Obnavljanje litija jedan je vid pritiska na Vladu, s obzirom da je politički dijalog ekspertiskih timova o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti zaglavio – kaže za Pobjedu politički analitičar Sergej Sekulović Foto: Dobrilo Malidžan Razlozi za održavanje litija su, prema riječima Perovića, „više nego očigledni“

Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović kazao je za Pobjedu da će litije, koje je najavio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, početi sljedeće sedmice, od 14. juna, navodeći da su se ,,pojavili neki novi razlozi za okupljanja o kojima će javnost obavijestiti detaljnije za dva-tri dana“.

Perović nije želio detaljnije da konkretizuje o čemu je riječ, već je samo kazao da se ,,novina“ tiče pregovara sa Vladom i ,,njenim ponašanjem prema Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i prema njima“.

Nezadovoljni

Razlozi za održavanje litija su, prema riječima Perovića, „više nego očigledni“.

– Nema nikakvoga pomaka ne samo po pitanju promjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nego i po pitanju pregovora. Svi oni razlozi koji su nas motivisali na litije stoje, a čak su se pridružili i neki novi, ali o tome ćemo obavijestiti javnost detaljnije u narednim danima – kazao je on.

Ističe da će poštovati sve mjere javnog okupljanja i zdravstvene propise koji su na snazi zbog korona virusa.

– Pošto je jedan od osnovnih razloga za obnovu litija upravo bilo veliko interesovanje i incijative građana, vjernika, u svim gradovima Crne Gore očekujemo značajan odziv ljudi – kaže on.

Koliko je ponovno okupljanje dobar potez, politički analitičar Sergej Sekulović kaže da je to teško predvidjeti – hoće li masovnost litija biti na nivou od prije nekih pola godine.

– Tu postoji više faktora koji su potencijalno limitirajući za njihovu masovnost. Sami psihološki pritisak korona krize, da li će se pojaviti novi slučajevi, koliko su ljudi psihološki spremni za učešće u masovnim skupovima. To je, s jedne strane, nepoznanica, a, sa druge strane, činjenica je da nam uskoro slijedi predizborna kampanja, što može pozitivno da utiče na masovnost samih litija – kaže on.

Pritisak na Vladu

Ono što je sigurno, ističe analitičar, jeste da je obnavljanje litija jedan vid pritiska na Vladu, s obzirom da je politički dijalog ekspertiskih timova zaglavio. Sekulović objašnjava da postoji, s jedne strane, objektivno opravdanje – zbog korona krize.

– Imajući u vidu činjenicu da je ranije upućeno pismo Mitropolije crnogorsko- primorske da se odredi datum nastavka razgovora i da nemamo jasan termin toga nastavka, ovo posmatram kao iznuđen potez, da se preko masovnosti litija ponovo uputi snažna poruka Vladi i da se pregovori shvate ozbiljno – ocjenjuje Sekulović.

Podsjeća da su ranije Evropska unija i američki zvaničnici sugerisali da obje strane, Vlada i crkva, treba da se vrate ozbiljnom dijalogu i dođu do kompromisa koji će smiriti društvene tenzije.

– Inicijalna kapisla za same litije je bio sami Zakon, a ukoliko se sporni članovi promijene na obostarno prihvatljiv način taj osnovni motivacioni faktor za litije otpada, tako da je logično zaključiti da litije na koje smo imali priliku da gledamo će prestati – zaključuje Sekulović.

Kako u Vladi gledaju na najavu o nastavku litija i kada će se nastaviti pregovore sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, ne zna se, jer nam iz kabineta potpredsjednika i ministra pravde Zorana Pažina još nije odgovoreno na pitanja.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je stupio na snagu 8. januara, predviđa da vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju dokazati da je crkvena imovina, izgrađena prije 1918. godine, u njihovom vlasništvu, jer će u suprotnom ona biti smatrana državnom. To je ključna odredba koju ne prihvata SPC zbog čega od usvajanja Zakona organizuju litije širom Crne Gore.

Ranije je premijer Duško Marković uputio poziv mitropolitu crnogorsko primorskom Amfilohiju da se sastanu ekspertski timovi Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i počnu pregovore o ovom aktu.

Prvi sastanak tih timova održan je 11. marta, nakon čega je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao da vjeruje da ima prostora da se kroz stručnu argumentaciju dođe do obostrano prihvatljivog rješenja. Ishodom tog susreta bili su zadovoljni i u Mitropoliji SPC, te je član njihovog pregovaračkog tima advokat Dragan Šoć tada kazao da su predstavnici Vlade otvoreni za razgovor o izmjeni Zakona, ,,što tumače kao pokazivanje dobre volje da se problem riješi“. Saopštio je tada da očekuje da Vlada da svoj komentar na predložene izmjene Zakona i eventualno kontraprijedloge, a pijedlog crkve je da svako osporavanje vlasništva nad imovinom crkve bude procesuirano kroz sudove“.

Pregovori na ekspertskom nivou trebalo je da se nastave te naredne sedmice, ali su zbog korona virusa odgođeni.

Nedavno je premijer Duško Marković najavio da će se pregovori nastaviti čim se za to steknu uslovi, te je istakao da očekuje dijalog u dobrom ambijentu, a ,,ne da se vodi putem ucjena“.

– Ako javna okupljanja budu dozvoljena, nek sjutra krenu s litijama. Nek nas s njima ne plaši niko. Vlada neće menjati svoju politiku. Mijenjaće je samo ako za to postoje nacionalni interesi, a ne zbog javnih okupljanja, makar to bile i litije – poručio je tada Marković.

Nada Đurđevac

Preuzeto sa portala Pobjede: https://www.pobjeda.me/clanak/spc-nece-o-novim-razlozima-za-okupljanje

Pogledajte konferenciju “Kako do građanske alternative”: “Đukanović je slabašan lider”

Učesnici su bili: Milka Tadić-Mijović, predsjednica CIN CG, Prof dr Maja Kostić-Mandić, profesorica na Univerzitetu Crne Gore, Prof dr Mara Šćepanović, profesorica na Univerzitetu Crne Gore, Sead Sadiković, novinar, Dr Dritan Abazović, poslanik i predsjdnik GP URA, Dr Srđan Pavićević, ugledni crnogorki kardiohirurg i predsjednik Saveza građana CIVIS, Boris Marić, izvršni direktor NVO CEGAS, Stefan Đukić, profesor filozofije i građanski aktivista, Aleksandar Perović, ekološki aktivista i direktor NVO OZON, Srđan Dido Stanojević, režiser.

Lider Građanskog pokreta URA, Dritan Abazović, saopštio je da je Crnoj Gori trenutno potrebno da se kanališe snažna građanska alternativa i novi dizajn fukcionisanja institucija. “U tim institucijama ne smiju biti ljudi iz trenutne postave vlasti, oni da su znali i umjeli, do sada bi uradili nešto”, kazao je Abazović.

“Pojam građanin izaziva i dalje brojne polemike u našem smislu, u političkom smislu ovaj termin objašnjava dalji pravac na kojem bi trebali trasirati razvoj Crne Gore. Kad god nekome oduzmemo bilo koje pravo, narušimo ustav onda rušimo građanski model društva. Građansko znači i protiv svih vidova diskriminacije. DPS nije građanska partija, to je stranka koja u 30 godina aktivno onemogućava građane da imaju antidiskriminatorski položaj”, saopštio je Abazović i dodao “Baklja slobode mora biti upaljena”. 

Kako on ističe, Crna Gora je došla do te tačke da joj je potreban svaki čovjek koji može da proizvede transformaciju.

“Nama ne treba da umjesto Đukanovića imamo Vučića, umjesto DPS-a da imamo SNS, već nam treba novi, bolji, pravedniji i demokratskiji koncept. Ne treba nam jak lider, već jake institucije”, dodao je Abazović.

Lider GP URA je istakao da danas u Crnoj Gori nema nikakvih uslova za održavanje fer izbora. 

“Uslovi su gori nego što su bili 2016. godine. Nama nije cilj da stvorimo izborno zakonodavstvo koje će da pobijedi DPS, već izborno zakonodavstvo koje će da spriječi da se pokradu izbori. Ko u takvom sistemu pobijedi – neka mu je sa srećom”, saopštio je on.https://www.youtube.com/embed/AeB1e2jIOr0?enablejsapi=1&origin=https%3A%2F%2Fwww.vijesti.me

Abazović dodaje: “Ukoliko imate omladinu koja je za dvadeset eura spremna da maše državnom zastavom, bojim se da će za trideset eura mahati drugom.”  

“Ne prihvatam tezu da u ovoj zemlji ne postoje ljudi koji bi je odveli do evropske uspješne priče. Zalažem se za otvorene liste i ako bude izbora, URA će otvoriti svoju listu za građane, građani su ovdje dobrodošli. Borimo se za građansku, evropsku i ekološku Crnu Goru”, zaključio je Abazović.

Sead Sadiković je istakao: “Vjerujem da postoji građanska alternativa koja je već pet puta pobijedila DPS, ali očigledno ne umije da sačuva pobjedu”, i uputio pitanje lideru GP URA: “Zašto danas nemamo Koaliciju za 21. vijek?” 

“To što više nijesmo u koaliciji, ne znači da smo neprijatelji ili da nema prostora za saradnju sa Demokratama. Ipak, mi ne možemo da napravimo kompromise oko svih stvari. Narednih dana ćemo prezentovati novi koncept, gdje će biti prostora i za gospodina Bečića i za drugu gospodu iz opozicije. Ono za šta ja nijesam jeste da imamo deklarativne izjave, nakon kojih će njihova sadržina i dogovori pasti nakon dva dana”, kazao je Dritan Abazović.

On dodaje, “Đukanović je slabašan lider, mnogi lideri koji su u svijetu izgradili sistem kontrole poput Đukanovića, imaju podršku u iznosu od oko 70 procenata.”  

Marić: Građanska alternativa uvijek postoji 

Boris Marić, NVO aktivista, ističe da je privržen ideji bojkota ako on ima smisla, ako je jedinstven i ima jasan cilj. “DPS je interesna skupina, nije građanska partija”, dodao je on.

“Građanska alternativa postoji uvijek, samo je pitanje koliko je rascjepkana i u kom stepenu se može homogenizovati”, kazao je Marić.

Kako je saopštio Stefan Đukić, profesor filozofije, građanska borba treba da bude dostupna svima, a ne da se vodi u zatvorenim krugovima.

“Nama treba bolje obrazovanje, obrazovanje koje nije seminarsko”, ističe Đukić.

Režiser Srđan Dido Stanojević kazao je da građanin nije mjera ni obrazovanja, ni statusa, ni bogatstva. “Građanin je mjera vaspitanja”, napominje on.

“Mislim da je DPS komunistička partija, ali nije problem što je samo ona takva, već ima još komunističkih partija u Crnoj Gori. Štaviše, tri najjače partije su komunističke i u njima vlada jednoumlje”, kazao je Stanojević.

Maja Kostić-Mandić, profesorica Pravnog fakulteta, kazala je da ne postoji ni minimum uslova za fer i poštene izbore, a ne postoji ni spremnost vlasti da se bilo šta mijenja.

“Najprihvatljivije u ovom trenutku bio bi bojkot, ukoliko nema odlaganja izbora, ali već imamo najavu nekih opozicionih političkih subjekata da izlaze na izbore, što je legitimno i jasno određuje situaciju. U ovom trenutku je potrebno umrežavanje pojedinaca”, kazala je Kostić Mandić.

Ona smatra da postoji građanska alternativa u Crnoj Gori, ali napominje da treba praviti razliku između građanski aktivnog pojedinca i politički aktivnog pojedinca.

“Takva građanska alternativa, koja je tiha, može da odigra važnu ulogu u izbornom procesu, tako što neće sjedjeti kući, već izaći i glasati”, napominje Kostić Mandić.  

Mara Šćepanović, profesorica na Univerzitetu Crne Gore, rekla je da treba da shvatimo da nije prioritetna naša nacionalna pripadnost, već da se pitamo za egzistencijalna pitanja koja nam određuju živote. 

“Očekujemo od države da institucije podrede našim potrebama. Dok budemo htjeli da na fonu identitetske politike napravimo rezultat na izborima, uvijek će jedni biti pobjednici, a drugi gubitnici”, kazala je Šćepanović. 

Novinar Sead Sadiković je postavio pitanje: “Odgovorite mi da li je DPS građanska partija?”

Novinarka Milka Tadić Mijović istakla je da se demokratija nalazi u velikim iskušenjima i na globalnom nivou u ovim danima, podsjećajući na trenutnu krizu u Sjedinjenim Američkim Državama. 

“Uvijek smo povezani sa onim što se dešava spolja, iako izgleda da smo izolovani ostrvo”, napomenula je ona. 

Kako je dodala, važno je da budemo svjesni da su sve opcije otvorene. “Bojkot izbora, odlaganje izbora, održavanje na fer i poštenim odnosima svih učesnika… Čekaju nas teška vremena, potrebno je da se okupe sve građanske snage”, kazala je Tadić Mijović.

“Alternativa uvijek postoji, ali nije dovoljno artikulisana, treba da se više predstavi javnosti i da se bavi suštinskim problemima u društvu. Meni se čini da je važno artikulisati ciljeve i poruke koje se šalju građanima”, saopštila je ona. 

“Građanin je reprezent i jedini koncept”

Dr Srđa Pavićević, kardiohirurg, ističe da je pitanje kako doći do građanske alternative pitanje oko kojeg se okupio i Savez građana CIVIS.

“Uveli smo sezonske izdajnike, a mjera manipulacije vladajuće partije je dostigla umijeće. U ovoj zemlji su sve nacije bile izdajnici, jedino DPS nikad nije bio izdajnik. Ne srijećem zadovoljne ljude u Crnoj Gori, ne znam gdje se nalaze zadovoljni ljudi u Crnoj Gori”, kazao je on. 

Kako dodaje Pavićević, “normalnost se ovdje gleda kao raritet”.

“Postoje u Crnoj gori i ljudi koji znaju i imaju šta da kažu, ali tu snagu treba organizovati i ponuditi građanima. Ta snaga mora biti tampon zona između dva ekstrema jer mi jedni bez drugih ne možemo”, napomenuo je.

Kako ističe Pavićević, građanin je reprezent, pojam i koncept kako i gdje treba da ide Crna Gora.  

“Ostala je samo ta alterntava i nije više riječ o izboru, već o imperativu”, zaključuje on. 

Pred crnogorskim društvom dva izbora 

Crna Gora se nalazi na raskrsnici. Pred našim društvom nalaze se dva izbora – ili ćemo potonuti u nefukcionalnu partijsku državu u kojoj će cvjetati kriminal i korupcija koji su dobra podloga za razne vrste nacionalizma ili ćemo konačno iskoračiti u bolje društvo iskorišćavanjem svih naših komparativnih prednosti.

Crna Gora ima sve preduslove da bude uspješna evropska država visokog životnog standard.

Nakon zdravstvene krize evidentno je da nas čeka i ekonomska.

Zato je važno da se udruže sve progresivne snage koje će šansu dati stručnim, poštenim i kompetentnim ljudima. Znanje i sposobnost moraju biti ispred partijske podobnosti.

Tužne teme iz prošlosti treba zamijeniti vedrim temama iz budućnosti. Problemi koji svakodnevno muče naše građne i životne teme moraju biti u fokusu. Ideje građanske, ekološke i provropske Cren Gore treba da budu temelj budućnosti.

Da li je u Crnoj Gori sazrelo vrijeme da se stvori stručna, kredibilna i proevropska alternativa?

Da li je koronavirus pokazao da je vrijeme da se struka pita i donosi odluke?

Kakve su posljedice koronavirusa na ekonomiju Crne Gore?

Kakvu Crnu Goru želimo u budućnosti?

Ovo su samo neka od pitanja koja će biti razmotrena na online konferenciji koja možete pratiti uživo danas na Portalu Vijesti od 12h.

Tema konferencije je: Kako do građanske alternative?

Konferenciju organizuju Građanski pokret URA, Savez građana CIVIS i nezavisni intelektualci.

Učesnici:

Milka Tadić-Mijović, predsjednica CIN CG

Prof dr Maja Kostić-Mandić, profesorica na Univerzitetu Crne Gore

Prof dr Mara Šćepanović, profesorica na Univerzitetu Crne Gore

Sead Sadiković, novinar

Dr Dritan Abazović, poslanik i predsjednik GP URA

Dr Srđan Pavićević, ugledni crnogorki kardiohirurg i predsjednik Saveza građana CIVIS

Boris Marić, izvršni direktor NVO CEGAS

Stefan Đukić, profesor filozofije i građanski aktivista

Aleksandar Perović, ekološki aktivista i direktor NVO OZON

Srđan Dido Stanojević, režiser

Moderator: Aleksandra Mudreša

Preuzeto sa portala Vijesti: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/438533/kako-do-gradjanske-alternative

link: https://balkaninsight.com/2020/05/28/serbia-and-montenegros-strongman-leaders-united-in-self-interest/#gsc.tab=0

Kontrola nad kasom i građevinski biznis ključni za DPS

“Najznačajniji resurs za uvećanje broja glasova je mogućnost zapošljavanja ili obećavanja zapošljavanja, ali i drugih činjenja“, smatra Boris Marić

Povratak kontrole nad gradskom kasom i zaposlenima u lokalnoj samoupravi, kao i nastavak planiranih poslova – ključni su razlozi zbog kojih je Demokratska partija socijalista sa partnerima u Budvi, krenula u rušenje tamnošnje vlasti tri mjeseca uoči redovnih lokalnih izbora.

“U političko-psihološkoj ravni DPS bi popravio svoju poziciju. Drugo, Budva je opština koja ima veliki finansijski potencijal, velike protoke interesa i novca u turizmu i građevinarstvu, a to je za strukturu koja je na vlasti moguća potencijalna prednost. Sa pozicije vlasti se vrši i kontrola nad organima za sprovođenje izbora. I naravno najznačajniji resurs za uvećanje broja glasova je mogućnost zapošljavanja ili obećavanja zapošljavanja, ali i drugih činjenja. DPS najbolje zna kolika je početna prednost u izbornu trku ući sa pozicije vlasti”, kazao je za “Vijesti” Boris Marić, izvršni direktor NVO CEGAS koja radi na analizi problematike lokalne samouprave u Crnoj Gori.

Izbori u Budvi pokazaće da li će aktuelna gradska vlast predvođena Demokratama i Demokratskim frontom dobiti podršku građana za način na koji su četiri godine vodili opštinu, ili će se DPS vratiti da gazduje metropolom najunosnijeg biznisa – građevinarstva i turizma.

Skupština opštine (SO) Budva u srijedu uveče nije donijela odluku o razrješenju predsjednika SO Krsta Radovića, nakon što je u ponoć istekao zakonski rok od 30 dana da se izjasni. Isto se desilo u subotu sa inicijativom za smjenu predsjednika Opštine Marka Carevića. Inicijativu za provjeru povjerenja obojici podnio je DPS sa partnerima, među kojima je i bivši odbornik DF-a Stevan Džaković – koji sada ima status nezavisnog i koji je u međuvremenu prebjegao na “opozicionu” stranu u Budvi.

“Ako znamo da je desetine hiljada građana ostalo bez posla i to najviše u uslužnim djelatnostima, nije teško zaključiti koliko je značajno vršiti vlast u Budvi, gdje će trebati sezonska radna snaga pred izbore u septembru”, rekao je Marić.

Kao jedan od razloga da Crnogorska uskrati podršku budvanskoj vlastu je odluka Carevića da sa dnevnog reda skupštinskog zasjedanja 2. decembra prošle godine povuče Odluku o utvrđivanju javnog interesa – gradnja žičare Bečići – Brajići. Kompanija „Cable Car Montenegro“, koja stoji iza ovog biznisa, nakon toga je tužila Opštinu Budva i tražila raskid ugovora i nadoknadu štete od 5,1 milion eura, jer lokalna uprava nije ispoštovala obavezu da će izvršiti eksproprijaciju gotovo 35.000 kvadrata zemlje. U pitanju je zemljište preko koga je trebalo da prolaze stubovi žičare, a na šta vlasnici nijesu pristajali. Jedan od osnivača te firme, kako piše u Centralnom registru Poreske uprave, bio je i Dragan Ivančević, koji je takođe i jedan od onih koji su formirali Crnogorsku.

Liderka Crnogorske Anđela Ivanović kaže da su oni više puta pokušavali da uskrate povjerenje vladajućoj koaliciji, ali da nekadašnje rukovodstvo stranke to nije htjelo da realizuje. Na čelu Crnogorske bio je Vladimir Pavićević, koji na partijskom kongresu nije ostao na liderskoj poziciji. “Prvo smo riješili stanje u svojoj kući. Ovo nije pitanje tri dana, pet dana, mjesec prije izbora, ovo je pitanje koje zaista postoji odavno”, kazala je Ivanović za “Vijesti”, navodeći da se osjećaju izigrano.

Ona kaže da je inicijativa za smjenu Carevića na mjestu i da je on ponašanjem na sjednici Skupštine pokazao, kako navodi, da ne zaslužuje da bude na tom mjestu. “Mi ćemo na njoj istrajati, makar tri dana prije izbora da ga smijenimo“, poručila je Ivanović.

Careviću je ranije Crnogorska zamjerila i što je predvodio litije u Budvi, čime je, kako su saopštavali, prekršio koalicioni sporazum kojim su se obavezalai da se uzdrže od isticanja nacionalnih simbola.

Šef budvanskih Demokrata Mijomir Pejović smatra da se DPS odlučio da na pragu redovnih izbora „otima vlast“, kako bi vratio poljuljano povjerenje kod birača. „Imajući u vidu ankete koje su im pristigle u posljednje vrijeme i koje govore o istorijskom minimumu podršku budvanskog DPS, oni su se odlučili na očajnički pokušaj da korumpiranjem jednog odbornika dođu makar i tih jedan ili dva mjeseca na vlast, ne bi li na taj način pokušali da svom poljuljanom članstvu simpatizerima pošalju navodnu poruku, o nekakvoj navodnoj snazi i da su navodno još prisutni u političkom životu Budve”, rekao je “Vijestima” Pejović.

Međutim, kako dodaje DPS je partija koje je daleko od onoga što je bila nekada, kada je predstavljala značajan politički činilac u Budvi i sada se nalaze na marginama političkog života i događaji koji su se desili u posljednjih sedam dana su upravo potvrdili tu tezu.

Zamoljen da odgovori zašto se lokalni odbor DPS -a odlučio da podrži i pokrene inicijative za smjene gradskih čelnika tri mjeseca prije izbora, lider DPS-a Budva Predrag Jelušić je kazao da je sve navedeno u incijativama koje su podnijete.

Nikolić: Posao koji smo započeli biće zakonski dovršen do kraja

Portparol i poslanik DPS-a Miloš Nikolić vjeruje, kako je rekao, da će nadležni državni organi adekvatno odgovoriti na “nezapamćeno pravno nasilje u okviru jedne važne institucije, kakav je predstavnički dom građana u Budvi”. “Imamo primjere flagrantnog kršenja Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta grada Budve, Poslovnika o radu Skupštine, nedozvoljavanje pojedinim odbornicima DPS-a da govore, maksimalna kršenja procedure neograničeno vrijeme trajanja rasprave, neograničeno vrijeme trajanje pojedinačnih diskusija”, naveo je Nikolić.

Prema njegovim riječima, Demokratska Crna Gora se sada svjesno, nakon tri i po godine, i definitivno “ogolila” javnosti kao apsolutni partner DF-a.

“Aleksa Bečić i Demokratska Crna Gora su sada potpuno pod kišobranom DF-a i Andrije Mandića, odlučili da konačno priznaju ono što je njihova stvarna politika, a sve u cilju odbrane vlasti i odbrane golog interesa”, kazao je Nikolić. On je poručio da će posao koji su započeli biti dovršen do kraja i na zakonski način biće omogućeno da se ispoštuje volja trenutne većine u budvanskoj Opštini.

Jokić: Naučili smo da ne vjerujemo institucijama sistema

Bivši predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić (Demokrate), koji je smijenjen inicijativom DPS-a, rekao je za “Vijesti” da je situacija od prošle godine u Kotoru i ono što se proteklih dana dešavalo u Budvi potpuno identična, sa razlikom u nazivu aktera. “DPS u nastojanju da prekroji izbornu volju građana i da sruši Ustav Crne Gore je u ova dva grada zakupio različite izvođače, pa ono što su u Kotoru bili SDP i Bruna Lončarević, u Budvi su Crnogorska i Stevan Džaković”, kaže Jokić.

Kotorsko iskustvo je, kako je rekao, očigledno probudilo i ostale i pokazalo im da pravni, pametni, emancipatorski, evropski i sinhornizovani otpor nasilju DPS daje rezultate i da je najveći interes svakog iskrenog opozicionara bez obzira na partije da se očuvaju ostrva slobode, odnosno opozicione opštine.

“Demokrate su sa jednakim žarom stale u zaštitu i predsjednika Opštine i našeg predsjednika Skupštine i uvijek ćemo na isti način braniti Ustav i izbornu volju građana Crne Gore, svim demokratskim sredstvima. Iz kotorskog scenarija smo naučili da se nema ni minimum povjerenja u institucije sistema, te da se vlast mora braniti svim demokratskim sredstvima”, rekao je Jokić.

Autori: Biljana Matijašević i Vuk Lajović

Preuzeto sa portala Vijesti: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/439815/kontrola-nad-kasom-i-gradjevinski-biznis-kljucni-za-dps

Politički analitičar Sergej Sekulović ocijenio je da se u Crnoj Gori produbljuje nepovjerenje, a kako se primiče izborni dan, nema ozbiljnih parametara da se ozbiljno radi na nekom političkom dogovoru koji bi doveo do političke stabilnosti. Dijalog između Vlade i Mitropolije odraziće se, smatra on, na karakter izborne kampanje…

Pitanje je, kako je rekao, da li će Crna Gora nakon izbora imati političku stabilnost ili produbljivanje političke nestabilnosti.

Sekulović je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) rekao da je jako važno šta će se desiti sa dijalogom između Vlade Crne Gore i Mitropolije crnogorsko-primorske, “jer će on imati brojne reperkusije na same političke događaje, između ostalog na karakter izborne kampanje, brojnost protesta”…

Komentarišući neuspjeh razgovora predsjednika parlamenta Ivana Brajovića s liderima političkih partija, na koje se nije pojavio niko iz opozicije, Sekulović je rekao kako smatra da sastanak nije dobro pripremljen.

“Ako se nešto tako krupno dešava, ako je taj sastanak bio uvod u ozbiljan dijalog, očigledno pred tako važne skupove pripremne radnje treba da budu ozbiljne”, rekao je Sekulović.

Vjeruje da bojkot izbora kao opcija za opoziciju nije nemoguć i isključen: “Ali držim da je to njihova posljednja opcija, dakle da sam bojkot nije nešto što oni žele”.

Ideja o bojkotu, kako je rekao, moraće da sačeka neke krupnije političke događaje.

On smatra da se Crna Gora nalazi u izbornoj kampanji, iako ona formalno nije proglašena. Stanje na političkoj sceni ocjenjuje kao dinamično i konfliktno, ali i ništa neuobičajeno.

Sekulović je ocijenio da je Crna Gora, u posljednjih pet, šest godina, krenula unazad, kad je riječ o demokratskom dijalogu, izgradnju povjerenja u demokratske institucije i snaženju političke kulture.

Crna Gora se, kako je pojasnio, nalazi u institucionalnoj krizi “jer ne možemo da biramo određene ljude na određena mjesta gdje je potrebna kvalifikovana većina”.

Preuzeto sa portala RTCG: http://www.rtcg.me/vijesti/politika/281479/bojkot-izbora-moguc-ali-je-posljednja-opcija.html

Podgorica-Premijer Crne Gore Duško Marković saopštio je da je odluku o otvaranju granica Crna Gora donijela uvažavajući smjernice i postulate iznete u ključnim aktima Evropske komisije, a ne “na osnovu galame i manipulacija”.

”Crna Gora je uvažavajući smjernice i postulate iznešene u ključnim aktima EK, odlučila da se problemu popuštanja mjera posveti sistemski, te da definiše uslove za ukidanje mjera i kriterijuma za postepeno otvaranje granica”, rekao je Marković i pojasnio da su “odluke o ublažavanju mjera donijete su na osnovu tri grupe kriterijuma opoštujući preporuke EU, a ne galame i manipulacija”.

On je rekao da Beograd ne bi trebalo da se ljuti kad je u pitanju nacionalno zdravlje, ocjenjujući da se Srbija uspješno nosi sa epidemijom, i izrazio nadu da će se to desiti “brže nego što standardi govore”.

“U tom trenutku mi ćemo biti otvoreni za srpske državljane. Oni su, ako žele, dobrodošli u Crnu Goru. Njihova je odluka da zabrane letove Montenegro erlajnsa na srpski aerodrom, poštujemo, vidjećemo šta stoji iza toga i koliko će trajati”, rekao je Marković u parlamentu.

On je naveo da je odluka o zatvaranju aerodroma za avione Montenegro erlajnsa “samostalna, nezavisna odluka Srbije”, i podsjetio da se Crna Gora nije ljutila na zabranu izvoza pšenice I medicinske opreme.

“Mi se nijesmo ljutili kada je Srbija prva zatvorila granicu prema Crnoj Gori, kada je zabranila izvoz medicinske opreme, kada je zabranila izvoz žita za Crnu Goru. Nijesmo se ljutili, jer smo smatrali da racionalno donose odluke u skladu sa svojim interesima”, rekao je crnogorski premijer, naglašavajući da odluke Crne Gore nisu usmjerene ni protiv koga.

Prema njegovim riječima, te odluke su samo odraz akcija koje su na snazi, baš kao i odluka o otvaranju granica za zemlje koje ispunjavaju međunarodni epidemiološki standard.

Sekulović: Vjerujem da će intenzitet tenzija pasti poslije izbora

Politički analitičar Sergej Sekulović ocijenio je za Glas Amerike da odnosi Crne Gore i Srbije imaju svoje uspone i padove, ali i da je činjenica da postoji kontinuitet robne razmjene na visokom nivou, te da se život ispod parola “visoke politike” odvija normalno.

“Ipak, nisam od onih koji u potpunosti relativizuju probleme koji postoje, ali vjerujem da su oni, ili bar ovi koji se nameću sada, rješivi, i da će njihov intenzitet pasti nakon izbora”, rekao je Sekulović, ocjenjujući problematičnim to što odnosi dvije zemlje “nikako da se stabilizuju i budu da željenom nivou”.

On je ocijenio da je “našim društvima neophodan građanski razborit i istinski demokratski odgovor, a ne dolivanje ulja na vatru”.

“Za tako nešto je potrebno da imamo odgovorne elite, i to one koje vrše vlast i one u alternativi”, poručio je Sekulović i upozorio da “često fali odgovornosti, što može proizvesti opasne posljedice”.

Autor: Predrag Milić

link: https://www.glasamerike.net/a/crna-gora-markovic-granice-srbija-koronavirus/5437757.html

Politički diskurs iz vremena prije krize sad je u drugom planu, ali to ne znači da je nestao – kaže naš sagovornik

Pravnik i politički analitičar, Sergej Sekulović, rekao je da će vlast u narednom periodu igrati na kartu faktora stabilnosti i reda, odnosno rezultata u borbi protiv koronavirusa, dok će opozicija dobiti veliki broj potencijalnih glasača među građanima koji će biti najpogođeniji ekonomskom krizom izazvanom pandemijom.

Uticaj na apstinente: On navodi da vlast, u aktuelnim okolnostima, može nastupati s argumentom da je bila efikasna u borbi protiv virusa i da je pokazala da umije da upravlja sistemom. Međutim, dodaje, nije siguran da će to biti opredjeljujuće za veliki broj birača.

„Mislim da je crnogorsko biračko tijelo prilično stabilno i da je već bitno podijeljeno oko nekih drugih pitanja. Efikasna borba protiv virusa, ekonomska kriza i gubitak radnih mjesta mogu imati uticaja na dosadašnje apstinente“, rekao je Sekulović Portalu Analitika.

Naš sagovornik kaže da je teško precizno odgovoriti na pitanje kako je pandemija uticala na političke prilike u Crnoj Gori.

„Da probam da definišem situaciju ovako: pokušava se stvoriti privid da je sve pod kontrolom, iako se pojavljuju priznanja da više ništa ne može biti isto. U konkretnim pokazateljima, jasno je da je politički diskurs iz vremena prije krize sad u drugom planu, ali to ne znači da je nestao. Vlast primarno ima problem s ekonomskom situacijom, dok se opozicija kreće između gubljenja interesovanja za identitetsku politiku i građenja konkurentne proevropske i građanske alternative“, ističe Sekulović.

Izbori zavise od DPS-a: Upitan očekuje li da na jesen bude parlamentarnih izbora – čije je održavanje upitno i zbog pandemije, čiji se drugi talas, prema upozorenjima stručnjaka, očekuje upravo tada – ili je moguće da budu odgođeni, sagovornik našeg portala odgovara da je ključ te odluke u rukama Demokratske partije socijalista (DPS).

„Od njihove procjene zavisiće slijed događaja. Naravno, i djelovanje opozicije je od značaja, ali mi se čini da i oni očekuju koji će potez vladajuća koalicija povući“, kaže Sekulović.

Lider URA-e, Dritan Abazović, sredinom marta je saopštio da je odgađanje izbora jedino racionalno rješenje, jer, tvrdi, država nije spremna za njih. Lider Demokrata, Aleksa Bečić, nedavno je kazao da fer i slobodnih izbora, dok je DPS na vlasti, ne može biti. Poslanik Demosa, Neđeljko Rudović,ocjenjuje da je kasno za pripremu fer izbora na jesen, ali da bi situacija bila bitno drugačija ako bi DPS bio primoran na njihovo odgađanje. Predsjednica Socijaldemokratske partije, Draginja Vuksanović Stanković,navela je da vlast koja želi izbore bez dogovora i u atmosferi nepovjerenja, vodi državu u opasnu avanturu i nestabilnost.

Iz DPS-a su opoziciji kategorično odgovorili da odgađanja izbora – neće biti.

„Suočena sa slabim rejtingom, opozicija pokušava da dobije političku infuziju nekorektnim zahtjevima. Od toga nema ništa. Zakonski je utvrđeno kad je finalni rok za održavanje izbora, i siguran sam da će biti poštovan pravni sistem i da će do tog datuma biti održani izbori“, poručio je šef poslaničkog kluba DPS-a, Nikola Rakočević.

Sekulović kaže da uslovi za održavanje poštenih izbora u Crnoj Goru nisu poboljšani, te da bismo, ako bi se oni sproveli u aktuelnom pravno-institucionalnom i političkom ambijentu, dobili već viđeno. Na pitanje ima li izgleda da bude nastavljen dijalog vlasti i opozicije o izbornim zakonima, on odgovara: „Dobro bi bilo da ima. Sigurno da će to biti i sugerisano. Da ponovim više puta iznijeti stav, da se društva koja ne umiju da vode dijalog koji će proizvesti minimalni ili nužni politički konsenzus, nalaze u pretpolitičkom stanju“.

Bojkot posljednja opcija: Podsjetimo, rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva prekinut je 10. decembra prošle godine, kad su poslanici Demokrata napustili to skupštinsko tijelo uslovljavajući povratak u njega povlačenjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je usvojen kasnije tog mjeseca.

Poslanici vladajuće koalicije su, bez prisustva opozicije, usvojili 27. decembra dio seta izbornih zakona. Iz procedure je povučen Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika, jer nije bilo dvotrećinske većine za njegovo usvajanje.

Sekulović ne isključuje mogućnost opozicionog bojkota predstojećih izbora, ali misli da je to njihova – posljednja opcija.

Upitan da li je DPS već u predizbornoj kampanji, sagovornik Portala Analitika odgovara potvrdno.

„Držim da su ozbiljne političke partije stalno u izbornoj kampanji, pogotovo kad se uđe u izbornu godinu“, kaže Sekulović.

Pandemija koronavirusa zaustavila je i pregovore Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Drugi sastanak ekspertskih timova dviju strana bio je zakazan za 18. mart. Kako će aktuelna situacija uticati na nastavak dijaloga Vlade i MCP?

„On će slijediti suštinsku odluku o budućem pravcu razvoja društva. Dakle, uspjeh ovog dijaloga zavisi od dobre namjere unutrašnjih aktera i od geopolitičkih pozicioniranja“, navodi Sekulović.

Ideološko pozicioniranje u Budvi: Najaktuelnija crnogorska politička tema je kriza budvanske vlasti. Predsjednik Opštine Budva, Marko Carević, razriješio je nedavno dužnosti funkcionere Crnogorske u lokalnoj samoupravi zbog, kako tvrdi, njihovog pokušaja da ga s opozicijom i dijelom budvanske vlasti smijene. Crnogorska je predala lokalnom parlamentu inicijativu za njegovu smjenu koju je potpisalo 16 odbornika, što je nedovoljno za izglasavanje nepovjerenja. Inicijativu su potpisala trojica odbornika Crnogorske, jedan Socijaldemokrata, 11 DPS-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković. Potpis, međutim, nije stavio odbornik DPS-a Gojko Ljubanović, čiji je glas ključan za „obaranje“ Carevića.

Sekulović smatra da se kriza u primorskoj opštini čini nesvrsishodnom za njene aktere, jer se bliži kraj mandata lokalne vlasti.

„Ono što se iz javnih nastupa može zaključiti je da se partije, u susret izborima, dodatno ideološki pozicioniraju. Problem za analizu predstavlja i odstupanje od partijskog stava jednog odbornika DPS-a koji može biti presudan. Tako da tek treba vidjeti o čemu se tu radi“, zaključuje on.

Autor: Nikola Dragaš

link: https://www.portalanalitika.me/clanak/vlast-ce-igrati-na-rezultate-u-borbi-protiv-korone-opozicija-na-gradane-pogodene-krizom

Brine li vas činjenica na podizanje tenzija i uvlačenje crkve u ta politička razračunavanja?

Mislim da crkva nije sada uvučena u politička razračunavanja, nego je odavno akter u njima. DPS i Mitropolija su zajedničkim snagama podigli crkvu na Rumiji, da bi nakon toga DPS taj objekat uredno koristila za vjersko, nacionalno, kulturološko i političko zamlaćivanje naroda pred izbore. Poslednje tri decenije, počinjeno je bezbroj masovnih i pojedinačnih kršenja elementarnih ljudskih prava, a ova vlast ih je kršila  jednako i prema vjerujućem i nevjerujućem narodu. Ne znam da je bilo koja crkva u Crnoj Gori digla glas kada su kršena prava na život, na imovinu, na slobodu opredjeljenja.  U vrijeme kada su se te nepravde događale, Mitrpolija je uz punu podršku vlasti, bez zakonskog osnova, pripisivala sebi i svoju i tuđu imovinu  Bilo je to vrijeme poslovne simbioze vlasti i Mitroplije koje je trajalo sve do nedavno. Najluksuznije i najskuplje stambeno poslovno zdanje u Podorici je zajednička investicija Mitroplije i omiljenih firmi ove vlasti, Volvoksa kao suinvestitora i Bemaksa kao graditelja. Na Mitropliju su, saglasnošću države odnosno DPS nezakonito upisivane seoske, bratstveničke crkve, skupa sa grobljima, dakle skupa sa grobovima i zemnim ostatcima pokojinika. Groblje kod crkve Svetog Đorđa pod Goricom, upisano je na Mitropoliju skupa sa grobovima, što je nečuveno. Moji predci  su u Mikulićima, skupa sa ostalim mještanima sela,  vlastitim radom i sredstvima podigli crkvu da bi u njoj bogoslužio svako ko služi Bogu. Ta crkva je uvjek bila seosko dobro, sve do devedesetih godina kada je vlast DPS tu crkvu zajedno sa grobovima mojih i predaka drugih koji potiču iz Miklulića nezakonito upisala kao vlasništvo Mitropolije. Poslednjih mjeseci se, kako od Mitropolije tako i od dijela stručne i laičke javnosti, iznose predpostavke da je stvarni cilj problematičnog Zakona o slobodi vjeroispovjesti prisvajanje vrijednih kompleksa zemljišta, konkretno Buljarice od strane vrha DPS.  Moram naglasiti da je zemljište u Buljarici i po austrougarskom katastru upisano kao crkvena svojina i da se radi o prostoru nad kojim kraljevina Crna Gora nije imala nikakvu pravnu ni kanonsku jurisdikciju. Dakle, čak ni po odredbama postojećeg zakona, Mitropolija ne može biti isknjižena kao vlasnik kompleksa u Buljarici, ali ne može se iskljižiti ni na crkvi i groblju u mojim Mikulićima na kojima ju je kao vlasnika prije par decenija upisala vlast DPS. Prije bih rekao da je problem Buljarice sličan problemu Dušana Kneževića i da je to problem svih koji su imali poslovne odnose sa vrhom ove vlasti. Podsjetio bih čitaoce da je Mitroplit Amfilohije  još 2014. blagoslovio ustupanje ovog  zemljišta u Buljarici na 99 godina katarskoj kompaniji koju je zastupala Ana Kolarević.  Tada je, kroz to  crkveno katarsko partnerstvo, na 230.000m2 zemljišta koje pripada manastiru Gradište  trebalo da se izgradi 10 do 12 hotela, nekoliko vila i kompleks  apartmana – ukupno 40.000 smještajnih jedinica. Međutim, katarska kompanija je nakon toga poželjela kompletnu Buljaricu. To je značilo da žele ne samo crkvenu imovinu nego i sve ostalo, cijelu Buljaricu  ali po nižoj cijeni, pa su napustili partnerstvo sa Mitrpolijom i novo partnerstvo potražili sa crnogorskom vlasti, od koje su očekivali da im ispuni ovu želju,  dakle cijelu Boljaricu po višestruko nižoj cijeni.

Treba li Crnoj Gori crkva nacionalnih Crnogoraca i nacionalnih Srba?

Po mom mišljenju ne. Crkva je saborna institucija, a sve što dijeli narod u jednoj državi je neprirodno. Smišljanje dioba je istorijska specijalnost DPS kao partije koja će, kad podjeli i konfrontira sve unutar Crne Gore, krenuti ponovo da se dijeli i konfrontira unutar sebe same. Bilo je dovoljno da opozicija, odnosno Narodna stranka i Liberalni savez, 1996. uspostave građansko političko  jedinistvo u obliku Narodne sloge i da DPS nakon brutalne izborne krađe krene sa neviđenom mržnjom da se  sukobljava i dijeli unutar sebe. Prijesto Svetoga Petra Cetinjskoga se nalazi u fundamentima Crne Gore.  Cetinjska Mitropolija je stara najmanje koliko i Crna Gora, a svakako je mnogo starija od Srpske Pravoslavne Crkve u čijem se sastavu danas nalazi. Obnovom crnogorske državnosti, stekli su se uslovi za autokefalnost Mitropolije. Međutim, umjesto da podstiče takve procese, vlast koristi crkveno pitanje za predizbornu manipulaciju kroz vještačku konfrontaciju i polarizaciju unutar jednog istog naroda. Instutucije na kojima počiva jedno društvo treba čuvati, jer su ljudi koji se u njima nalaze prolazni, a rušiti institucije zato što nam se ne dopadaju ljudi koji se trenutno u njima nalaze, znači rušiti temelje zajednice. Na Svetoj Stolici u Rimu su, pored mnogih izuzetnih papa, sjedile i mnoge sotone, takvi su nesumnjivo bili Aleksandar Bordžija, Lav Deseti i još dosta njih, ali niko zbog toga nije pravio drugi, novi Vatikan i time urušavao  instituciju koja je jedan od temelja evropske civilizacije.  Mislim da većina ljudi u Crnoj Gori svakako treba bolju državu od ove, a to znači bolju vlast i drugačiju crkvu. Crnoj Gori je neophodna moralna vlast, koja će donositi i sprovoditi propise koji su u interesu većine, dakle propise koji će se prema svakom pojedincu primjenjivati jednako. Crnoj Gori je neophodna i Crkva koja će sa pozicije opšeljudskih vrijednosti kritikovati vlast i društvo kako bi ih opominjala I korigovala.  Znači treba nam država u kojoj će vlast da bude oličenje vladavine prava kao osnove ustavnosti, i treba  nam  crkva koja će biti oličenje pravednosti kao zajedničke vrline. Bez to dvoje, jednostavno, ne možemo naprijed.  

Kako tumačite to što je gradjanska politička opcija slaba u državi, a partije koje je promovišu rascepkane i na ivici cenzusa. Ima li ideje i osobe koja bi ih okupila?

Ne postoji jasna  građanska politička ponuda. Partije koje je  dosta nejasno promovišu, uglavnom su organizovane kao privredna društva kojima je cilj da njihov menadžment što duže i što bolje živi od politike. I to kao opozicija, jer vlast sa sobom nosi odgovornost i glavobolju za probleme koji se moraju rješavati. Ja mislim da u Crnoj Gori većina građana želi promjene, i to su pokazali izbori 2016. Međutim, od oktobra 2016. gledamo međusobno optuživanje opozicionih prvaka za navodnu izdaju i saradnju sa DPS. U takvoj atmosferi, zajednički su bojkotovali izbore u Nikšiću, u kojem su najvjerovatnije mogli da odnesu pobjedu. Tim neshvatljivim postupkom, ostali su bez ijednog predstavnika u Opštinskoj izbornoj komisiji i u svim biračkim odborima u Nikšiću, pa su tako sami sebe lišili bilo kakve kontrole na predsjedničkim, ali i na narednim parlamentarnim izborima. Nakon toga je uslijedio opozicioni šou sa traženjem navodno jedinstvenog predsjedničkog kandidata, praktično pred same izbore. Građani koji glasaju za promjenu vlasti, procjenili su nakon 2016. da opozicija nije čvrsta u namjeri da se Đukanović porazi i sve više njih apstinira. Postoje takođe situacije koje su neprekidno prisutne. Opozicione partije se praktično ne bave provjerom podataka upisanih u birački spisak, iako imaju pristup tim podatcima i mogućnost da ih provjere. Birački spisak je u poslednjih 15 godina porastao za četvrtinu, iako zvaničan prirodni priraštaj stanovništva, broj isknjiženih iz biračkog spiska nakon referenduma ili broj onih koji odlaze iz Crne Gore, demantuju ne samo ovoliko nego povećanje broja birača uopšte. Deplasirano je danas od strane opozicije davati bilo kakve primjedbe na račun izbornih pravila, jer su sve izmjene izbornog zakona od 1998 praktično usvojene konsenzusom, gotovo svi prijedlozi opozicije od DPS bili prihvaćeni, a vrlo često su to bili kontraproduktivni prijedlozi, od providnih glasačkih kutija do elektronske identifikacije, dakle prijedlozi   koji su uvećavali izborne troškove, a regularnost izbora u ničemu nijesu poboljšali. Smatram da je jedinstveni bojkot predstojećih izbora od strane cijele opozicije, jedini pošten odgovor postojećem predizbornom stanju i izvjesnoj neregularnosti izbora. Partije koje izađu na takve izbore, doživjeće novo osipanje birača i sebe podpuno marginalizovati. Najteži poraz doživjeće međutim građani. koji u ovakvim uslovima prihvate da izađu na izbore i na njima glasaju.

Da li ste upoznati sa inicijativom da obnavljanje rada LSCG, koja se promoviše na društvenim mrežama? Da li bi se vi ponovo angažovali?

LSCG je bio i ostao u prvom redu partija Slavka Perovića i njegova snažna ličnost i karakter su ključno, i dobro i loše obilježili tu partiju kojoj sam do njenog kraja pripadao. Svakako se ne bih angažovao u bilo kakvoj obnovi LSCG, smatram da ga treba ostaviti lijepom sjećanju na hrabre i moralne ljude koji su prošli Golgotu zbog svojih pripadnosti i opredjeljenja. Svima koji smo bili u LSCG, ostaje obaveza da se borimo za ideje i vrijednosti na kojima je LCCG bio utemeljen, jer Crna Gora za koju smo se borili danas je mnogo dalja nego kad smo tu borbu započeli.

link: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/436190/vujovic-dok-je-dps-na-vlasti-zivot-sloboda-i-imovina-nijesu-sigurni

Crna Gora je ponovo u opsadnom stanju nakon sukoba pristalica SPC i policije zbog hapšenja sveštenika. Tenzije bi mogle da potraju tokom cele godine, jer je „crkveno pitanje“ daleko od rešenja. A slede i izbori…

Direktno iz korona-krize, koja još nije zvanično ni okončana, Crna Gora se vratila tamo gde je i bila pre dva meseca – u tenzije između vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC), koje su prerasle u ulične sukobe u više gradova. Povod je bila litija u Nikšiću 12. maja, na praznik Svetog Vasilija Ostroškog, nakon koje je policija uhapsila vladiku SPC Joanikija i još sedam sveštenika. Oni se terete da su masovnim, a zabranjenim okupljanjem, ugrozili zdravlje građana dok traje epidemija. Joanikije se brani da nije zvao vernike na litiju, već da su se sami pojavili, odnosno da se „dogodio narod“.

Na litiju su otvoreno u Skupštini Crne Gore pozivali poslanici opozicionog Demokratskog fronta (DF), predvođeni Andrijom Mandićem, koji su zbog toga dobili krivične prijave. Zbog hapšenja Joanikija, usledili su sukobi vernika SPC sa policijom u više gradova. Povređeno je 26 policajaca, a povređeno ili pretučeno i više građana. Više od 50 njih uhapšeno.

Opasno stanje

„Eskalacija je donela novu društvenu tenziju i dodatnu zategnutost, i teško je odrediti kuda će sve ovo ići“, kaže za DW politički analitičar Sergej Sekulović, koji se ipak nada da će pobijediti razboritost. „Jasno je da se ovako ozbiljan društveni rascep može rešavati jedino kompromisom“, dodaje Sekulović.

Mitropolit SPC Amfilohije tokom liturgije u manastiru Ostrog 12. maja

I dugogodišnji politički novinar i kolumnista lista „Vijesti“ Vladan Žugić kaže da je u ovom trenutku teško pretpostaviti kako će se stvari odvijati. „Ono što mi se čini sigurnim jeste da identitetska pitanja ponovo dele Crnu Goru i da će ovo tenzično i opasno stanje potrajati još dugo“, kaže Žugić za DW. On kao argumente navodi to što Crnu Goru čekaju parlamentarni izbori u narednih nekoliko meseci, popis stanovništva na proleće 2021. godina, a ekonomska kriza je na pragu.

„Sve to prate dve neverovatne i štetne upornosti – vlast koja drži glavu u pesku na brojne probleme u Crnoj Gori, i deo opozicije, koji je i dalje na pozicijama politike devedesetih. Iskustvo pokazuje da iz takvih situacija profitira samo vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) i radikalni deo opozicije, predvođen Demokratskim frontom“, smatra Žugić.

-pročitajte još: Crna Gora: Da li je moguć kompromis?

Kriza bez kraja

Zbog sukoba na ulicama, naciji se obratio premijer Duško Marković poručujući da je Crna Gora brutalno napadnuta od ekstremista i da je SPC pozvala građane na zabranjeno okupljanje, optužujući je da je „pod plaštom verskih prava i sloboda, ugrozila javno zdravlje“. S druge strane, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije optužio je policiju da je prebijala decu tokom protesta i zamolio vlasti da oslobode Joanikija, a „ako treba, njega uhapse“.

Sukobi na relaciji SPC-država traju od kraja prošle godine kada je vlast usvojila Zakon o slobodi veroispovesti. Srpska pravoslavna crkva tvrdi da joj se tim zakonom otimaju crkve i manastiri. Tenzije su nastavljene i tokom epidemije, jer je crkva tvrdila da je vlast svojim strogim merama protiv korona-virusa diskriminiše. Tako su na informativne razgovore već privođeni sveštenici, a među njima i sam Amfilohije.

Razgovori mitropolita Amfilohija i premijera Crne Gore Duška Markovića pre pandemije nisu doneli neke značajnije rezultate

Pitanje svih pitanja koje se sada postavlja glasi: da li će se nastaviti protestne litije protiv zakona koje je prekinuo korona-virus? Iako je to zvanično zabranjeno, pristalice SPC prethodnih dana već su se okupljale u nekim gradovima i uzvikivale „Ne damo svetinje“, što je slogan borbe protiv spornog zakona. SPC najavljuje nastavak litija nakon epidemije, ali su zdravstvene vlasti jasno poručile da će masovna okupljanja u Crnoj Gori još dugo vremena biti zabranjena zbog straha od ponovne pojave virusa. To su, već sada, nove tenzije u najavi.

Sekulović kaže da je teško proceniti da li će vlast nastaviti sa zabranom okupljanja. „Država bi mogla da istraje u tome, jer će nastojati da pokaže snagu i odlučnost. Ali, s druge strane, vlast najavljuje izbore do oktobra, a teško ih je zamisliti bez masovnih okupljanja. Ako uskoro ne dođe do ozbiljnog dijaloga – hipotetički – veliki broj građana bi zbog ovih okupljanja mogao da završi u pritvoru, što je apsurdno“, smatra Sekulović.

-pročitajte još: Crkva i „sistem Đukanović“

Žugić, pak, kaže da je situacija koja je pratila usvajanje Zakona o slobodi veroispovesti, kada se sagleda političko delovanje vlasti i većeg dela opozicije, i doslovce vratila Crnu Goru u predreferendumski period.

„I ’Fridom haus’ je nedavno svrstao Crnu Goru u grupu ‘hibridnih režima’, gde se nalazila poslednji put 2003. godine. I to nije moglo nikog da iznenadi, jer godinama padamo u ocenama svih relevantnih izveštaja“, kaže Žugić.

Početak predizborne kampanje

Tenzije su se u međuvremenu usijale i u parlamentu, gde je Mandić poručio da, „ako Joanikije ostane u zatvoru, vlast neka slobodno spremi uniforme“. On je i krajem prošle godine, kada se usvajao sporni zakon, pozivao „ratne drugove“ i pretio „otkopavanjem oružja“. Nije procesuiran zbog toga, dok je vlast, u međuvremenu, besomučno hapsila pristalice opozicije i SPC, i zbog benignijih komentara na Fejsbuku.

Vernici ispred manastira Ostrog 12. maja

Žugić smatra da se sva ta dešavanja mogu tumačiti i u kontekstu predstojećih parlamentarnih izbora. „Demokratski front i Mandić biju bitku da preuzmu barjak u ‘odbrani svetinja’ i vođstvo od Amfilohija u prosrpskom biračkom korpusu. Čini se da ni DF-u, ni vladajućem DPS-u ne odgovara nastavak litija na način kakve su one bile pre pandemije korona-virusa. DPS-u, jer su deo njegovih birača vernici SPC, dok DF u susret izborima ne želi da zavisi od Amfilohija, čiji je ugled i uticaj porastao upravo zbog neočekivanog ‘gandijevskog’ otpora odluci vlasti da usvoji i primeni Zakon o slobodi veroispovesti. Sad DF gura Amfilohija u vatru, a DPS doliva benzin“, tvrdi Žugić.

I Sekulović smatra da bi dobar deo razloga za poslednja dešavanja trebalo tražili u predstojećim izborima, jer je kampanja već počela. „Vlast sada pokušava da kapitalizuje efikasnu borbu protiv koronavirusa dok opozicija pokušava da se vrati, jer je bila u defanzivi tokom epidemije. Vlast poručuje građanima da oni jedini mogu da očuvaju do sada osvojene tekovine. S druge strane, u opoziciji, DF pokušava da sebe utemelji kao najjačeg zaštitnika srpstva u Crnoj Gori“, objašnjava Sekulović.

Što se tiče šansi na predstojećim izborima, Sekulović blagu prednost daje vlasti. „Čini mi se da znaju šta hoće, njihova platforma je prilično jasna i deluju kompaktno. S druge strane, opozicija, zbog hroničnih međusobnih sukoba i ideološke različitosti, do sada nije uspela da najbolje artikuliše šta želi“, smatra Sekulović i dodaje da je kompromis oko spornog zakona sada dalji nego pre dva meseca. „Moguće je da će i kod jednih i od drugih prevagnuti procena da je bolje ući u izbore sa jakim društvenim polaritetom, gde se u simboličkoj ravni svi moramo svrstati“, veruje on.

I Žugić smatra da je kompromis vlasti i SPC, u susret izborima, sada verovatno nemoguć i zaključuje: „Nadam se da se ovo neće završiti kao neke prethodne situacije sa protestima u Crnoj Gori, bilo da ih je predvodio DF ili Amfilohije“.

Autor: Radomir Kračković

link: https://www.dw.com/sr/crna-gora-opasno-zao%C5%A1travanje/a-53447165