Bilans sukoba između pristalica Srpske pravoslavne crkve (SPC) i crnogorske policije u Pljevljima i Nikšiću je 26 povrijeđenih policajaca i preko 45 privedenih demonstranata.

Protesti su organizovani zbog pritvaranja episkopa Joanikija i više sveštenika iz Nikšića, koji su organizovali litiju uprkos zabrani javnih okupljanja zbog COVID-19.

Policija je poručila da će na sve oblike nasilja odgovoriti efikasno, a mitropolit SPC Amfilohije je pozvao na oslobađanje sveštenika iz pritvora i pozvao svoje pristalice da svojim ponašanjem ne izazivaju vlast.

U vanrednom obraćanju građanima u odnosu na nasilje u Nikšiću i Pljevljima, crnogorski premijer Duško Marković je ocjenio da se radi o gruboj političkoj destrukciji koja je usmjerena protiv države Crne Gore i njenih institucija, a pod plaštom odbrane vjerskih prava i sloboda:

„Crna Gora je izložena brutalnom napadu koji može imati nesagledive posljedice po zdravlje građana. Sve što smo postigli za tri mjeseca predanog rada dovedeno je u pitanje. Nema razumnog objašnjenja niti opravdanja za ovakvo ponašanje i njegove aktere.“

Premijer Marković se osvrnuo i na djelovanje dijela parlamentarne opozicije:

„Svjedočimo prijetnjama iz političkih stranaka da će blokirati državu i život u njoj. Niti bi im to bilo prvi put, niti bi institucijama bilo prvi put da od takvih nasrtaja brane i odbrane ustavni poredak, mir i bezbjednost građana i države.

Marković tvrdi da je Vlada ispoštovala neposredni dogovor sa mitropolitom Amfilohijem za obilježavanje dana Svetog Vasilija Ostroškog:

„U vrijeme suzbijanja epidemije registrovali smo primjere čojstva i junaštva, da su nacionalne i političke razlike nikad manje. Zašto u tome nije istrajala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori? Zašto je juče i prekjuče njen interes suprotstavljen interesu građana i podudaran nekim drugim interesima?“, zapitao je Marković u javnom obraćanju zaključujući da će zakon biti jednak za sve i da svoje nacionalne interese neće podrediti tuđim.

Mitropolit u video poruci

Javnosti se obratio i mitropolit Amfilohije iz Cetinjskog manastira video porukom:

„Molim one koji su na vlasti da pod hitno oslobode nevinog episkopa Joanikija i njegove sveštenike koji su u zatvoru. Ako neko treba da odgovara i da bude suđen za zbivanje naroda u Crnoj Gori, onda treba mene da sude i ja sam spreman. Molim sadašnju vlast u Crnoj Gori da prestane da zloupotrebljava svoju vlast protiv naroda, a molimo u isto vrijeme i narod da ne izaziva svojim ponašanjem vlast, nego da se zajednički potrudimo da se objedinimo u bratskoj zajednici sa svim razlikama“, saopštio je mitropolit Amfilohije.

Incidenti u Pljevljima i Nikšiću

Uprava crnogorske policije je saopštila da su u Pljevljima i Nikšiću, okupljeni građani napali policijske službenike bez razloga, zasipajući ih kamenicma, flašama, pirotehničkim sredstvima i drugim predmetima, zbog čega je 26 policajaca zatražilo ljekarsku pomoć dok je jedan zadržan na bolničkom liječenju.

Takođe, policija je u posljednjem saopštenju navela da je u Nikšiću zbog incidenata privela 32 osobe, od kojih su protiv 20 podnijete prekršajne prijave.

U Pljevljima je privedeno devet lica, od kojih je jedan uhapšen zbog napada na policajca, a koji je nakon saslušanja u tužilaštvu pušten da se brani sa slobode. Takođe u Andrijevici je privedeno pet osoba zbog napada na policiju.

Vjernici su se u večernjim satima 13. maja okupljali i u Beranama, Žabljaku, Budvi u znak protesta zbog odvođenja u pritvor Episkopa SPC Joanikija i grupe sveštenika iz Nikšića, ali u tim gradovima nije bilo incidenata.

Savjet za građansku kontrolu rada policije je, nakon analize materijala sa lica mjesta konstatovao, da je policija opravdano upotrijebila sredstva prinude, nakon što je došlo do napada na službenike kamenicama i flašama.

Tokom nereda u Nikšiću priveden je i novinar Večernjih novosti Veliša Kadić koji je kasnije oslobođen. Novinar Kadić tvrdi da je policija prekoračila ovlašćenja i omela ga u obavljanju novinarskog posla iako je pokazao novinarsku akreditaciju.

Nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje je podnio prijavu sa pitanjem da li je policija upotrijebila prekomjernu silu prema novinaru Kadiću.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti kamen spoticanja

Do radikalizacije crnogorske društvene scene je došlo nakon prekida dijaloga između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve oZakonu slobodi vjeroispovijesti što je zamrznulo i politički dijalog vlasti i opozicije, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) politički analitičar Sergej Sekulović:

„Tokom perioda epidemije svi društveni problemi su stavljeni pod tepih. U momentu kada je vladajuća koalicija izašla sa tezom da apsolutno ne postoji ni jedan objektivni razlog da se izbori ne održe u redovnom roku i da nema potrebe za dubljim političkim dijalogom, a pri činjenici da je dijalog između Vlade Crne Gore i Pravoslavne crkve, koji je optimistički krenuo, danas zamrznut – otvorena je Pandorina kutija iz koje je izašlo sve.“

Odgovarajući na pitanje kakve su moguće posljedice potencijalne dalje radikalizacije na crnogorskoj društvenoj sceni, Sekulović smatra da mora doći do obnavljanja dijaloga između ključnih aktera u državi:

„Sve što je stavljano pod tepih isplivalo je svom silinom na površinu i mi sada čekamo da vidimo da li će pobijediti razum i razboritost, odnosno hoće li se sve vratiti u formu jednog ozbiljnog društvenog dijaloga. S obzirom na količinu mržnje koja je isplivala i tenzije koje su se javile, te radikalni potezi, strah me je od toga da će država insistirati na svojoj tvrdoj politici. A sa druge strane da će najradikalniji i najekstremniji dio crnogorskog društva dobiti vjetar u leđa za određene ispade koji mogu biti izuzetno opasni. To je scenario koji u ovom trenutku jeste na stolu, ali ipak vjerujem da mora pobijediti dijalog.“

Podsjetimo, Zakon o slobodi vjeroispovjesti usvojen je krajem 2019. u Skupštini Crne Gore. SPC se protivi ovom Zakonu jer smatraju da joj se njegovom primenom oduzimaju verski objekti u Crnoj Gori. Iz Vlade Crne Gore odgovaraju da je Zakon jednak prema svim vjerskim zajednicama u toj državi.

Rasprava poslanika

I poslanici u Skupštini Crne Gore su, mimo dnevnog reda, raspravljali o privođenju vladike Joanikija i sveštenika, kao i o protestima građana.

Predstavnik Posebnog kluba poslanika Goran Danilović rekao da u državi postoji naslućujuća kriza sa mogućim razornim posledicama po Crnu Goru, dok je šef parlamenta Ivan Brajović poručio građanima da ne dozvole da ih obmanjuju i zloupotrijebljavaju njihova vjerska osjećanja.

Lider opozicionog Demokratskog fronta Andrija Mandić, protiv koga su nadležni organi već podnijeli prijavu zbog pozivanja na otpor, ponovo je zaprijetio u crnogorskom parlamentu, u slučaju da episkop budimljansko-nikšićki Joanikije bude poslat u zatvor u Spužu, da će tražiti od mitropolita Amfilohija „da zajedno pozovu Crnu Goru da se to ne dozvoli, po cijenu da ni spuški zatvor više ne postoji”.

Iz vladajuće Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević pozvao je opoziciju da ne stavlja lične interese ispred interesa zdravlja građana te da treba da apeluje na građane da poštuju mjere zabrane okupljanja.

Reakcije iz Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom privođenja episkopa Joanikija da ne može da se miješa u poslove druge države, da je potrebno birati riječi, ali da je ipak riječ o pitanju koje se tiče Srpske pravoslavne crkve (SPC) i srpskog naroda.

“Mi nemamo izbora, u granicama u kojima to možemo, da budemo uz svoj narod i svoju crkvu”, kazao je Vučić prilikom obilaska novootvorenog površinskog kopa Radljevo-Severak u sastavu Rudarskog basena Kolubara.

Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin izjavio je da vlast u Crnoj Gori „svjesno pogoršava odnose sa Srbijom“.

“Vlast u Crnoj Gori je uhapsila vladiku Joanikija. Da nije vladika Srpske Pravoslavne Crkve ne bi ga ni privodili ni hapsili. Sramota je da se vladika Joanikije otima i hapsi kao da je švercer cigareta, a ne svešteno lice”, naveo je Vulin, a prenosi Ministarstvo odbrane.

Neposredan povod za nerede u pojedinim gradovima je bila litija održana u Nikšiću 12. maja, uprkos zabrani javnih okupljanja.

Zbog nelegalnog okupljanja, pritvor je određen sveštenicima iz Nikšića na čelu sa episkopom Joanikijem.

Njima se na teret stavlja krivično djelo “nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti, jer su suprotno naredbama Ministarstva zdravlja prekršili zabranu okupljanja na javnom mjestu i organizovali vršenje vjerskog obreda-litije ulicama grada Nikšića, kojoj je prisustvovao veći broj građana”, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Žalbe njihovih branilaca su odbačene.

• Srđan Janković Novinar biroa Radija Slobodna Evropa u Podgorici.

PITANJE

ODGOVOR

Sergej Sekulović

pravnik i politički analitičar iz Podgorice

Činjenica je da Crna Gora nije do sada uspjela

da se integriše i da svako malo politika

identiteta izbija u prvi plan. Mogli bismo reći

da se vodi permanentna borba za karakter

CG (da li }e biti crnogorska ili srpska) u kojem

strada njen građanski karakter. Gubljenje

bilo kojeg kolektivnog identiteta je, po meni,

nemoguć scenario. Ono što se nameće kao

pitanje je da li crnogorsko društvo može

izgraditi širi identitet u kome će se svi

osjećati komotno ili će prevagu odnijeti

etnocentrične centrifugalne sile.

Ovako teška situacija pokazuje brojne nedovršenosti naših institucija, ali i društva u cjelini, gdje mnogi često ne mogu da razdvoje ličnu frustraciju od obaveze poštovanja prava drugih, predrasude i dogme od naučnih i stručnih aksioma, gdje se sebičan odnos „obezbjeđivanja” sebe stavlja iznad neophodnosti zaštite zajednice kroz sistem potrebne solidarnosti, jer se upravo solidarnim odnosom, svi kao jedinke najbolje branimo od pandemije

MONTOR: Kako vidite odluku Vlade da objavi spiskove onih kojima je određena mjera samoizolacije?

MARIĆ: Sada već imamo puno osvrta na ovu odluku i čini se nespornim da je donijeta bez potrebne pravne osnove, potrebne procjene posljedica i suprotno međunaradnim standardima. Poseban problem predstavlja činjenica da se odluke koje ograničavaju određena ljudska prava i slobode donose bez jasne pravne osnove, što znači primarno bez ustavnog utemeljenja. Negdje čudi ovakvo postupanje donosioca odluka, jer ne vidim niti jedan razlog da se de facto vanredno stanje koje živimo ne uredi i de jure, te donese odluka o proglašenju vanrednog stanja. Time bi dobili pravni osnov i za funkcionisanje koordinacionog tijela u skladu sa propisima, i za donošenje odluka kojima se u nekoj mjeri ograničavaju ljudska prava. Moramo znati i to da se određena ljudska prava ne mogu ograničiti ni u vanrednom stanju, kao što su: život, pravni lijek i pravna pomoć, dostojanstvo i poštovanje ličnosti, pravično i javno suđenje i načelo zakonitosti, pretpostavka nevinosti, odbrana, naknada štete za nezakonito ili neosnovano lišenje slobode i neosnovanu osudu, sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti, te zaključenje braka.

Ustav je više nego jasan u članu 25 koji kaže da se za vrijeme proglašenog ratnog ili vanrednog stanja može ograničiti ostvarivanje pojedinih ljudskih prava i sloboda, u obimu u kojem je to neophodno.

Lako možemo izvesti zaključak da je trenutna odluka o objavi spiskova građana i građanki kojima je određena mjera samoizolacije, a koja nema potrebnu pravnu formu, ili nijesmo imali priliku da je vidimo, u suprotnosti sa  Ustavom, jer prvo nije donesena odluka o uvođenju vanrednog stanja, drugo krši parvo na dostojanstvo i poštovanje ličnosti i treće krši pravo na privatnost, jer su obima koji nije neophodan za zaštitu života i zdravlja ljudi.

MONITOR: Premijer Marković je, osvrćući se na kritike civilnog društva zbog te odluke, kazao da je Vlada  “svjesno odlučila da su  životi  građana prioritet i da je pravo na zdravlje i život iznad prava na bezuslovnu zaštitu ličnih podataka”. Kako komentarišete to pojašnjenje premijera?

MARIĆ: Cijenim da je premijer Marković zaista posvećen borbi protiv pošasti pandemije, da, u skladu sa mogućnostima sistema, izvršna vlast pokušava da se izbori sa teškim izazovom, ali to ipak nije dovoljno da objasni zašto se ne poštuje Ustav, a poštovanje najvećeg pravnog akta neophodno je u svim situacijama ako hoćemo da imamo u perspektivi društvo koje bezuslovno štiti život i dostojanstvo čovjeka, društvo koje će na greškama učiti i biti spremno da gradi mnogo jače institucionalne kapacitete.

U konkretnom slučaju, donijeta je nepromišljena mjera u suprotnosti sa Ustavom i zakonom. To zna i Premijer, što na neki način priznaje u svom javnom nastupu. Svjestan da ova mjera nije pogodila cilj te da zadire u poštovanje ljudskih prava, kao što je parvo na privatnost, treba da je suspenduje i zamijeni je setom efektivnih mjera, poput objave inicijala onih koji krše pravila, sistemom kontrole poštovanja samoizolacije od strane ovlašćenih službenika i pripadnika organa bezbjednosti te inspekcijskih službi, uspostavljanjem kampanje u kojoj bi dobrovljno mnogi građani javno promovisali i ohrabrili poštovanje pravila samoizolacije u borbi protiv pandemije.

Primjer Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH može poslužiti kao putokaz crnogorskim kolegama, koji su donijeli političku, a ne pravnu odluku. Agencija BiH je identičnu mjeru u toj zemlji suspendovala, kao kršenje ljudskih prava.

MONITOR: Gdje je, po vašem mišljenju, balans između sankcionisanja neodgovornih pojedinaca koji ugrožavaju zdravlje drugih, i zaštite ljudskih prava, u ovom slučaju privatnosti osoba koje su u samoizolaciji?

MARIĆ: U ovakvim situacijama je uvijek problem naći mjeru, tako da sa te strane razumijem i donosioce odluka. Međutim, u ovom slučaju pribjeglo se drastičnoj mjeri, nepotrebnoj mjeri, kod činjenice da država ima brojne mehanizme da kontroliše datu situaciju.

Za one koji ne krše pravila apsolutno je neprihvatljivo da se na bilo koji način stigmatizuju, označavaju zbog trenutnog svojstva. S druge strane, oni koji krše pravila na neki način mogu biti uslovno rečeno prozvani, ali i tu se otvara jedno teško pitanje. Naime, ne smije im se kršiti pretpostavka nevinosti, tako da bi i u tom slučaju trebalo da budu objavljeni samo inicijali, uz posebno apostrofiranje ozboljnosti i težine kazne za ovaj delikt, što bi imalo jak odvraćajući uticaj.

Ovako teška situacija pokazuje brojne nedovršenosti naših institucija, ali i društva u cjelini, gdje mnogi često ne mogu da razdvoje ličnu frustraciju od obaveze poštovanja prava drugih, predrasude i dogme od naučnih i stručnih aksioma, gdje se sebičan odnos “obezbjeđivanja” sebe stavlja iznad neophodnosti zaštite zajednice kroz sistem potrebne solidarnosti, jer se upravo solidarnim odnosom, svi kao jedinke najbolje branimo od pandemije.

Ovi nedostaci, koji nijesu mali, upravo su najčešći uzrok pribjegavanja drastičnim mjerama koje zadiru u ljudska prava, gdje jača ksenofobija i gdje se lako upada u poigravanje nekim trenutno uspostavljenim, nametnutim ili čak izmišljenim svojstvima ličnosti.

MONITOR: Mislite li da takva odluka Vlade može imati kontraefekat, poput stigmatizacije oboljelih, i možda manjeg broja onih koji će se prijavljivati na testiranje, što opet može uticati na javno zdravlje?

MARIĆ: Neki vid stigmatizacije i lošeg osjećaja kod ljudi obuhvaćenih ovim mjerama je neminovan, zato ih i treba ukinuti. Vjerujem da neće biti manje prijava za testiranje na virus, mislim da to neće biti slučaj, jer je odgovornost prema sebi i bližnjima, te realan strah od posljedica u ovoj situaciji jači od neprijatnosti javne prozivke i nekog vida stigmatizacije.

MONITOR: Očekujete li da će Ustavni sud ukinuti tu odluku?

MARIĆ: Trebalo bi da ukine ovu odluku, ako ima šta da se ukine. Ovdje imamo pravni vakuum, i moramo vršiti pritisak na Vladu da preispita postupke. Mislim da Ustavni sud, nažalost, neće adekvatno reagovati, a mogao bi i to po službenoj dužnosti. Mogao bi dati nemjerljiv doprinos pravnom slaganju, odnosno natjerati izvršnu vlast da se vrati u ustavne i zakonske okvire.

U ovom trenutku mi imamo normativno problematičnu poziciju koordinacionog tijela, kao i mnogih odluka kojima su ograničena ljudska prava i slobode.

MONITOR: Kako vidite ostale mjere Vlade u cilju suzbijanja korona virusa?

MARIĆ: Vlada jeste pokazala solidan nivo agilnosti i inventivnosti u ovoj situaciji. Državni organi su odgovorili brojnim izazovima, i to je jeste ohrabrenje.

Ozbiljan propust je nepotrebno čekanje da se uvede vanredno stanje i nesnalaženje u procjeni mogućih posljedica nekih od mjera. Svjedoci smo neobjašnjivog nedostatka medicinske opreme, činjenice da nas je ova komplikovana situacija zatekla sa infektivnom klinikom u neadekvatnim objektima, iako je to tema već decenijama, a najveći broj propusta i lošeg rada napravljen je u redovnim okolnostima, o čemu se ozbiljno mora razmišljati kada pandemija bude za nama.

MONTIOR: Često se govori da su odgovornost i solidarnost lijek za korona virus. Vidite li ovdje primjere solidarnosti, i one druge?

MARIĆ: Odgovornost i solidarnost su formula uspješnih zajednica, naprednih pojedinaca. Crnogorsko društvo je solidarnije nego inače, odgovornije je nego što je to slučaj u redovnim okolnostima. Odgovornost i solidarnost moramo zasnivati na poštovanju Ustava i zakona na poštovanju crnogorske zajednice, koja ima svoje razlike, podjele, mnoge percepcije istog događaja, mnogo problema, ali je zajednica. Njeni činioci građani i građanke dijele manje-više istu sudbinu, to posebno nedvosmisleno pokazuje pandemija koja stoji pred nama. Što više solidarnosti, borba protiv pandemije biće uspješnija, pobjeda će se lakše postići. Solidarnost je etička kategorija, i u svojoj osnovi mora imati dobru namjeru, kakav god oblik humanog djelovanja da je koristi.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Preuzeto sa sajta Monitora, link: https://www.monitor.co.me/boris-maric-izvrsni-direktor-centra-za-gradjanske-slobode-ljudska-prava-se-postuju-i-u-vanrednom-stanju/

Za odlaganje izbora u Tivtu nije postojalo vanredno stanje, pa makar na dijelu teritorije. Nije donijet ni poseban zakon, već je predsjednik države uveo novu pravnu praksu.

Željka Vučinić i Biljana Matijašević

Odluka o odlaganju izbora u Tivtu je neustavna i nezakonita, jer je to moglo biti urađeno samo nakon uvođenja vanrednog stanja u državi ili na dijelu njene teritorije, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Predsjednik države Milo Đukanović odložio je lokalne izbore u Tivtu koji su bili zakazani za 5. april. On je to učinio izmjenom odluke kojom je ranije raspisao izlazak na birališta, navodeći da je razlog tome trenutna pandemija. Izbori za odbornike u Skupštini opštine Tivat održaće se u roku od 90 dana od dana prestanka naredbi nadležnih organa kojima su uvedene mjere za sprečavanje unošenja u Crnu Goru, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog koronavirusa, navodi se u odluci Đukanovića.

Ranije je i predsjednik Ustavnog odbora Skupštine, profesor prava i poslanik DPS-a Miodrag Vuković rekao “Vijestima” da za odlaganje lokalnih izbora u Tivtu ne postoje pravni razlozi, jer je to moguće uraditi samo u slučaju vanrednog ili ratnog stanja u državi. On je objasnio da je tako propisano ustavnim i odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi.

I šef Posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović objasnio je ranije da je za odlaganje izbora potrebno donijeti makar poseban zakon – lex specialis ili promijeniti odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi.

Iako nije bilo ni vanrednog stanja, niti su zakoni mijenjani, predsjednik države je stvorio novu pravnu praksu – promijenio je svoju Odluku o raspisivanju izbora. Skupština nije reagovala ovim povodom, kao ni Ustavni sud pa nema zvaničnog objašnjenja da li je njegova odluka zakonita ili ne.

Pravnici i partije koji su pristali da za “VIjesti” o tome govore, nemaju razumijevanja za odluku predsjednika.

Advokat Dragan Šoć upozorava da u ovoj situaciji, ako se ne održe izbori, organi lokalne samouprave postaju nelegitmni.

“Za odlaganje izbora jedini razlog je uvođenje vanrednog stanja, pa makar na dijelu teritorije. Predsjednik je donio odluku o tome, ali mogli su da kažu da zbog situacije smatraju da treba proglasiti vanredno stanje na dijelu teritorije Crne Gore, pa da odlože lokalne izbore”, rekao je Šoć “Vijestima”.

On dodaje da u slučaju vanrednog stanja svi državni i lokalni organi ostaju da vrše svoje funkcije i njima se produžavaju mandati za tri mjeseca.

“Tako da je bilo potrebno da se uvede vanredno stanje da bi se otvorila mogućnost odlaganja izbora u Tivtu. Ovako, ako se ne održe izbori ti organi postaju nelegitmni”, objasnio je Šoć.

Generalni sekretar Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović objašnjava da član 36 Zakona o lokalnoj samoupravi jasno propisuje da se izbori za skupštinu opštine održavaju najkasnije 15 dana prije isteka mandata odbornicima.

“Imajući u vidu da je mandat odbornicima SO Tivat potvrđen 11. 5. 2016. godine, predsjednik Crne Gore požurio je sa donošenjem Odluke o datumu održavanja lokalnih izbora. On je lokalne izbore u Tivtu mogao zakazati u drugoj polovini aprila, ali to nije učinio iz prostog razloga što je, prema našem mišljenju, ispitivanjem javnog mnjenja došao do zaključka da mu litije na dnevnom nivou značajno degradiraju procenat podrške u ovoj, ali i u drugim opštinama širom Crne Gore”, rekao je Bogdanović “Vijestima”.

Sada je, kako dodaje, pravna situacija za odlaganje već raspisanih izbora jako komplikovana.

“Prvo, izborne radnje su u toku, rokovnik Opštinske izborne komisije je definisan, a izborne liste predate. Drugo, niti jedan zakonski akt ne propisuje proceduru odlaganja izbora u situaciji kada su izbori već raspisani. Iz navedenih razloga da se zaključiti da do zakonitog odlaganja ovih izbora može doći samo u situaciji proglašenja vanrednog stanja, zatim izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika ili donošenjem lex specialisa, kojim će se produžiti mandat odbornicima SO Tivat”, naveo je Bogdanović.

On napominje da je Zakonom o lokalnoj samoupravi definisano i “ako mandat skupštne ističe za vrijeme vanrednog stanja, mandat joj se produžava, najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su izavale to stanje”.

“Zakonodavac se nije upustio u dalju razradu ove norme, pa se ne zna šta se dešava sa izbornim radnjama koje su već sprovedene. Takođe, moguće je da predsjednik donese odluku o izmjeni Odluke o raspisivanju izbora u opštini Tivat, na način da datum održavanja izbora pomjeri za posljednji zakonski rok, u ovom slučaju druga polovina aprila. To nije učinio, već je mimo zakonskih i ustavnih ovlašćenja donio odluku da izbore odloži u nedogled i da ih ponovo raspiše kada procijeni da je to najpovoljnije po DPS.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić kaže da iako se trenutno stanje u državi može faktički okarakterisati kao vanredno stanje, formalno nije donesena odluka o proglašenju vanrednog stanja na teritoriji cijele države, ili na dijelu njene teritorije.

“S tim u vezi odluka o odlaganju izbora u Tivtu ima problem sa pravnim utemeljenjem i biće podložna ocjenjivanju od strane Ustavnog suda”, smatra Marić.

Poslanik DF-a Milutin Đukanović kazao je da su na kolegijumu Skupštine jasno ukazali na zloupotrebe trenutnog stanja od strane državnih organa i institucija.

“Zbog čega aktuelna vlast ne želi da uvede vanredno stanje i tako nekim preduzetim aktivnostima da ustavnu i zakonsku normu, vjerovatno je poznato samo čelnicima režima. Odluka da se dekretom Mila Đukanovića odlože izbori u Tivtu je eklatantan primjer kršenja Ustava i potvrda činjenice da u Crnoj Gori jedan čovjek odlučuje o svemu”, kazao je Đukanović “Vijestima”.

Prema njegovim riječima, očigledno Ustav i zakoni važe i da moraju da ih poštuju samo obični građani.

“Očekujemo da pravnici iz vladajuće koalicije, koji su do sada saopštavali da se izbori jedino mogu odložiti u slučaju proglašenja ratnog ili vanrednog stanja, odgovore da li je odlukom o odlaganju izbora njihov šef prekršio Ustav”, naveo je Đukanović

Posljednjih mjeseci bilo je više odluka koje se pravno sporne, od trećeg mandata predsjednice Vrhovnog suda, pa do nezakonitog izbora predsjedavajućeg sudije Ustavnog suda.

“Politički i pravni sistem ima konstantan problem sa interesnim kalkulacijama”

Boris Marić navodi da crnogorski politički i pravni sistem ima konstantan problem sa interesnim kalkulacijama u partikularno-političkoj ravni.

“Tako umjesto da se uspostavi potrebna komunikacija na nivou parlamentarnih partija, članova parlamenta, predsjednika države i Vlade, osmisle koraci za puno uvažavanje ozbiljnosti situacije, ali i poštovanja Ustava i zakona, što zaista ne vidim kao neizvodljivo, naprotiv, pribjegava se nekom vidu partikularizma, računanja mogućih budućih političkih benefita. Dilema je zašto i formalno nije uvedeno vanredno stanje kada ga de facto živimo”, rekao je Marić “Vijestima”.

Dodaje da se na dnevnoj osnovi donose odluke kojima se u nekoj mjeri suspenduju ljudska prava, a nema potrebnog preispitivanja mogućih posljedica.

Preuzeto sa portala Vijesti, link: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/pravne-vratolomije-postale-praksa

Izjava Borisa Marića za dnevni list Dan.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) za korupciju i organizovani kriminal tokom prošle godine podiglo je 24 optužnice protiv 147 izvršioca krivičnih djela. Prema podacima SDT-a, specijalni tužioci su u 15 predmeta podigli optužnice protiv 91 lica za krivična djela organizovanog kriminala, u šest protiv 37 lica za djela visoke korupcije, u tri protiv devet lica za krivično djelo pranje novca i protiv 10 osoba za ostala krivična djela.

Prema podacima SDT-a, imovinska šteta iz optužnica za koruptivna krivična djela iznosila je 69.174.358,50 eura.

Sagovornici „Dana” navode da je pohvalno što SDT postiže rezultate, ali da statistika nije dovoljna, jer građani, koji u svakom istraživanju ističu korupciju kao jedan od glavnih društvenih problema, žele da osjete konkretnije benefite od rada tužilaca.

Koordinator programa za ljudska prava i pravde u NVO Građanska alijansa Zoran Vujičić ističe da je borba protiv korupcije ključna na našem putu ka Evropskoj uniji i konkretni rezultati u ovoj oblasti su pokazatelj koliko smo napredovali.

– Dobro je da je Specijalno državno tužilaštvo počelo konkretnije da se bavi korupcijom. Međutim, to što je SDT podiglo optužnice ne znači da će to na kraju rezultirati i osuđujućom presudom i eventualnim oduzimanjem imovinske koristi. Pa stoga na ovo gledam više kao statistički pokazatelj koji u suštini mnogo ne znači. Građani u svim istraživanjima ukazuju da je korupcija široko rasprostranjena u crnogorskom društvu – kazao je Vujičić.

On ističe da SDT mora mnogo efikasnije da uđe u ovu borbu i da ne smije biti propusta kao na primjeru građevinskih inspektora iz Budve koji nijesu procesuirani na vrijeme.

– Prijave protiv njih su stajale u fioci više mjeseci – ukazuje Vujičić.

Iako je SDT-u, kako primjećuje, potrebno još tužilaca i dodatno osnaživanje specijalnog policijskog tima, to ne smije biti razlog nepostupanja ili zakašnjelog postupanja u očiglednim koruptivnim slučajevima.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić navodi da je korupcija, zahvaljujući brojnim propustima vršilaca vlasti, dobila prostor za sistemsko širenje. Već dugo se civilni sektor, kako navodi, bori da se institucije oslobode neprimjerenog političkog uticaja, da se profesionalizuju i budu samostalne u radu, da se ozbiljno shvati potreba sveobuhvatne borbe protiv korupcije, ali tek sada, kada je rasprostranjenost korupcije poprimila zabrinjavajuće razmjere, došlo je do određene reakcije tužilaštva.

– Pohvalno je što su se napravili ozbiljniji koraci, ali oni su još uvijek više dokaz da je korupcija sveprisutna i da tek predstoji proces jačanja institucija, koga nema bez jasne političke volje. Jasno je da je borba protiv korupcije selektivna, a taj pristup se razvija decenijama, vuče korijene još iz jednopartijskog sistema. Tužilaštvo je u kontinuitetu institucija jako kontrolisana od strane političke moći. Politički sistem u kome djeluje tužilaštvo, gdje nemamo smjenjivost vlasti, nije ohrabrujući – konstatuje Marić.

M.S.

---

Mršave rezultate koriste za debelo reklamiranje
Boris Marić kaže da rezultati u borbi protiv korupcije realno postoje, ali su daleko od potrebnih.

– Jasno je da se jednim dijelom koriste kao marketing. Ono što zabrinjava je da društvu nedostaje suštinska debata o radu tužilaštva, zasnovana na jasnim argumentima i stručnosti. Mnogo je, sa jedne strane, propagandističke kritike, a, sa druge strane, neumjesnog marketinga. Takva situacija direktno potkopava ionako slabašan integritet tužilaštva. Crnogorskom društvu treba jasan glas iz tužilaštva, priznanje da je korupcija sistemska, da je njeno izvorište u političkim interesima, da je doprinijela jačanju organizovanog kriminala, da se ima jasna volja i plan za borbu, da će mač zakona biti prema svima jednak, bez selektivnosti. To bi primjera radi mogli da pokažu i spreme se za prve naredne izbore – zaključuje Marić.

Tekst izvorno možete pogledati na linku: https://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Drustvo&clanak=738099&datum=2020-03-20