je o sebi prethodnih godina stvorio vrh tužilačke organizacije. Ovo partijsko tijelo Mila Đukanovića može jedino da mjeri svoje učinke upravo prema direktivama koje dobija iz DPS-a”, kazali su iz DF-a.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić odgovorio je da lideri DF-a “zlatna slova mogu izliti od novčanih sredstava koja su dobili za finansiranje kriminalne organizacije i terorizma u pokušaju, koja krivična djela im se stavljaju na teret do stepena osnovane sumnje”.

Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.

Up ↑