Autor: CEGAS

ODBAČAJ KRIVIČNIH PRIJAVA MANJI NEGO RANIJIH GODINA

CEGAS (Centar za građanske slobode) je, uz pomoć nove metodologije izvještavanja o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta u Crnoj Gori, jasno došao do saznanja da je značajno smanjen broj odbačaja krivičnih prijava u 2022. godini u odnosu na prethodne godine.
U 2020. taj broj je iznosio 4266, u 2021. 5498, dok 2022. godina broji nemali pad broja odbačaja, sa brojkom od 3555, koji prekida tendenciju rasta.
U 2022. godini državna tužilaštva su, usljed nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja, odbacila 103 krivične prijave. Od tog broja, 44 prijave su iz nadležnosti osnovnih državnih tužilaštava, 58 iz Specijalnog državnog tužilaštva, dok je svega jedna iz nadležnosti viših državnih tužilaštava. U svakom od ovih slučajeva zastarjelost je nastupila prije podnošenja krivičnih prijava.
Pojam zastare se u praksi različito tumači, gdje smo i u skorije vrijeme imali različite odluke od strane Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta, u odnosu na tumačenje zastare od strane pojedinih nadležnih sudova.
Ohrabruje broj smanjenja odbačaja, ali isto tako pojam zastare mora imati jedinstveno pravno tumačenje.

Begić: Sve više roditelja vakciniše djecu MMR-om

U 17. epizodi DisKrimiNacija podkasta NVO CEGAS-a, podržanog od strane organizacije European Endowment for Democracy, gostovao je epidemiolog i Behavior and Social Change officer u UNICEF-u, dr Senad Begić. Teme koje smo obradili u ovoj epizodi su: medijska prevara o MMR vakcini, etika medicinskih istraživanja, pojam “nudge-a” u kampanjama, bihejvioralne intervencije u zdravstvu i mnogi drugi fenomeni iz sfere medicine.

Voditelj i jedan od urednika podkasta, Đukanović, je najprije pozvao roditelje da zakažu vakcinaciju svog djeteta na zakazilako.com/mmr, jer je „zbog smanjenog obuhvata MMR vakcinom epidemija među djecom od prošle godine tempirana bomba, te bi trebalo da zajedno spriječimo javljanje prvih slučajeva.“

Begić je naveo da se situacija u Crnoj Gori po pitanju MMR vakcinacije poboljšava, odnosno da se srećom sve više roditelja odlučuje na to da vakcniše svoje dijete. Izjavio je da je glavni razlog za to strah, jer su se početkom godine javili prvi slučajevi zaraženih u Srbiji. Begić objašnjava da strah nije održiv motivator odgovornih ponašanja, te da je cilj UNICEF-a da osnaže roditelje i građane da iz ljubavi, vjere u nauku i odgovornosti, prihvataju ponašanja koja idu u prilog i njima kao pojedincima i društvu u cjelini.

Ekipa CEGAS-a i dr Begić su u podkastu analizirali najveću medijsku prevaru 20-og vijeka, Wakefield-ovu studiju, koja je prouzrokovala katastrofalne posledice. Metodološki lošu i namještenu studiju, koja je dovodila u vezu MMR vakcine i autizam, je u časopisu Lancet objavio britanski gastroenterolog Andrew Wakefield 1998. godine. Lancet je, nakon razotkrivanja cijele prevare i brojnih studija koje nisu utvrdile vezu izmedju autizma i ove vakcine, povukao taj rad 2010. godine.

„Sada znamo da je glavni autor te studije imao jasnu finansijsku korist. Želeći da optuži jedan farmaceutski proizvod, želio je na tržište da progura drugi, u kom je imao autorska i intelektualna prava. Nekoliko mjeseci prije objavljivanja tog, ne mogu da kažem, naučnog rada, to definitivno nije…registrovao je prava intelektualne svojine na drugi vakcinalni proizvod, nadajući se da će oslobađanjem mjesta na tržištu i okrivljujući jedan proizvod otvoriti prostor za sopstveni i sebi donijeti finansijsku korist“, izričit je doktor.

Tvrdi da u nauci nema prostora za „Ja mislim, ja osjećam“, već samo za „Ja sam dokazao“.

Begić podsjeća na to da je Crna Gora lider u Evropi po neracionalnoj potrošnji antibiotika po glavi stanovnika i upozorava na to da može doći do razmnožavanja sojeva bakterija koje su rezistentne na sve dostupne antibiotike. Poručuje da treba smanjiti upotrebu antibiotika, jer tako smanjujemo pojavu rezistentnih bakterija i omogućujemo efikasno liječenje onim ljudima kojima su antibiotici zaista potrebni.

GOVOR MRŽNJE SE MORA PROCESUIRATI I KAZNITI

Centar za građanske slobode (CEGAS) najoštrije osuđuje nacionalistički izliv mržnje
skandiranjem „Nož, žica, Podgorica“ koji se dogodio sinoć u Glavnom gradu. 
Navijači FK Sutjeska su zgrozili crnogorsku javnost aludiranjem na genocid u Srebrenici.
Slavljenje zločina u kojem je ubijeno preko osam hiljada Bošnjaka, uključujući i djecu, je
nezamisliva sramota.

Pozivamo sve nivoe vlasti, naročito Vladu, Državno tužilaštvo, Upravu policije i opštinu
Nikšić, da osude ovo nedjelo i preduzmu konkretne mjere iz svoje nadležnosti da se
suzbije govor mržnje, prije svega u pogledu krivične i prekršajne odgovornosti.
 
Nažalost, nemili incidenti se ponavljaju već učestalo i iziskuju ozbiljan strateški odgovor
institucija. Govor mržnje je krivično djelo u Crnoj Gori i ne smije biti ignorisano. Nasilje
počinje verbalnim nasiljem i ne smiju se čekati pogubnije posljedice.
 
Pozivamo građane i građanke da osude i pruže otpor ovakvom ponašanju i svojim
ličnim primjerom daju doprinos dobrim međuljudskim odnosima između svih koji žive u
Crnoj Gori. 

OTVORITI MJESNE ZAJEDNICE ZA GRAĐANE

Centar za građanske slobode (CEGAS) je u poslednja tri dana obišao sve mjesne zajednice gradskog
područja Glavnog grada, ukupno njih 23, gdje su svega 3 bile otvorene za građane/ke.
Na svim vratima pisalo je isto – radno vrijeme 08-16h.
Promoteri mjesnih zajednica, u trenutku dolaska ekipe CEGAS-a, bili su uslužni radnici penzionerskih
klubova, od kojih se moglo čuti da “nijesu sada oni tu, oni dođu negdje izjutra”. Neki od predstavnika
mjesnih zajednica su nam preko telefonskog poziva dali informaciju da mjesna zajednica ne radi, dok se
oni ne vrate sa odmora ili nekog trenutnog odsustva.
Na telefonske pozive i predstavljanja ekipe, službenici su nam najčešće govorili da nas ne mogu primiti
bez odobrenja Sekretarijata za lokalnu samoupravu Glavnog grada, kao i da im je zabranjen bilo kakav
razgovor sa novinarima i nevladinim sektorom, dok se ne konsultuju sa nekim od nadležnih iz opštine.
Količina uzdržanosti u razgovoru bila je krajnje iznenađujuća, a onda nas je iznova podsjetila na strah,
birokratiju i zatvorenost sistema. Ostalo je da se pitamo – kako izgleda pristup prema građanima.
Zakon o lokalnoj samoupravi predviđa mjesne zajednice kao najuži lokalitet za ostvarivanje prava
građana, sa svojstvom pravnog lica, u kojem se građani uključuju kod odabira svojih predstavnika u dijelu
odlučivanja o uređenju naselja, stanovanja, zaštite potrošača, kulture, fizičke kulture, zaštite i
unaprijeđivanja životne sredine, kao i u drugim oblastima života i rada, u skladu sa statutom i opštinskim
odlukama o radu mjesnih zajednica. Koliko su pravni instituti poput inicijative, građanske inicijative,
zbora građana i građanskog referenduma nezastupljeni jasno je iz naših ranijih istraživanja, ali isto tako je
važno vidjeti da jasna slika zatvorenosti ovih institucija ne može doprinijeti demokratiji građanskog
društva.
CEGAS apeluje na Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada da uz redovan angažman usmjeren
prema mjesnim zajednicama iziskuje stalni rad i dostupnost službenika u mjesnim zajednicama, u vidu
adekvatnog pružanja pomoći građanima i građankama datog lokaliteta, kao i da obezbijedi zvanične email
adrese, kako bi se građanstvo i zainteresovani civilni sektor mogli obraćati ovoj instituciji.

Zastarjelost krivičnog gonjenja različito se tumači

Disciplinsko vijeće Tužilačkog savjeta ima jedan, dok Vrhovni sud ima sasvim drugi stav

CEGAS (Centar za građanske slobode) je prateći rad Tužilačkog savjeta, kao i vijeća i
komisija za vođenje disciplinskih postupaka, odlučivanja po pritužbama, kao i
utvrđivanja povreda pravila Etičkog kodeksa, u 2022-og godini prvi put uočio
utvrđivanje disciplinske odgovornosti, a da se ona ne odnosi na prijavu imovine ASK/u,
već je bila usmjerena na zastaru (okarakterisanu kao teži disciplinski prekršaj), i to u 13
predmeta. I ovom prilikom, baš kao što je to i bio slučaj sa ranijim, lakšim disciplinskim
prekršajima, izrečena je novčana kazna u visini od 20% od zarade državnog tužioca u
trajanju od tri mjeseca.
Odlukom Disciplinskog vijeća usvaja se optužni predlog disciplinske tužiteljke, te se
utvrđuje da je državni tužilac N.B., odgovoran za teži disciplinski prekršaj, jer bez
opravdanog razloga nije postupao u 13 krivičnih predmeta u zakonom propisanim
rokovima, usled čega je nastupila zastara krivičnog gonjenja. Vrhovni sud Crne Gore
suprotnog je stava, te odlučujući po žalbi pomenutog tužioca smatra da je njegova
žalba osnovana, i da se, između ostalog, iz spisa predmeta vidi da su krivične prijave
odbačene jer ne postoji osnovana sumnja da su izvršena prijavljena krivična djela niti
bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, te nije jasno da je
zastarjelost krivičnog gonjenja imalo za posledicu nemogućnost vođenja postupka, s
obzirom na to da su krivične prijave odbačene jer ne postoji osnovana sumnja.
Sa aspekta pojave i načina pravnog tumačenja zastare, uvidjeli smo da je izvjesnom
državnom tužiocu od strane Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta utvrđen disciplinski
prekršaj iz Člana 108 st.3 tačka 1 Zakona o državnom tužilaštvu (tj. bez opravdanog
razloga ne postupa u predmetima u zakonom propisanim rokovima, a usljed toga
nastupi zastarjelost, nemogućnost vođenja postupka i druge posljedice propisane
zakonom), koji je osporen odlukom Vrhovnog suda Crne Gore, u kojoj se vijeće
Vrhovnog suda usaglašava da je žalba na ovakvu odluku osnovana, a poziva se na
bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz Člana 386 stav1 tačka 8 i 9 ZKP-a u vezi
Člana 124 Zakona o Državnom tužilaštvu kojim je propisana shodna primjena Zakona
o krivičnom postupku, što bi značilo da je odluka Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta
nerazumljiva, protivrječi sama sebi ili razlozima zbog kojih je donesena, odnosno nema
razloge ili u njoj nijesu uneseni razlozi o odlučujućim činjenicama, ili su ti razlozi
potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivrječni ili ako o odlučnim činjenicama postoji
znatna protivrječnost između onog što se navodi u razlozima odluke o sadržini isprava
ili zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava.

U odluci Vrhovnog suda nalaže se Disciplinskom vijeću Tužilačkog savjeta da u
ponovnom postupku otkloni ukazane nedostatke, a nakon toga donese pravilnu i
zakonitu odluku.
Opisana situacija, s obzirom na rijetkost, odnosno jedinstven slučaj, i u pravnoj i u
laičkoj strukturi javnosti, uz brojne dileme izaziva i osjećaj pravne neizvjesnosti, ako
uzmemo u obzir to da dolazi od samog vrha tužilačke organizacije.
Kako Zakonom o Državnom tužilaštvu nije propisana zakonska obaveza da
Disciplinsko vijeće o disciplinskim postupcima i odlučivanju obavještava ostale članove
Tužilačkog savjeta u dijelu dobijanja preporuka i mišljenja, CEGAS smatra da bi to
mogla biti dobra praksa, a onda i jedna u nizu dobrih zakonskih izmjena.

Mjere tajnog nadzora u porastu

CEGAS (Centar za građanske slobode) je prateći novi način izvještavanja o radu Državnog tužilaštva, kao i Tužilačkog savjeta, uočio značajan porast broja mjera tajnog nadzora za izvještajnu 2022.godinu.

Kako se o mjerama tajnog nadzora i ranije govorilo, kako u dijelu benefita za rasvjetljavanje brojnih krivičnih djela, tako i u njihovoj zloupotrebi, opaža se činjenica da svega mali broj njih rezultira i do dovođenja dokaza koji su potrebni za optuženje.

Tako je u Izvještaju o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta za 2022.godinu broj mjera tajnog nadzora dostigao 599 predloženih od strane državnih tužilaca, a onda i usvojenih naredbom sudije za istragu.

Od tog broja, svega je 26 predmeta u kojima su primijenjene mjere tajnog nadzora dovele do dokaza potrebnih za optuženje.

U 25 predmeta mjere tajnog nadzora nijesu dale rezultate, dok je u 27 predmeta obaviješten sudija za istragu koji je nadležan da naredi da se material koji je prikupljen mjerama tajnog nadzora i uništi.

Iznenađuje povećani broj mjera tajnog nadzora za 2022.godinu, uzimajući u obzir činjenicu da je prema Izvještaju o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta za 2021.godinu taj broj iznosio 114 predloženih mjera, od kojih je njih 110 i usvojeno.

Prvo isključe javnost, pa onda glasaju za isključenje

Centar za građanske slobode (CEGAS) izražava zabrinutost povodom odluke Tužilačkog savjeta da zatvori za javnost narednu sjednicu na kojoj će se razgovarati o javno saopštenim i ozbiljnim optužbama tužilaca o pritiscima kojima su bili izloženi tokom rada u ranijem periodu.

Naime, CEGAS je u okviru redovnih aktivnosti pratio rad i djelovanje Tužilačkog savjeta, čijim sjednicama je redovno prisustvovao, pratio rad i odluke TS i informisao javnost. Vjerujemo da je nakon dugog perioda netransparentnog rada tužilaštva, čije posledice sada sagledavamo, suštinski važno obezbijediti punu transparentnost rada TS. To bi bio iskorak  i poruka javnosti da se napravila odstupnica od ranijih praksi. 

Sa druge strane, nema osnova za zatvaranje sjednice na kojoj će se govoriti o pojavama o kojima se već javno govorilo u Skupštini Crne Gore. Ova saznanja su uznemirila javnost, nemamo naznaku razrješenja i upravo zato bilo bi pogrešno zatvoriti sjednicu za javnost i onemogućiti joj da se dodatno informiše o osnovanosti podijeljenih informacija, kao i stavu TS u odnosu na iste.

CEGAS navodi da je i prije održavanja pomenute sjednice javljeno da je vanredna i zatvorena za javnost, a onda se, nakon toga, u sklopu iste glasalo za ili protiv isljučenja javnosti.

CEGAS apeluje na TS da zadrži dobru praksu otvorenog i transparentnog rada i omogući prisustvo sjednici svim zainteresovanim stranama.

MJESNIH ZAJEDNICA NEMA NI NA SAJTOVIMA OPŠTINA

CEGAS je baveći se analizom Zakona o lokalnoj samoupravi i podzakonskim aktima, koji bliže uređuju rad mjesnih zajednica i njihovu ulogu u društvu, došao do saznanja o brojnim nezastupljenim pravnim institutima. Na osnovu sprovedenog upitnika ka građanstvu, oko 23 % je odgovorilo da su imali kontakta sa svojom mjesnom zajednicom, dok ostatak od oko 77% građana je odgovorilo da nisu imali kontakt sa svojom MZ, kao i da apsolutno nijesu upoznati sa nadležnostima i djelovanjima njihove mjesne zajednice.

Ovaj podatak nije začudio, ako uzmemo u obzir da je najlakši model saznanja za postojanje određenih mjesnih zajednica upravo preko sajtova datih opština, koji u tom smislu ne nude ništa. Ako krenete korak dalje, pa ostvarite kontakt sa Zajednicom opština u nadi da ćete uspjeti da dobijete informacije o mjesnim zajednicama – stanje je identično.

Ako uzmemo u obzir mogućnost ostvarivanja neposredne demokratije upravo u najmanjim jedinicama kao što je mjesna zajednica, kao i važnost ostvarivanja prava građana/ki na zakonske mogućnosti u donošenju odluka po pitanju svog najbližeg lokaliteta, jasno je koliko je i proces šire i posredne demokratije ugrožen.

Zanemarljiv broj zbora građana, inicijativa, građanskih inicijativa, kao i referenduma unutar svih opština u Crnoj Gori ne može čuditi, ako kao građani/ke nemamo mogućnost informisanja o mjestima gdje se ista trebaju održati i podnijeti, tj. mjesnim zajednicama.

CEGAS apeluje na opštine, uz izuzetke rijetkih, da u okviru svojih sajtova imaju spisak mjesnih zajednica sa podacima adrese i kontakata, kako bi se građanstvo brže, lakše i transparentnije moglo uputiti u njihov rad,. Na taj način će mjesne zajednice efikasnije odgovoriti na potrebe građana datog lokaliteta.

Spajić: Treba da napravimo sjajnu državu, koju će svi htjeti da vide u EU

CEGAS je nastavio sa snimanjem podkasta “DisKrimiNacija”, tako je u prvoj epizodi druge sezone gost bio predsjednik Pokreta Evropa sad!, Milojko Spajić. Ekipa CEGAS-a je sa gospodinom Spajićem razgovarala o aferi dvojnog državljanstva, političkoj sceni u Crnoj Gori nakon predsjedničkih izbora, pristupanju Evropskoj Uniji, programu Evropa sad 2, liderstvu u poslovnom svijetu i u politici, prilikama za mlade u Crnoj Gori, kripto industriji i kontaktu sa Vitalikom Buterinom, i o cjelokupnoj održivosti zamišljenog sistema i reformi.

‘’Ja vidim grad koji se formira na Velikoj plaži, vidim Central business district Ćemovsko polje, vidim Evropu sad 2…’’, istakao je Spajić neke od svojih vizija. 

Spajić ocjenjuje da iz perspektive Evropske unije Crna Gora ne može mnogo da ponudi: ‘’Mi smo jedna siromašna zemlja na periferiji Evrope, mala zemlja, jednostavno oni će iz neke kurtoazije da nam kažu: “A vi imate lijepu prirodu, imate ovo, imate ono”. Ustvari ne misle to. Svi imaju svoje lijepe zemlje i tako dalje. Njih mi ne interesujemo. Vidite kad god dođu na Zapadni Balkan ti političari sa zapada oni obilaze više zemalja i Crna Gora je uvijek na kraju.’’

Iako naša početna pozicija nije sjajna, kako kaže Spajić, mi ne treba da gatamo kako oni razmišljaju, već da mi napravimo od nas sjajnu državu, koji će svi htjeti da vide u EU: „Treba demokratizovati zemlju, razdvojiti sudsku i tužilačku od izvršne parlamentarne vlasti, zakonodavne nadležnosti jasno razdvojiti, brzo napredovati u ekonomiji, da tu konvergencija sa EU bude mnogo brža…’’

’’To drugo državljanstvo koje sam inače dobio kada je moj brat studirao u Srbiji, a ja u Japanu, majka me pitala: ‘’Treba li ti to državljanstvo? U Japan možete da idete sa srbijanskim pasošem bez vize, a sa crnogorskim ne možete. Daj to državljanstvo.’’ To nije neki izgovor i tada nisam ni znao da je to protivzakonito. U Srbiji je moglo, došli ste, potpisali i dobijate državljanstvo’’, rekao je o aferi dvojno državljanstvo.

Nadamo se da će vam biti interesantna saznanja do kojih smo došli u ovoj epizodi!

Nastavlja se sa politikom nekažnjavanja

Svi tužioci i dalje odlični

Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2022.godinu ukazuje na nepromijenjen trend ocjenjivanja državnih tužilaca, kao i na nepromijenjen način utvrđivanja disciplinske odgovornosti i povreda pravila Etičkog kodeksa.

Inicijative podnešene Komisiji za Etički kodeks državnih tužilaca broje devet predmeta, od kojih ni kod jednog nije utvrđena povreda pravila Etičkog kodeksa. CEGAS podsjeća da smo i u ranijim godinama imali sličnu situaciju, pa je tako u ranijih pet godina bilo svega četiri utvrđene povrede pravila Etičkog kodeksa.

Od ukupno šest predmeta disciplinskih postupaka za 2022.godinu odbijeno je njih pet, dok je samo kod jednog utvrđena odgovornost državnog tužioca i to novčana kazna od 20% od plate za tri mjeseca, što se ne razlikuje od ranijih sankcija, pa čak i kod težih povreda disciplinske odgovornosti. U petogodišnjem intervalu od 2016. do 2020. godine bilo je svega devet pokrenutih disciplinskih postupaka, od kojih je šest rezultiralo utvrđivanjem disciplinske odgovornosti, gdje su takođe izricane najniže sankcije.

Ocjenjivanje tužilaca, bez obzira na izmjenu Pravilnika o ocjenjivanju tokom prošle godine, daje iste rezultate, pa tako od 29 ocijenjenih tužilaca svi dobijaju ocjenu “odličan”.

CEGAS napominje da bez valjane izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, u vezi sa procedurom ocjenjivanja i utvrđivanja disciplinske i etičke odgovornosti, neće biti značajnih promjena u praksi, pa pozivamo Ministarstvo pravde i Tužilački savjet da sprovedu pravu reformu, jer postojeće očigledno nijesu dovele do napretka.

Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.

Up ↑