Kategorija: AKTUELNOSTI

Dvaput ne valja, ali prolazi ponovo

Izvor: Shutterstock

Treći put u tri godine Vlada je, bez prethodne javne rasprave, na sjednici u četvrtak utvrdila Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO). Utvrđeni tekst isti je kao onaj koji je prethodna Vlada utvrdila krajem 2020. i koji je odlukom Skupštine arhiviran u novembru, prije skoro godinu.

Skoro istovjetan tekst utvrđen je prvi put krajem 2018, ali on četiri mjeseca kasnije nije dobio i podršku većine u Skupštini.

”Nevjerovatno je da se Ministarstvo zdravlja, nakon svega što se u prethodnom periodu dešavalo sa usvajanjem – odnosno neusvajanjem Zakona, riješilo da bez javne rasprave pošalje Vladi tekst, o ova ga usvoji u formi Predloga zakona koji će poslati Skupštini. Kako se sve radilo iza zatvorenih vrata, javnost nema informaciju ko je sve učestvovao u izradi ovog teksta. Nedopustivo je da se oblast MPO koja se tiče ostvarivanja ljudskih prava, primjene savremenih tehnologija i u kojoj lako može da se sklizne u diskriminaciju određenih osoba, uređuje u tajnosti i bez učešća zainteresovane javnosti”, rekla je “Vijestima” bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak, dodajući i da je o tome bilo riječi u zaključcima kontrolnog saslušanja Odbora za rodnu ravnopravnost.

”Ali i Vladine uredbe to propisuju. Sve da je najbolji tekst zakona, ovo se nije smjelo dogoditi”, dodala je ona.

Nakon sjednice u četvrtak, iz Vlade je, pored ostalog, saopšteno da će donošenjem propisa biti ispunjeno jedno od završnih mjerila za zatvaranje poglavlja 28 – Zaštita potrošača i zdravlja.

Predloženo rješenje, kao ni kada je takav tekst utvrđen prvi, pa drugi put, ne omogućava uvoz polnih ćelija, ni bilo kakav, pa ni nekomercijalni surogat, što je predlog Centra za građanske slobode (CEGAS), ali i sugestija dijela stručnjaka za sterilitet.

Iz CEGAS-a su u martu, na poziv javnosti da uputi predloge za program rada za 2021, Vladi uputili predlog za izmjene važećeg propisa za liječenje neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom. Podsjetili su da je važeći propis – Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama usvojen još 2009. i kazali da su izmjene aktuelnog zakona neophodne jer “ne prepoznaje ključne savremene mogućnosti liječenja neplodnosti”.

Iz CEGAS-a su ranije saopštili da insistiraju na postojanju podzakonskog akta koji definiše način i mogućnost donacije jajne ćelije, muške polne ćelije, na mogućnost uvoza i izvoza reproduktivnog materijala.

”Insistiramo i na zakonskoj obavezi postojanja banke koja omogućava čuvanje reproduktivnog materijala i ujedno mogućnost planiranja porodice, da se razmotri mogućnost surogat materinstva (nekomercijani surogat) u okviru porodice, u skladu sa drugim zakonima koji bi ga mogli urediti, te promjenu naziva postojećeg zakona koji je u svom samom početku diskriminatoran”, kazali su ranije iz te NVO.

Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama, koji je na snazi od 2009. godine, predviđa donaciju polnih ćelija, ali od usvajanja nikad nisu usvojena i podzakonska akta, pa donacija nikad nije zaživjela u praksi. Taj propis ne predviđa mogućnost uvoza, ni izvoza reproduktivnog materijala (jajne ćelije, spermatozoida, embriona…), ne poznaje ni obavezno postojanje banke u kojoj će se čuvati reproduktivni materijal, ni surogat.

Predlog zakona o MPO koji je utvrđen na sjednici u četvrtak preciznije uređuje pitanje donacije, ali zabranjuje uvoz i izvoz, osim kada osobe iz Crne Gore žele da polne ćelije i tkiva, odnosno embrione, čuvaju u inostranstvu i da ih kasnije, za svoje potrebe, uvezu nazad u Crnu Goru. Skladištenje u drugim državama moguće je na period od pet godina. Izvoz, te kasnije i uvoz polnih ćelija i tkiva, prema tom tekstu, bio bi omogućen i licima kod kojih, iz opravdanih razloga, postoji rizik od nastupanja kasnije neplodnosti.

Srbija ima banku polnih ćelija, a od 2017. dozvoljen je i uvoz, pa pacijenti mogu da biraju da li žele polne ćelije iz banke u toj državi ili žele da koriste uzorke iz neke banke iz EU. Upotreba doniranih ćelija u matičnoj ili nekoj od zemalja EU moguća je i u Sloveniji, Makedoniji. Iz Ministarstva zdravlja, kad je taj resor vodio Kenan Hrapović, kazali su da se Crna Gora u tom smislu ne može porediti sa drugim državama, te da domaće klinike nemaju kapaciteta da kontrolišu genetski materijal koji dolazi sa strane.

Nijedna verzija zakona ne omogućava surogat, čak ni, kako su to tokom javne rasprave sugerisali neki od stručnjaka za sterilitet, ako je to medicinski opravdano. Surogat je dozvoljen u Holandiji, Velikoj Britaniji, Makedoniji… Za razliku od Ukrajine, gdje je usluga komercijalizovana, u tim državama surogat je dozvoljen isključivo iz altruističkih pobuda.

MPO omogućava da se oni koji imaju problema sa plodnošću – žene bez partnera, te muškarac i žena u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, ostvare kao roditelji.

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, u Crnoj Gori se o trošku države odobravaju tri postupka MPO. Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović ranije je, odgovarajući na poslanička pitanja, kazala da će dati sve od sebe da svaka žena koja želi da se ostvari kao majka dobije besplatno tu priliku. Iz civilnog sektora više puta su sugerisali da je od neograničenog broja besplatnih pokušaja MPO važnija – dijagnostika.

Izvor: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/566968/dvaput-ne-valja-ali-prolazi-ponovo

BOJE JUTRA – Nikola Mumin

Nikola Mumin, koordinator projekata u Centru za građanske slobode (CEGAS), bio je gost emisije “Boje jutra” na TV Vijesti. Tema razgovora su bile kovid potvrde, postupanje institucija tokom pandemije i perspektiva same borbe sa pandemijom.

Preuzeto sa: Vijesti Online

Podstaći natalitet kroz donaciju, uvoz, izvoz i surogat

Foto: Vijesti/Shutterstock

Iz CEGAS-a insistiraju na konkretnim izmjenama propisa za liječenje neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom

Donacija ženskih i muških polnih ćelija, mogućnost uvoza i izvoza reproduktivnog materijala, osnivanje banke reproduktivnog materijala, nekomercijalni surogat… neki su od predloga na kojima u smislu izmjena zakona kojim se reguliše pitanje postupaka medicinski potpomognute oplodnje (MPO) insistiraju iz Centra za građanske slobode (CEGAS).

Iz CEGAS-a su u martu, na poziv javnosti da uputi predloge za program rada za 2021. godinu, Vladi uputili predlog za izmjene važećeg propisa za liječenje neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom, podsjećajući tada da je Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama usvojen još 2009, da je i dalje na snazi, uprkos više pokušaja za izmjenama.

U obrazloženju za predlog, tada su naveli i da su izmjene važećeg zakona neophodne jer “ne prepoznaje ključne savremene mogućnosti liječenja neplodnosti”. Predlog je potom i uvršten u program Vlade za ovu godinu.

”CEGAS insistira na postojanju podzakonskog akta koji definiše način i mogućnost donacije jajne ćelije, donaciju muške polne ćelije, na mogućnost uvoza i izvoza reproduktivnog materijala. Insistiramo i na zakonskoj obavezi postojanja banke koja omogućava čuvanje reproduktivnog materijala i ujedno mogućnost planiranja porodice, da se razmotri mogućnost surogat materinstva (nekomercijani surogat) u okviru porodice, u skladu sa drugim zakonima koji bi ga mogli urediti, te promjenu naziva postojećeg zakona koji je u svom samom početku diskriminatoran”, kazali su “Vijestima” iz te NVO, dodajući da očekuju da budu usvojene novine, na koje, kako navode, crnogorsko društvo prilično dugo čeka.

Važeći propis kojim se uređuje liječenje neplodnosti predviđa donaciju polnih ćelija, ali od usvajanja 2009. nikad nisu usvojena i podzakonska akta. Zakon iz 2009. ne predviđa mogućnost uvoza, ni izvoza reproduktivnog materijala (jajne ćelije, spermatozoida, embriona…), ne poznaje ni obavezno postojanje banke u kojoj će se čuvati reproduktivni materijal, ni surogat.

Prethodna Vlada utvrdila je dva puta Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, predlog nije dobio podršku većine u Skupštini u aprilu 2019, a skoro istovjetan tekst arhiviran je u novembru 2020, sa setom drugih zakona.

Tim predlogom preciznije je uređeno pitanje donacije, zabranjen je uvoz i izvoz – osim kada osobe iz Crne Gore žele da polne ćelije i tkiva, odnosno embrione, čuvaju u inostranstvu i da ih kasnije, za svoje potrebe, uvezu nazad u Crnu Goru. Skladištenje u drugim državama moguće je na period od pet godina. Skoro jedina novina tog teksta bila je da se izvoz, te kasnije i uvoz polnih ćelija i tkiva omogući i licima kod kojih, iz opravdanih razloga, postoji rizik od nastupanja kasnije neplodnosti. O pitanju uvoza, iz resora koji je tada vodio Kenan Hrapović, govorili su da domaće klinike nemaju kapaciteta da kontrolišu genetski materijal koji dolazi sa strane.

Nijedna verzija zakona ne omogućava surogat materinstvo, čak ni ako je to medicinski opravdano. Surogat je dozvoljen u Holandiji, Velikoj Britaniji, Makedoniji, u Srbiji se razmatra kroz Nacrt građanskog zakonika. Za razliku od Ukrajine, gdje je usluga komercijalizovana, u tim državama surogat je dozvoljen isključivo iz altruističkih pobuda, a surogat majke dobijaju novac samo u iznosu troškova povezanih sa trudnoćom.

Medicinski potpomognuta oplodnja omogućava da se oni koji imaju problema sa plodnošću – žene bez partnera, te muškarac i žena u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, ostvare kao roditelji.

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, u Crnoj Gori se o trošku države odobravaju tri postupka MPO. Sa problemom neplodnosti suočava se između 10 i 15 odsto stanovništva.

Izvor: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/563108/podstaci-natalitet-kroz-donaciju-uvoz-izvoz-i-surogat

CEGAS: Nadležni organi da urade sve da zaštite integritet državnih institucija i njihovih predstavnika

U svijetlu činjenice da već dugo nemamo potrebne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, a da su ti rezultati počeli da se pojavljuju kroz lišavanje slobode jednog broja lica osumnjičenih za organizovani kriminal, izražavamo zabrinutost i apelujemo na nadležne organe da moraju uraditi sve da zaštite integritet državnih institucija i njihovih predstavnika, kazali su iz nevladine organizacije (NVO) Centar za građanske slobode CEGAS.

Istakli su da kao posljedicu tih skorašnjih dešavanja imamo prijetnje članova organizovanih kriminalnih grupa potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, a da je odgovornost za bezbijednost potpredsjednika Vlade, ali i svih koji u perspektivi mogu doći u sličnu situaciju na bezbjednosnim i pravosudnim organima države Crne Gore.

“Vjerujemo da će crnogorske institucije ovo shvatiti kao dobronamjerno upozorenje da urade sve potrebno u pravcu čuvanja bezbjednosti svakog građanina i građanke Crne Gore, a u ovom trenutku potpredsjednika Vlade”, navodi se u njihovom saopštenju.

Smatraju da je neefikasnost ovih institucija u dosadašnjoj borbi protiv organizovanog kriminala postala prijetnja po stabilnost društva, a da su posljedice toga i loši rezultati u poglavlju 23 pregovora sa Evropskom Unijom, “što samo čini argumente za neophodnost reformi u tim institucijama jačim”.

Saopštili su da problem vladavine prava u Crnoj Gori nije od juče i da su institucije na koje je vršen neprimjeren politički uticaj, što je konstatovano u brojnim izvještajima Evropske Komisije, ohrabrile mnoge sa one strane zakona.

“Ipak, znamo da u crnogorskim institucijama ima dovoljan broj profesionalaca i posvećenih ljudi koji znaju i koji hoće da se izbore sa pošašću organizovanog kriminala i da prerastu u istinski profesionalne i spremne da neselektivno primijenjuju pravne norme”, kazali su iz NVO CEGAS.

Dodali su da u ovakvim periodima socijalne, ekonomske i političke krize, institucije moraju pokazati da mogu biti oslonac jednog društva.

Preuzeto sa: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/533991/cegas-nadlezni-organi-da-urade-sve-da-zastite-integritet-drzavnih-institucija-i-njihovih-predstavnika

Uslovi za dobijanje crnogorskog državljanstva se ne mijenjaju

U intervjuu za agenciju MINA, izvršni direktor Centra za građanske slobode, Boris Marić, govorio je o tome kako će izmjena Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom uticati na uslove za dobijanje crnogorskog državljanstva. Odgovore prenosimo integralno.

Da li, usvajanjem Odluke, postoji opasnost od izbornog inženjeringa koji bi za krajnji cilj imao promjenu strukture stanovništva, kako to tvrde u opoziciji?

Svjesno i namjero se mjenjaju teze, da bi se dizale političke tenzije i na taj način ostvarivao projektovani politički cilj. To je legitimna politička metoda do nivoa mirnih demonstracija političkih stavova. Slično ili identično stanje imali smo priliku da gledamo godinama unazad od dijela sadašnje vladajuće većine kada su oni bili opozicija.

Ono što zabrinjava je neodgovornost političkih subjekata, gdje se dramatično insistira na partijskim interesima, uz insistiranje na zapaljivoj populističkoj retorici, tipa patriote, izdajnici, uz cijele arsenale neprimjerenih epiteta.

Zatvara se svaki prostor koji podrazumjeva argumentovanu raspravu, životna pitanja, sređene državne evidencije, održive javne finansije. Imamo paradoksalnu situaciju, da DPS dominantno brani ogromne i grube propuste u državnim evidencijama, korišćenjem dramatične populističke retorike sa izmišljenim projekcijama.

Ovo sam morao da pojasnim da bi se shvatio nivo manipulacije, kod činjenice da „sporne“ intervencije na „spornoj“ odluci neće dovesti ni do kakvog izbornog inženjeringa, promjene strukture stanovništva, i da će na svim sledećim izborima glasati isti oni ljudi koji su na njima i do sada glasali, a da novoupisanih procentualno neće biti ništa više nego što je to bilo i do sada.

Da li predviđene izmjene uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva mogu uticati na veću promjenu biračkog spiska?

Nema izmjene uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva, ništa se ne mijenja. Odluka se kao podzakonski akt predviđen Zakonom o državljanstvu prilagođava normi toga zakona i definiše jedan od osam, naglašavam osam uslova, za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.

Jedan od uslova oko koga se digla velika prašina je da, pod jedan zakonito, pod dva neprekidno i pod tri deset godina neko boravi u Crnoj Gori. Ako ima prekid samo jedan dan, sav predhodni period „propada“. Bitno je istaći da i kada stekne ovaj uslov da zakonito i neprekidno boravi deset godina u Crnoj Gori, neće dobiti državljanstvo, ako ne ispuni kumulativno i svih ostalih sedam uslova.

Do sada smo imali selektivnu primjenu pa je neko dobijao državljanstvo i posle pet godina boravka, a neko ga nije mogao dobiti ni nakon decenija boravka u Crnoj Gori i zakonito i neprekidno. Sada se stvaraju usovi da se zakon primjeni jednako na sve kada ispune vrlo stroge i sve kriterijume za dobijanje državljanstva.

Osim ove jasne zakonske norme imamo i činjenicu da se spornom odlukom, koja se na dramatičan i patetičan način brani, nezakonito utvrdio rok od 15 godina koji ne postoji u zakonu. To je sva priča o drami crnogorskog državljanstva.

Da li bi svi, koji na ovaj način dobiju državljanstvo, bili automatski upisani u birački spisak?

Naravno da ne. Morali bi nakon dobijanja državljanstva, da imaju neprekidno dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, nakon čega bi stekli uslove za upisivanje u birački spisak.

Da li će građani koji na ovakav način dobiju državljanstvo Crne Gore morati da se odreknu matičnog državljanstva?

Način dobijanja crnogorskog državljanstva prijemom se ne mijenja, ništa se ne mijenja u Zakonu o državljanstvu, to mora da se zna. I dalje je uslov svih uslova da se svako ko želi crnogorsko državljanstvo prijemom mora odreći matičnog državljanstva, da bi dobio prijem u crnogorsko državljanstvo. I opet da naglasim da i odricanje od matičnog državljanstva je samo jedan od osam uslova, svih osam moraju biti ispunjeni da bi se dobilo crnogorsko državljanstvo.

Kakav je Vaš stav o najavljenim izmjenama Zakona o državljanstvu, kojim se oduzima pravo glasa crnogorskim iseljenicima koji godinama ili decenijama žive u drugoj državi?

Nema izmjena Zakona o državljanstvu, i ne vidim da će ih biti, najavljene su izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Registar prebivališta je evidencija iz koje se izvodi birački spisak. Već decenijama se priča o neažurnoj evidenciji. Prvi put se stvaraju uslovi da se ona sredi. Samo sređivanje registra prebivališta je neophodno za ažuran birački spisak. Manipulacija i politički interes dominiraju, pa od potrebe da sredimo državne evidencije, na taj način uradimo značajan korak u reformi državne uprave i dobijemo fer izbore, a samim tim ubrzamo put ka EU, insistira se na dizanju tenzija i pored činjenice da će svi koji su glasali na predhodnim izborima glasati i na sledećim, i da će to biti isto biračko tijelo građana i građanki Crne Gore.

Prebivalište se ne briše g-dinu Jovetiću, jer je na privremenom radu u inostranstvu, i desetinama hiljada naših ljudi koji zbog nedostatka posla u Crnoj Gori rade privremeno vani, ili studiraju vani da bi sjutra Crnu Goru učinili boljom, ali oni koji su svoju sudbinu trajno vezali za neku drugu zemlju, imaju državljanstvo te zemlje i u Crnu Goru nijesu došli decenijama, stiču uslove da im se prebivalište zamrzne. Njihov mogući povratak aktivira sva prava koja su do tog trenutka bila „na čekanju“. Ako hoćemo jaku i na zakonu uređenu državu Crnu Goru, moramo kao njeni građani i građanke imati više uvažavanja i tolerancije jedni za druge, ona je samo tako građanska i održiva.

CEGAS pripremio model zakona o lokalnim izborima

Podgorica, (MINA) – Centar za građanske slobode proslijediće Odboru za reformu izbornog zakonodavstva, poslaničkim klubovima i Vladi inicijativu za donošenje zakona o lokalnim izborima, koji predviđa otvaranje izbornih lista i individualne kandidature, najavio je izvršni direktor te nevladine organizacije Boris Marić.

On je kazao da je model zakona o lokalnim izborima, koji je pripremio istraživački tim CEGAS-a, inicijativa čiji je cilj da ukaže na potrebu otvaranja društvene debate o položaju i karakteru lokalnih samouprava.

„Proces decentralizacije i deregulacije u Crnoj Gori ide stranputicom već dugo, i što dodatno zabrinjava politički subjekti, bez izuzetka, ovu značajnu temu tretiraju samo deklarativno“, rekao je Marić agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, u prilog tvrdnji ide aktuelni karakter lokalnih izbora u Nikšiću.

Oni su, kako je ocijenio Marić, od početka do kraja osnova za dizanje tenzija, forsiranje „državnih tema“, širenje ksenofobije, a daleko od problema lokalne zajednice, kvaliteta života građana i građanki.

„Inicijativu za donošenje zakona o lokalnim izborima proslijedićemo Odboru za reformu izbornog zakonodavstva, poslaničkim klubovima i Vladi, a u afirmaciji ove ideje pripremljeno je pokretanje e – peticije“, naveo je Marić.

Kako je kazao, model zakona o lokalnim izborima ustvari je neka vrsta kodifikacije potreba crnogorskog izbornog sistema, koje su se nebrojano puta mogle čuti u javnosti iz raznih izvora, prilagođen lokalnom nivou.

„Ovaj model je i neki vid pozitivne provokacije, indukcije na društveni dijalog, na zaživljavanje inicijative da se lokalni izbori autonomno normiraju“, rekao je Marić.

Model zakona, kako je objasnio, predviđa otvorene liste, individualne kandidature i mogućnost neposrednog izbora gradonačelnika u lokalnim samoupravama koje bi dobile status grada.

„Ovo su sve otvorena pitanja, gdje je naša ideja da se realne potrebe lokalnih zajednica na kraju definišu kroz široki društveni dijalog“, kazao je Marić.

Odgovarajući na pitanje da li očekuje da zakon o lokalnim izborima dobije podršku i bude usvojen, on je naveo da neće biti lako suštinski nametnuti tu temu.

„Praktično, konsenzusom političkih subjekata izbrisan je dio norme koji je upućivao na mogućnost donošenja posebnog zakona o lokalnim izborima iz teksta Zakona o izboru odbornika i poslanika“, rekao je Marić.

Prema njegovim riječima, partije na centralnom nivou imaju prirodnu tendenciju da centralizuju partijski, pa i državni sistem.

Čest argument je, kako je naveo Marić, veličina države Crne Gore i nedostatak kapaciteta lokalnih zajednica, što je neodrživo.

On je istakao da nema adekvatne kontrole i uspostavljanja odgovornosti u sistemu javne uprave bez decentralizacije.

„Centralizacija ruši demokratske principe, najviše kod činjenice da niko nikada nije sam sebe kontrolisao, vršio nadzor. To je jednostavno neprirodno. Moramo početi od izbornog procesa i izbornog sistema na lokalnom nivou“, kazao je Marić.

Zakon o lokalnim izborima predvidio bi otvaranje izbornih lista i individualne kandidature, a time bi, kako je rekao, bila postignuta najmanje dva cilja.

„Jedan je edukacija građana i građanki o novom načinu glasanja, na neki način i modifikovanom izbornom sistemu. Drugi cilj je postavljanje neophodne osnove za decentralizaciju u suštinskom smislu“, naveo je Marić.

Kako je kazao, paralelno sa tim procesom neophodno je uvođenje politipskog sistema organizovanja lokalne samouprave.

„To znači da bi različit karakter funkcionisanja, organizacije vršenja lokalne vlasti, uprave bio u Nikšiću i Šavniku na primjer. Nikšić bi, primjera radi, mogao da ima gradske opštine, a Šavnik bi mogao da funkcioniše i sa mjesnim povjereništvom“, rekao je Marić.

Decentralizacija bi, kako je naveo, podrazumjevala i veće nadležnosti lokalnih samouprava, što znači i drugačiji način finansiranja.

„Građani i građanke bi direktno odlučivali o svojim i interesima lokalne zajednice, što je osnova bez koje nema istinske lokalne samouprave i demokratije“, dodao je Marić.

Prema njegovim riječima, rješenja i programi lokalnih zajednica su ili direktno nametnuti sa centralnog nivoa, ili u najboljem slučaju jako ograničeni pretjeranom koncentracijom nadležnosti na centralnom nivou.

Upitan kakva je praksa u regionu, Marić je naveo da su različita rješenja organizacije lokalne samouprave u regionu.

„Primjera radi, Srbija i Hrvatska imaju Zakone o lokalnim izborima, imaju i mnogo složeniji sistem organizacije lokalnih samouprava“, dodao je Marić.

On je naglasio da samo postojanje Zakona o lokalnim izborima ne podrazumjeva i dobro organizovanu i demokratizovanu lokalnu samoupravu i društvo.

„Sa jedne strane treba raditi na istinskoj decentralizaciji i punoj afirmaciji učešća građana i građanki u donošenju odluka, a sa druge strane mora se voditi računa da broj lokalnih samouprava bude optimalan i funkcionalan“, poručio je Marić.

Izvor: https://mina.news/crnagora/cegas-pripremio-model-zakona-o-lokalnim-izborima/

Izjave za Vijesti i Dan povodom 100 dana Vlade

Treba sačekati program rada i budžet: Marić
Treba sačekati program rada i budžet: Marić foto: Savo Prelević

Direktor Centra za građanske slobode (CEGAS) Boris Marić kazao je za “Vijesti” da je nova Vlada preuzela brojne i nagomilane probleme, a da sve bude mnogo komplikovanije imamo epidemiološku situaciju koja direktno ugrožava vitalne kapacitete crnogorskog društva”.

U takvoj situaciji, kako je istakao, Vlada je za prethodna tri mjeseca povukla nekoliko krupnih, dobrim dijelom i iznuđenih poteza, poput zaduženja, te potpunog otvaranja problema nacionalne avio-kompanije i brodskih kompanija. Marić je kazao da se svaki potez nove Vlade prati na dnevnom nivou, uz jak kritički diskurs ne samo iz opozicionih, već dijelom i iz pozicionih redova.

“Mogli bismo reći da je Vlada postala mnogo ‘dostupnija’ za suštinsko preispitivanje, ali to ne znači da je dovoljno uradila u polju postizanja potrebne transparentnosti. Treba sačekati donošenje programa rada Vlade i predlog Budžeta, da bi do kraja mogli suditi o potencijalima i mogućim dometima”.

Boris Marić takođe za “Dan” navodi da je pohvalno što premijer putem društvenih mreža ostvaruje neposrednu komunikaciju sa velikim brojem građanki i građana, ali smatra da je to samo dio potrebne javnosti rada.

– Mora se ubrzati postupak donošenja neophodnih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama i afirmisati proaktivni pristup informacijama. Vidjećemo i koliko će biti uvaženi predlozi NVO sektora za Program rada Vlade. Tako da treba sačekati donošenje programa rada Vlade i predlog budžeta da bismo do kraja mogli sagledati potencijal i mogući domet Vlade – kazao je Marić.

Navodi da je nova vlada za prvih 100 dana ušla u prostor brojnih i nagomilanih problema, te da epidemiološka situacija direktno ugrožava vitalne kapacitete crnogorskog društva.

– U takvoj situaciji Vlada je za prethodna tri mjeseca povukla nekoliko krupnih, dobrim dijelom i iznuđenih poteza, poput zaduženja, te potpunog otvaranja problema nacionalne avio-kompanije i brodskih kompanija. Rad ove vlade, odnosno, svaki njen potez prati se na dnevnom nivou uz jak kritički diskurs. Znači mogli bismo reći da je Vlada postala mnogo „dostupnija” za suštinsko preispitivanje, ali to ne znači da je dovoljno uradila na polju postizanja potrebne transparentnosti – kaže Marić.

Preuzeto sa: https://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Politika&datum=2021-03-08&clanak=782990 https://www.vijesti.me/vijesti/politika/518471/sto-dana-vlade-korak-naprijed-uz-more-kritika

Fight against corruption will not be an easy task for the new Montenegrin government – European Western Balkans

The opposition in Montenegro won the August general elections on the wave of popular discontent over the law on religious freedom, but this issue was just the tip of the iceberg that brought people on the streets. Beneath the surface, Montenegro suffers from systemic corruption, organized crime, dysfunctional institutions and lack of public responsibility – diseases that have developed over the 30 years of Democratic Party of Socialist (DPS) rule.

Newly elected Government decided not to bring to question painful identity issues and foreign policy commitments of Montenegro as a member of NATO and EU candidate country, but pledged to engage in a fierce fight against corruption and organized crime.

Dritan Abazović, Vice-President of the Government, in charge of the security sector, said that the Government aims to increase transparency, make decisive steps in fighting corruption and organized crime and to support the National Assembly in electoral reforms.

Easy to say but very hard to do.

The Government has the support of 41 out of 80 MPs in the National Assembly but the coalition partner Democratic Front (DF) is not satisfied with not having a share in power, so it only nominally supports the Government. This means that the Government needs to fight for every legislative proposal and cannot take the parliamentary support for granted.

The other challenge comes from the cohabitation with the President of Montenegro and DPS Milo Đukanović. Đukanović will try to make Government’s endeavours difficult, which he already showed by initially refusing to proclaim several laws that National Assembly adopted, including the revised law on religious freedom. Although Đukanović as the President of the State doesn’t hold a lot of power according to the Constitution, and his party is losing popular support, having been in power for 30 years still makes him a dangerous political opponent.

The third and the most serious obstacle is the composition of the institutions responsible for fighting corruption and organized crime such as judiciary, prosecution, police and intelligence service.

In their latest analysis, a think-tank from Podgorica Institut Alternativa stated that the control over judiciary and prosecution is still in the hands of DPS, which has dominantly influenced their composition for decades.

“This is the key obstacle for fulfilling the political promises of the new Government”, the analysis reads.

Having in mind all this, we talked to the experts from civil society organizations about capacities of the Government to fulfil the promises made to citizens and whether early elections could bring more stable majority and be the solution for untying the knot and evading a possible crisis.

One of the first major steps the Government undertook was letting go of the Director of Police and the Director of the Agency for National Security (ANB) with an aim to bring changes in the work of police and intelligence service.

In the opinion of Boris Marić, Executive Director of the Centre for Civil Liberties (CEGAS) the changes in the Police and ANB are signs that the Government started dealing with difficult systematic problems, including enormous public debt and shutting down of the national airline company.

“All these changes are bases for investigations in order to shed light on corrupt businesses, ties with organized crime and the emergence of organized criminal groups. When we see economy on the brink of collapse and institutions left devastated and meaningless, it is not difficult to conclude that endemic corruption existed“, Marić pointed out.

He said that the Government can do a lot in discovering high-level corruption in the heart of state institutions, but that there is a serious obstacle in the judicial and prosecutorial system.

„This branch of power remained intact and currently there is no mechanism for anything to seriously be done. I think this is the most serious threat to the state of democracy in Montenegro and to the security of the society. Political subjects needs to find a model to sit together and open this hot topic in a EU mediated dialogue“, Marić said.

Jovana Marović, Executive Director of the Politikon Network has a similar opinion when it comes to expectations from the Government and concerns regarding the judiciary.

“By changing the government after 30 years, conditions are met to break the deadlock in fighting corruption and organized crime, at least when it comes to the activities in authority of the Government. These activities will certainly be under the eye of the National Assembly, where opposition will criticize every step and the support of the governing majority will be on the thin ice”, Marović said.

She also said that the conditions of the judiciary are not encouraging, while the Agency for Prevention of Corruption should significantly enhance its work.

“It is expected that the Government start a number of initiatives, continue to reveal and make misconducts transparent, improve strategic framework”, she said and added that certain steps have been taken to change the institutional framework, such as the creation of the advisory bodies.

“The remaining steps will depend on making a compromise in the National Assembly with the opposition in order to make important appointments in judiciary and start reform of this branch of power”, Marović concluded.

And just how difficult it is to make substantial changes in the judiciary can be seen from the Institut Alternativa’s analysis which states that the key and the final decisions in fighting corruption and organized crime lays in the hands of Special State Prosecutor’s Office and Special Police Department.

“For electing a new Chief Special Prosecutor of Special State Prosecutor’s Office, first a new Supreme State Prosecutor and Prosecutorial Council need to be elected, who will then appoint the new Chief Special Prosecutor”, the report reads.

But in order to appoint a new Supreme State Prosecutor, 3/5 majority needs to be established in the National Assembly, which means that support of at least one MP from Democratic Party of Socialist is needed.

“Even if new parliamentary majority has the best candidate which is acceptable to the Social Democratic Party, Bosniak Party and Albanian MPs, there is still 1 vote controlled by DPS in order to gain the 3/5 majority”, the report states.

For Boris Marić, the fight against the high-level corruption and organized crime depends on the judicial system, its strength, dedication, professionalism and independence. He says that finding solutions for going out of the deadlock in judiciary lies in the hands of National Assembly, but also highlights that the EU might have an important role in this process.

„It is clear that without serious negotiations in the National Assembly there is no serious reform of the judicial system. I believe that in this specific case mediation by the EU is needed“, Marić pointed out.

He also said that the seriousness of the problem is demonstrated by the fact that no candidates applied for position of the President of the Supreme Court.

New elections as the solution for breaking the deadlock?

Since its formation, the Government has been criticized not just by the opposition, but also by the MPs from Democratic Front, a coalition of parties that supports the Government. Criticism started after Prime Minister Krivokapić announced the formation of a non-partisan Government in which there wasn’t a place for the leaders of Democratic Front coalition because, in words of the Prime Minister, “it would damage the reputation of the Government”.

Vladimir Pavićević, Director of the Society for Research of Politics and Political Theory, thinks that the lack of unity in the parliamentary majority, inability to form a government which would be supported by the minority parties and appointments made by the Prime Minister Krivokapić are the reasons for considering this Government “interim” and that the early elections are to be expected in 2021.

Summing up the first two months of the Government’s work, Jovana Marović stated that both positive and negative trends could be observed, but there is hope that the Government will make positive changes. In her opinion, on the one hand the Government has hastily enacted a number of decisions – it started changing the laws without public consultations and public discussions, announced the creation of a new national airline company which was met with criticism by a large part of the public, as well as the decision on taking new loans and certain appointments.

„Communication strategy of the Government is non-existent, and there is an impression that the coordination between the ministries and ministers is weak“, Marović added.

On the other hand, the Government demonstrated sensibility in accepting criticism, and also a number of meetings were held with the business sector. All that indicates that the Government is willing to listen to the voice of different groups and act accordingly.

„It is good that, at least for the time being, there are no signs of changing the foreign-policy direction of the country“, Marović said.

In her opinion the Government first needs to take the maximum benefits out of the current situation before thinking about the new elections which might provide a more stable majority in the National Assembly.

Boris Marić also believes that the fight against corruption does not necessary require holding new elections, because that wouldn’t change much in the overall distribution of seats.

“Maybe early presidential elections are needed more than the elections for the National Assembly”, he said.

Marić also believes that the Government will give a stronger impulse in fight against corruption and organized crime which does not leave room for Special Prosecution to remain passive.

“The negotiation process with the EU will probably push the opposition to be cooperative about finding solutions for problems in the judiciary. It won’t be an easy period, but I believe the Montenegrin society will go in the direction of strengthening institutions which is the key to the problem. The elections are inevitable, and for democracy it is good that every government and its results are put on the election test”.

Although it seems that the sun in setting on the rule of the President Đukanović, future governments dedicated to fighting corruption will be haunted by the ghosts of his legacy. Working on deconstructing of the corrupt system and preserving foreign policy achievements, while carefully balancing the identity and religious issues, will be the skills which all governments will need to master.

Izvor/Source: https://europeanwesternbalkans.com/2021/01/29/fight-against-corruption-will-not-be-an-easy-task-for-the-new-montenegrin-government/

Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.

Up ↑