Kategorija: AKTUELNOSTI

Finansirati rad MZ budžetom opštine

Centar za građanske slobode (NVO CEGAS) podržava i pohvaljuje napore Glavnog grada da nakon komunikacije sa zainteresovanom stručnom i laičkom javnošću konačno uđe u fazu rješavanja pitanja funkcije i načina rada mjesnih zajednica te opštine, pa su sa tim u vezi pored ankete o mjesnim zajednicama organizovali i mogućnost davanja mišljenja o nužnoj izmjeni Odluke o radu mjesnih zajednica u okviru Glavnog grada.

CEGAS je kroz svoj dugogodišnji rad u oblasti uspostavljanja neposredne demokratije i decentralizacije, kao i kroz saradnju sa razvijenim mjesnim zajednicama poput MZ Župa, MZ Vražegrmci i MZ Spuž, više puta precizirao koji su najpotrebniji uslovi, kako normativni tako i institucionalni. Ti uslovi na kojima treba da počiva rad jedne mjesne zajednice bi doprinijeli smanjenju mogućnosti da dođe do političke zloupotrebe.

Napominjemo da Odluke o radu mjesnih zajednica moraju biti ujednačene na prostoru cjelokupne države, kao i da se mjesnim zajednicama moraju obezbijediti adekvatni prostori za rad.

Mjesne zajednice pored svog prostora moraju imati pristup internetu, obezbijeđenu zvaničnu email adresu, pokrenutu i ažurnu internet stranicu, kao i telefon koji će građanima/kama biti dostupan u toku radnog vremena.

Mapu svog lokaliteta kao i spisak građana i građanki morala bi imati svaka od mjesnih zajednica, kako bi brinula o zakonskim pravima i potrebama svojih građana i građanki.

Mjesne zajednice moraju imati otvorene brojeve žiro računa koji će biti javno dostupni na stranicama mjesnih zajednica, kao i uredno prikazane finansijske izvještaje o svom radu uz periodične izvještaje o radu i aktivnostima članova mjesne zajednice.

Za rad mjesnih zajednica opštine moraju izdvajati novac koji će se opredjeljivati iz budžeta opštine posebnom Odlukom o finansiranju mjesnih zajednica.

Sekretar i članovi Savjeta moraju biti birani neposredno od strane građanki i građana toga lokaliteta i za rad ovih lica moraju biti obezbijeđena adekvatna sredstva koja ne smiju biti niža od minimalne cijene rada. Posebno se mora voditi računa o tome da sekretar i članovi Savjeta ne smiju biti nosioci političkih i državnih funkcija.

O svim aktivnostima koje sprovode mjesne zajednice nužno je transparentno i blagovremeno obavještavati građane i građanke preko sajtova i otvorenih društvenih mreža.

Mijajlović: Opština Danilovgrad može biti pokretač promjena u radu MZ

Mjesna zajednica Vražegrmci je primjer samoinicjativnog rešavanja problema transparentnosti i inkluzivnosti MZ, što možemo vidjeti po ažurnom vođenju sajta njihove mjesne zajednice i raznim inicijativama koje imaju za cilj informisanje i motivisanje građana da udruženo i neposredno poboljšaju kvalitet života u svojoj mjesnoj zajednici.

Na sajtu MZ Vražegrmci građani, osim kontakta predstavnika MZ, turističkih atrakcija, finansijskih izvještaja MZ i oglasa, mogu pronaći ”Mapiranje problema”, direktno prijaviti problem i inicirati njegovo rješenje.

Primjer rada Savjeta MZ Vražegrmci, kako kaže potpredsjednik Milan Mijajlović, je poslužio svim sledeće izabranim Savjetima. Od prvog Zbora te MZ 18. maja do danas, na teritoriji Opštine Danilovgrad, organizovano je preko 50 radnih akcija, očišćeno desetine kilometara puteva, sređene prostorije mjesnih zajednica, utvrđene brojne nepravilnosti u radu prethodnih saziva o čemu ćemo čitati u medijima u narednom periodu, tvrdi Mijajlović.

Mijajlović nam je ukazao na konkretne djelove Odluke o MZ koje treba izmijeniti, kao i na pozitivne promjene koje su uvedene.

Da li ste se susreli sa nekim problemom u radu Vaše mjesne zajednice? Koji je to problem?

– Savjet mjesne zajednice Vražegrmci izabran je na Zboru 18. maja ove godine i broji devet članova. Nakon toga je u zakonskom roku održana konstitutivna sjednica Savjeta gdje su izabrani predsjednik i dva potpredsjednika. Zbor na kojem se izabrao novi Savjet održan je nakon tri godine pauze u radu mjesnih zajednica u Danilovgradu. Odnosno svim Savjetima je bio istekao mandat pa su tako mjesne zajednice, zajedno sa našom, bile nefunkcionalne. Kako je novi Savjet preuzeo rad MZ potpuno je očekivano da smo se susretali sa manjim problemima. Nepostojanje PIB-a, aktivnog žiro računa, neposjedovanje ključeva od prostorija za rad, loše tehničke opremljenost prostorija, nedostupnosti električnog napajanja u prostorijama. Ipak većina ovih problema je riješena u veoma kratkom roku jer je i lokalna samouprava odnosno nadležni Sekretarijat za lokalnu samoupravu zauzeo proaktivan pristup u odnosu na mjesne zajednice. 

S obzirom na to da smo tek nedavno počeli sa radom identifikacije dubljih problema, odnosa unutar novog Savjeta, razumijevanja rada i zaduženja MZ od strane članova Savjeta (starijih članova), problema na teritoriji MZ i sl., u tom kontekstu je prerano izvlačiti zaključke. 

Koji su opštinski poslovi delegirani Vašoj mjesnoj zajednici?

– Odluka o mjesnim zajednicama Opštine Danilovgrad propisuje sledeće poslove: 

 – utvrđivanje programa i planova razvoja mjesne zajednice;
 – pokretanje inicijativa za donošenje planske dokumentacije i za uređivanje pojedinih pitanja;
 – ukazivanje na potrebe za organizovanje, odnosno kvalitetnije pružanje zdravstene, socijalne, dječije i drugih oblika zaštite;
 – predlaganje unaprjeđenja komunalnih djelatnosti i namjensko korišćenje javnih površina i zaštite životne sredine;
 – organizovanje javnih tribina i javnih skupova radi razmatranja pojedinih pitanja od značaja za život i rad građana;
 – obavještavanje, edukaciju i animaciju građana radi učešća u vršenju javnih poslova u skladu sa posebnom odlukom opštine;
 – kontrolu namjenskog korišćenja javnih površina, parkovskog i drugog mobilijara na teritoriji mjesne zajednice;
 – iniciranje promjena u javnom prevozu putnika;
 – prikupljanje podataka, vođenje evidencije i iniciranje pomoći licima koja se nalaze u stanju socijalne potrebe na području mjesne zajednice, a koji nijesu korisnici prava na socijalnu i dječiju zaštitu;
 – iniciranje utvrđivanja olakšica i drugih mjera radi podsticaja preduzetništva, poljoprivrede, seoskog i alternativnih vidova turizma;
 – organizovanje humanitarnih i drugih aktivnosti;
 – vođenje evidencije o građanima sa područja mjesne zajednice koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom i izdavanje potvrda i uvjerenja koja nijesu u nadležnosti državnih i lokalnih organa uprave;
 – procesuiranje zahtjeva građana za snadbijevanje vodom u bezvodnom području i izdavanje potvrda;
 – vođenje evidencije vlasnika grobnih mjesta na groblju koje se nalazi na teritoriji mjesne zajednice, osim groblja kojim upravlja pravno lice nadležno za pogrebnu djelatnost i izdavanje potvrda;
 – druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom opštine i ovom Odlukom.

U kontekstu delegiranih poslova novi Savjet MZ Vražegrmci i djela uz dodatno organizovanje radnih akcija (čišćenja puteva, Domova, groblja), utvrđivanje planova rada opštinskih preduzeća na teritoriji naše mjesne zajednice, ali i kreiranje Plana i programa rada i Plana razvoja MZ Vražegrmci.

Da li mislite da se Odluka o radu mjesnih zajednica Vaše opštine može unaprijediti i kako?
Tokom javne rasprave o prethodnim izmjenama i dopunama Odluke o mjesnim zajednicama, koja je održana 2020. godine, lično sam učestvovao i predlagao izmjene u djelovima transparentnosti rada MZ i finansiranja rada MZ. Ipak, predložene izmjene nisu prihvaćene jer, kako je tadašnja Sekretarka istakla, nisu imale zakonske osnove. Takođe sami Izvještaj sa Javne rasprave ne prikazuje stvaran tok Javne rasprave – 

https://volimdanilovgrad.me/usvojena-odluka-o-mjesnim-zajednicama-sugestije-nvo-sektora-nisu/ 
Ipak, vjerujem da je Odluku potrebno izmijeniti posebno u djelovima transparentnosti rada i finansiranja, većih sredstava koja se izdvajaju za rad Savjeta mjesnih zajednica. Sa tim ciljem kreirali smo i platformu www.mzvrazegrmci.me kako bismo, između ostalog, kroz sopstveni rad ukazali na potrebu izmjene Odluke o MZ. 

Da li odluke o mjesnim zajednicama treba da budu jednake u svim crnogorskim opštinama?

– Iako je nužno da se oslanjaju na iste principe, u određenim segmentima to nije moguće. Svaka mjesna zajednica ima svoje posebnosti i osobenosti, različit broj stanovnika, različite potrebe i sl. U Danilovgradu većina mjesnih zajednica se nalazi u ruralnim područjima koje takođe imaju i ogromne razlike u broju stanovnika – od 300 do nekoliko hiljada. Organizovanje Zborova, samo u Danilovgradu, predstavlja problem – 3% stanovništva sa teritorije MZ. 

Uzmite za primjer Podgoricu gdje neke mjesne zajednice imaju po nekoliko desetina hiljada stanovnika. Da bi se Zbor održao potrebno je prethodno stvoriti infrastrukturu gdje bi MZ mogla održavati Zborove, raditi, organizovati život – izgradnja Mjesnih centara je neophodna – što Odluke o MZ i propisuju.

Slažem se da se i u Podgorici predstavnici moraju birati  neposredno na Zborovima, a ne delegirati od strane SO – potrebno je ispuniti ono što je Ustavom zagarantovano. Jednake Odluke da, ali prethodno stvoriti uslove za tako nešto. Jedno od mogućih rješenja je i kreiranje novih, manjih MZ.

Da li Vaša mjesna zajednica dodatno prihoduje od drugih aktivnosti predviđenih Zakonom o lokalnoj samoupravi?
– Zbog prethodno iznesenog još uvijek ne, ali postoje planovi za tu vrstu aktivnosti. 

Smatrate li da sekretara i članove savjeta treba isključivo birati na Zboru građana? 

– Članove Savjeta treba isključivo birati na Zboru građana, dok Sekretara treba da bira Savjet unutar sebe.

Kada ste poslednji put pozvani na razgovor (sastanak, okrugli sto) u cilju unaprjeđenja rada i načina funkcionisanja Vaše mjesne zajednice?

– Predsjednici svih izabranih Savjeta mjesnih zajednica su bili na sastanku sa predsjednikom Opštine Danilovgrad, a planiraju se sastanci i sa direktorima danilovgradskih preduzeća. Ovo je najavaljeno kao praksa koja će se redovno sprovoditi. Ono što je novo rukovodstvo u načelu prihvatilo je to da se nakon pozitivnog primjera rada, u sledećoj izmjeni Odluke o MZ, platforme kao što je naša i MZ Spuž (koju sam donirao MZ Spuž) naprave za sve mjesne zajednice na teritoriji Opštine.

Da li Vaša mjesna zajednica posjeduje registar stanovništva? Da li je to bitno i iz kojih razloga?

– U ovom trenutku je ne posjedujemo, ali radimo na ovom pitanju. Uz registar stanovnika planiramo uraditi i registar poljoprivrednih proizvođača, preduzetnika i preduzeća, turističkih mjesta i sl. Ovo je važno zbog razumijevanja potreba stanovništva, kreiranja planova rada i razvoja, identifikacije potencijala i resursa sa kojim raspolaže naša mjesna zajednica. 

Organizovani kriminal imao najviše koristi od sporazuma o priznanju krivice

Istraživanje efekata primjene sporazuma o priznanja krivice nakon 13 godina aktivne primjene, koje su sproveli CIN CG i CEGAS od 2019. do 2022. godine, ukazuje na to da su se definisane prednosti sporazuma o priznanju krivice u značajnom broju slučajeva pretvorile u svoju suprotnost.

U periodu od 2010. godine do kraja 2021. godine, zaključeno je ukupno 2048 sporazuma o priznanju krivice, prema podacima iz izvještaja o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva. Od 2010. godine do 2016. godine taj broj je bio značajno manji što je ukazivalo na nedovoljnu spremnost i interesovanje tužilaca, optuženih i njihovih branilaca da iniciraju pregovore o zaključivanju sporazuma o priznanju krivice.

Broj zaključenih sporazuma o priznanju krivice (2010-2022) prema podacima Tužilačkog savjeta

U periodu od 2010. do 2021. godine, ukupan broj zaključenih sporazuma u Specijalnom državnom tužilaštvu bio je 314, za 810 lica, od čega 6 pravnih, kada broj zaključenih sporazuma drastično opada. Imajući u vidu kontinuirane i precizne kritike Evropske komsije, kao i promjene u tužilačkoj organizaciji, posebno izbor novog Specijalnog državnog tužioca, može se zaključiti da su upravo ova dva elementa uticala na značajno smanjenje zaključenih sporazuma. Nijedan od zaključenih sporazuma nije zaključen na predlog SDT-a.

Sporazumi o priznanju krivice su bili široko korišćeni u slučajevima organizovanog kriminala koji su rezultirali zatvorskim kaznama, novčanim kaznama i oduzimanjem imovine, što su bile nesrazmjerno niske kazne s obzirom na težinu krivičnog djela. Kazne u kontekstu sporazuma o priznanju krivice kretale su se od 2 i po mjeseca do 3 godine i 8 mjeseci zatvora, a novčane kazne od 1 500 do 50 000 eura.

Neki od najkompleksnijih slučajeva, poput tzv. slučaja ’’Budva’’ su okončani primjenom ovog instituta. To što se mnogi takvi predmeti završavaju u ranoj fazi krivičnog postupka, može negativno uticati na izgradnju još uvijek nedovoljno razvijene sudske prakse u oblasti koruptivnih krivičnih djela, posebno u korelaciji sa malim brojem pravosnažnih osuđujućih presuda za krivična djela korupcije na koji je nedavno ukazala Evropska komisija.

Ključni izazovi u primjeni sporazuma o priznanju krivice

CEGAS apeluje na to da se ograniči mogućnost zaključenja sporazuma o priznanju krivice za određena krivična djela, kao što su trgovina ljudima, pranje novca, teško ubistvo, krivična djela protiv polne slobode, a naročito ukoliko je krivično djelo protiv polne slobode učinjeno na štetu maloljetnog lica.

Tužilački savjet i VDT treba da donesu smjernice o radnjama u postupku zaključenja sporazuma o priznanju krivice koji će na detaljan način urediti sprovođenje radnji tužilaca u ovom postupku. Smjernice treba prioritetno da riješe pitanja odmjeravanja kazne, koje ne mogu biti ispod zakonskog minimuma u ovim slučajevima.

Od velikog značaja je preispitivanje kaznene politike dosadašnjih sporazuma o priznanju krivice, posebno za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i visoke korupcije, kako bi se obezbijedila ujednačenost kaznene politike na nivou suda.

Transparentnost pravosudnih organa se mora povećati na način što će se presude na osnovu sporazuma o priznanju krivice redovno i blagovremeno objavljivati na internet sajtu sudova i uložiti napore na poboljšanju internet portala sudova i državnih tužilaštava.

Lalatović: Zborove mjesnih zajednica vide kao partijsko nadmetanje

Tim CEGAS-a je u cilju razvoja neposredne demokratije kroz oživljavanje i osposobljavanje mjesnih zajednica razgovarao sa sekretarom Sekretarijata za lokalnu samoupravu Nikšića, Duškom Lalatovićem. Građani u različitim Opštinama, samim tim i mjesnim zajednicama, imaju različite zahtjeve, pa su tako i servisi za građane drugačije organizovani. Ipak, za funkcionisanje MZ postoje neki osnovni zahtjevi koji moraju biti ispunjeni i na primjeru Opštine Nikšić možemo vidjeti to kako se lokalna samouprava suočava sa posledicama dugogodišnjeg zanemarivanja mjesnih zajednica i šta može i planira da promijeni.

1.Kako funkcionišu mjesne zajednice u Nikšiću?

– Mjesne zajednice u Nikšiću nijesu bile funkcionalne. Od 32 mjesne zajednice samo su četiri funkcionisale. Mjesne zajednice nijesu imale predsjednika, Savjet, Nadzorni odbor. Pretprošle godine smo donijeli Odluku i formirali smo organe u gotovo svim MZ, samo su 4 ostale koje trenutno ne finkcionišu. To su gradske MZ, ali nije problem, jer postoje poslovni sekretari, referenti kojima se građani mogu obratiti sa svojim zahtjevima. Sekretarijat za lokalnu samoupravu je pokušao u dva navrata da formira organe MZ, ali nije se sakupio dovoljan broj ljudi da bi izbor bio legitiman. Ljudi to pogrešno doživljavaju, kao izbore i partijsko nadmetanje, dakle u tome je problem. Nakon formiranja organa MZ Sekretarijat za lokalnu samoupravu istakao je na sajtu kontakte novih predsjednika MZ, Odluku, i to je korak naprijed, a sve u cilju lakšeg pristupa stanovnika MZ.

U svim MZ Sekretarijat za lokalnu samoupravu je organizovao zborove, o kojim postoji dokumentacija, kojom prilikom su izabrani Savjeti, predsjednici MZ i Nadzorni odbori.

Zborovi za MZ koje nemaju kancelarije su se održavali u sali Skupštine Opštine.

MZ Župa i MZ Ozrinići su primjer funkcionalnih MZ. Rade sve javno i transparentno i konkretnim stvarima se bave. Mogu da pohvalim rad te dvije mjesne zajednice.

2. Da li su nadležnosti u svim MZ u Opštini Nikšić iste?

– Shodno sistematizaciji postoje šefovi mjesnih kancelarija u udaljenim MZ, koji imaju samo matične knjige vjenčanih, oni su ujedno i matičari, mogu da vjenčavaju i daju izvode iz matične knjige vjenčanih. Nijesu nadležni za izvode iz matične knjige rođenih, to je negdje od 2014.godine u nadležnosti MUP-a. Postoje eventualno stare knjige, ali su one skenirane i to je sad nadležnost MUP-a.

3.Da li MZ u Nikšiću imaju funkcionalne kancelarije, kontakt telefon, mejl?

– U Nikšiću je problem to što postoje mjesne zajednice koje nemaju kancelarije, to su ranije bili tzv. Socijalistički domovi mjesnih zajednica koji su mahom u lošem stanju i ruinirani. Postoje inicijative da se popravljaju i adaptiraju. U suštini, nikada Opština nije imala obavezu da to održava i gradi. U većini MZ su nefunkcionalne kancelarije mjesnih zajednica.

Još jedan problem je što se dio objekata (Domova MZ) vodi na državu. Problem je da im prikopčamo struju, vodu jer imaju dugove od ranije. Postoje MZ koje imaju i poslovne prostore, o tome se stara Direkcija za imovinu, za poštovanje ugovora o zakupu i naplatu potraživanja vezano za ugovore, mada je toga jako malo.

Za Ugovore o zakupu je nadležna Direkcija za imovinu, ako je ona ustupila prostor mjesnoj zajednici. Direkcija za imovinu treba da formira komisiju, koja bi obilazila te objekte i vodila računa o tome da li se izmiruju obaveze i slično.

Moguće je da u narednom periodu otvorimo mejl za mjesne zajednice, za sada je na sajtu kontakt predsjednika MZ, što je u ovom momentu optimalno. Ukoliko bude zainteresovanih predsjednika MZ Sekretarijat za lokalnu samoupravu će naravno pomoći u realizaciji.

4.Kako opština finansira MZ?

– Što se tiče finansiranja MZ, ne znam da li je obuhvaćeno budžetom za ovu godinu. U Nikšiću je veliki broj mjesnih zajednica i sve one imaju svoje potrebe, a sredstva koja bi u ovom momentu opredijelila Opština bi bila neznatna. Postoje MZ koje se nečim bave, rade, prikupljaju donacije, nakon čega Opština pomogne donacijom u skladu sa mogućnostima kada naprave neki projekat, od interesa za cijelu MZ.

Nagomilani su bili računi za struju i vodu, svuda su dugovi, postoje mjesne zajednice sa dugom od oko 20.000 eura za struju. Svaka od tih MZ ima probleme koji su naslijeđeni. Sekretarijat za lokalnu samoupravu nije nadležan da rešava te probleme, on je formalno-pravno tu da formira mjesne zajednice i da vodi registar, nadležni su neki drugi sekretarijati. Jako je teško doći do odgovornosti za to imajući u vidu prethodni period od 20-ak godina.

Formalno-pravno kad se donese odluka o izboru organa MZ, Sekretarijat za lokalnu samoupravu ih upiše u registar, nakon čega stiču status pravnog lica, imaju svoj račun, svoj PIB. Neki računi mjesnih zajednica su blokirani, neki su funkcionalni. Sekretarijat za lokalnu samoupravu nema nadležnost vezano za novčana sredstva, to kontroliše Nadzorni odbor mjesne zajednice, kao i trošenje novca. Organi MZ su decentralizovani, sami odlučuju kako će trošiti novac.

Predsjednik MZ ne prima nikakvu naknadu. Što se tiče Odluke, predviđeno je da je rad u mjesnoj zajednici volonterski. Bilo je inicijative da se taj rad plaća, ali to bi stvorilo ogroman broj faktički zaposlenih. Članovi Savjeta i Nadzornog odbora bi tražili da i oni primaju neki novac i a ne znam ko bi to isfinansirao. Imamo 32 MZ u Nikšiću, i to bi predstavljalo veliki izdatak. U MZ koje imaju sopstvene izvore prihoda i izvjesne donacije, postoji mogućnost da se predsjedniku MZ odredi naknada iz sopstvenih prihoda.

Mjesne zajednice su počele da predaju zahtjeve preko Prijemnog biroa, tj. pisarnice, za svoje potrebe, što ranije nije bio slučaj, s obzirom na to da su funkcionisale samo za vrijeme izbora. Zahtjev se kasnije upućuje nadležnom Sekretarijatu, Službi predsjednika, Direkciji za imovinu.. Postoji veliki broj zahtjeva i sve je nemoguće riješiti u kratkom periodu.

Od momenta kad su MZ formirane u Nikšiću, mogu da apliciraju za razne projekte. Otvorene su nove mogućnosti i sada je na Organima MZ da te mogućnosti iskoriste a sve u cilju razvoja i napretka istih.

Radulović: MZ Župa Nikšićka nema nijedan euro od boksita, već samo napuštene rudokope

U cilju boljeg funkcionisanja MZ i boljeg razumijevanja rada Savjeta, tim CEGAS-a je razgovarao sa Radulović Dragoljubom, koji je u rukovodstvu Savjeta MZ Župa Nikšićka poslednjih 7 godina. Profesionalno iskustvo gospodina Radulovića nam ukazuje na konkretne probleme u sistemu lokalne samouprave koji onemogućavaju funkcionisanje i razvoj MZ, ali i upućuje nas smjernicama na izmjenu Odluke o MZ i razvoj neposredne dremokratije.

Koji faktori sprečavaju Savjete MZ da budu ravnopravan činilac u društvenoj zajednici, odnosno ravnopravan partner prilikom donošenja odluka koje se tiču neke teritorije?

– Na osnovu sedmogodišnjeg iskustva u rukovođenju Savjeta MZ Župa Nikšićka vidljivi su veliki nedostaci koji su proizašli iz same Odluke o MZ koju je krajem 2021.god. donijela Opština Nikšić, a koji su veliki teret u funkcionisanju samih Savjeta MZ.

Na početku je dovoljna činjenica da Savjet MZ nema ni jednog centa finansiranja ni od Opštine, ni od države, odnosno njenih institucija. Samim tim je jasno da ni predsjednik Savjeta MZ, ni članovi Savjeta, nemaju nikakve novčane nadoknade za svoj rad, već sve što rade je na volonterskoj osnovi.

Odnos lokalne samouprave prema mjesnoj zajednici najbolje se vidi kroz primjer naše mjesne zajednice.

Da li je Vaša mjesna zajednica u povoljnijoj poziciji činjenicom da je bogata prirodnim mineralnim sirovinama?

– Činjenica da je naša mjesna zajednica bogata prirodnim mineralnim sirovinama, umjesto da nam je prednost i garant razvoja nama predstavlja samo teret i devastacije okoline. Po osnovu koncesije za eksploataciju rude boksita svake godine se u budžet Opštine i u budžet države sliva minimum oko 700.000 eura, a naša mjesna zajednica nema ni jedan euro da se slije na naš ziro račun od tih sredstava. Kroz druge razne oblike sa teritorije naše MZ se slije u budžete Opštine još najmanje 800.000 eura. I pored ovoga, mi nemamo nikakvih uslova za normalno funkcionisanje Savjeta, odnosno da mi kao mjesna zajednica, na osnovu svih tih sredstava opredjeljujemo prioritetne programe i projekte koji bi rješavali probleme naših stanovnika, nego se osjećamo kao stranci na svome.

Kakav je odgovor institucija na Vaše apele?

– Ono što je vidljivo je da svaka kritika koja ide prema institucijama ne nailazi na dobar odgovor, čak dolazimo u situaciju ignorisanja i izbjegavanja bilo kakvog razgovora, što svakako dovodi u ‘’pat’’ poziciju rad samog Savjeta. Višedecenijska praksa odnosa prema Savjetima mjesnih zajednica se nije mijenjala, pa ljudi koji rukovode samim opštinama, nastoje da na čelo mjesnih zajednica i u sastave samih Savjeta MZ izguraju partijski podobne kadrove kako bi imali uticaj na rad samih Savjeta MZ.

Iz razgovora sa predstavnicima drugih mjesnih zajednica skoro pa da su isti problem, a postoje i Savjeti MZ koji nemaju ni prostorije u kojima bi normalno funkcionisali.

Da li su građani i građanke zainteresovani za rad Savjeta MZ?

– Izražena je velika pasivnost stanovnika MZ prilikom samog izbora Savjeta, jer su isti  izgubili povjerenje u njihov rad, loše su informisani ili ih ne zanima volonterski rad. Veoma mali broj žena učestvuje u radu MZ, pa u samom Savjetu MZ Župa nema, od ukupno 13 članova,  ni jedna žena, a ni to nije definisano samom odlikom o MZ.

Sami način izbora članova Savjeta je sporan, jer se isti biraju na zborovima na kojima jedva da se skupi, a u većini slučajeva ni ne skupi, potreban broj stanovnika datog naselja, a novom odlukom je predviđeno da to bude 5%.

Realno gledano, svaki Savjet mjesnih zajednica zbog ovakvog odnosa samo figurira i ne služi svrsi svoga izbora.

Kako unaprijediti rad Savjeta MZ?

– Potrebno je:

-Promijeniti izbor članova Savjeta MZ i samog predsjednika mjesne zajednice na način što bi taj izbor bio indentičan izboru odbornika u nekoj opštini, jer bi tako sami Savjet imao svoj puni legitimitet;

-Kroz budžet opština i Ministarstva za lokalnu samoupravu opredijeliti sredstva za funkcionisanje Savjeta MZ;

-Predsjednik Savjeta MZ treba da ima mjesečnu nadoknadu za svoje djelovanje, ne manju od minimalne cijene rada. Ova nadoknada se može i regulisati na osnovu veličine teritorije, broja stanovnika…

-Prije određivanja predloga budžeta treba sa Savjetom mjesne zajednice precizirati koji su to prioritetni projekti koji bi morali biti realizovani kroz budžet, a ne kao do sada da se od strane Opštine predloži budžet, pa se onda na javnim raspravama daju primjedbe, od kojih se praktično nijedna ne usvoji;

-Da mjesne zajednice sa čijih teritorija se vrši eksploatacija mineralnih sirovina imaju zagarantovan prihod, ne manji od 60% ubiranih koncesija, koji bi išao isključivo za potrebe mjesta i realizovanje projekata u istom;

-Da se prilikom izbora samog Savjeta sa opštinom precizira koji su to projekti koje se moraju raelizovati u toku trajanja mandata samog Savjeta;

Ovo je samo dio aktivnosti koje bi trebalo zakonski urediti, jer sve drugo nije dobro i minimizira mjesne zajednice i njihove Savjete, tj. njihovo djelovanje je bespredmetno i nema potrebu postojanja.

Sigurno je da postoji još niz drugih prijedloga i primjera kako unaprijediti rad samih Savjeta MZ, ali to bi zahtijevalo mnogo dublju analizu, ali vjerujem da ćemo zajednički nastojati da od Savjeta MZ stvorimo institucije koje će biti poštovane i čiji glas će se čuti na pravi način.

Kontrolisati sve prostore date na korišćenje mjesnim zajednicama


Centar za građanske slobode (CEGAS), već punu deceniju govori o nesvrsihodnosti i zloupotrebi mjesnih zajednica, isključivo u partijske svrhe, kao i zloupotrebu prostora koji im se daje na korišćenje od strane Glavnog grada i ostalih opština u Crnoj Gori.

Princip neposredne demokratije i decentralizacije nikada nije zaživio, a više puta smo upozoravali na činjenicu da je Zakon o lokalnoj samoupravi još 2003. godine jasno odredio principe funkcionisanja mjesnih zajednica u korist građana i građanki, odredivši mjesne zajednice kao pravna lica sa mogućnošću nezavisnog djelovanja, a sve u cilju što većeg učešća građana i građanki u okviru najužih lokaliteta.

CEGAS je apelovao na protiv-pravno korišćenje prostorija, koje su se davale u podzakup fizičkim licima zarad sticanja materijalne koristi, a na naša pitanja iz Sekretarijata za loklanu samoupravu Glavnog grada dobili smo odgovor da su ugovori sa Udruženjem penzionera raskinuti, kao i da je tržišna inspekcija uspjela zatvoriti tri sporna objekta.

Zbog opšteg interesa i prava javnosti da zna, očekujemo od Glavnog grada spisak svih prostorija koje su date u zakup kao i ugovore o zakupu, uz jasno obavještenje šta je od prostorija dato na korišćenje mjesnim zajednicama.

Podsjećamo da su mjesne zajednice u najčešće zapuštenim objektima, bez interneta i računara za rad, zvaničnih brojeva žiro računa i posebnog izdvajanja iz opštinskih budžeta, sa otvorenim pitanjem – “Koji opštinski poslovi su delegirani ovim tijelima?”.

Ako uzmemo u obzir da su se zborovi građana jedino održavali zbog izbora rukovodstva i eventualne rasprave o DUP-u, dok inicijativa skoro da nije ni bilo, jasno je da one nijesu mogle osigurati napredak neposredne demokratije društva.
Odluke o radu mjesnih zajednica najčešće su zaostale u davno minulom vremenu, pa neke datiraju i iz 2005. godine, dok neke koje su se “promijenile” identične su u odnosu na ranije, ako izuzmemo u obzir datum njihovog donošenja.

CEGAS smatra da se predstavnici mjesnih zajednica moraju birati neposredno, a da ovo pravno lice mora dobiti adekvatan tretman i po pitanju prostora i izdvajanja iz budžeta, uz jasno otvaranje ka građanima i građankama.

Kontinuitet nečinjenja se nastavlja

Ako uzmemo u obzir da smo nezakoniti izbor vd VDT-a opet “ozakonili”, na šta nas je i u poslednjem izvještaju i upozorila Evropska komisija, onda je jasno da se kontinuitet netalasanja i nečinjenja nastavlja. Nasilno prekidanje disciplinskih postupaka, jednak način ocjenjivanja tužilaca i nesvrsishodnost postojanja brojnih komisija unutar Tužilačkog savjeta, uz izbor vd VDT-a na pravno upitan način, može biti jedan od karakteristika prethodnog vd stanja, koje se sada, već je izvjesno, nastavlja narednih 6 mjeseci.

Ohrabruje saznanje da je disciplinska tužiteljka, Nišavić, pokrenula žalbeni postupak protiv odluke Tužilačkog savjeta, kojom je odbijen optužni predlog protiv tužiteljke Lepe Medenice, gdje je i stručna i laička javnost uskraćena za saznanje istine, a o čemu je bilo puno riječi. 

Nastavlja se, sada je i očigledno, jednaka saglasnost jednih nasuprot stavu  predstavnika nevladinog sektora i Ministarstva pravde.

Na to koliko smo spremni za reformu jasno ukazuje činjenica da se i pravilo dobre prakse u dijelu raspisivanja javnog poziva za vd VDT-a prevazilazi, pod velom neophodnog kontinuiteta, koji nam ni u poslednjim primjerima nije dao potreban rezultat.

Nizak broj osnovanih pritužbi na rad državnih tužilaca i dalje trend Tužilačkog savjeta

Činjenicom da je od ukupnog broja od 667 podnesenih pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca u pogledu zakonitosti rada za poslednjih 7 godina svega 39 pritužbi proglašeno osnovanim, objektivnost ovakvog sistema funkcionisanja i u normativnom i u institucionalnom smislu dovodi se u pitanje, zaključio je CEGAS prilikom izlaganja ključnih nalaza na Okruglom stolu ”Dokle je stigla reforma tužilaštva”.

Taj trend se održava i u 2023. godini, pa je od januara do 30.juna 2023. godine od ukupnog broja od 70 pritužbi svega 6 bilo u cjelosti osnovano, a njih 3 djelimično osnovano.

Evropska komisija je više puta navodila da je potrebno revidirati disciplinski i etički okvir za tužioce, kako bi se pojačala objektivnost, proporcionalnost i djelotvornost. Analogno tome, jednako moramo pristupiti i samim pritužbama od strane fizičkih i pravnih lica a sve na račun rada državnih tužilaca u pogledu njihove zakonitosti rada, koje mahom sačinjavaju advokati, kao stručna lica, pa se i ovdje postavlja pitanje, kako je moguća tolika disproporcija, tj. neznatan broj osnovanih pritužbi u odnosu na podnesene.

CEGAS je mišljenja da Komisija koja je nadležna da odlučuje po pritužbama, kao i sami Tužilački savjet, u ovom dijelu moraju imati veće nadležnosti i mogućnosti tokom ovog postupka, kako bi sa sigurnošću mogli donositi objektivne odluke.

CEGAS smatra da je u dijelu povećanja transparentnosti rada Tužilačkog savjeta jako važno sve pritužbe sa odlukama Tužilačkog savjeta nakon anonimizacije okačiti na zvanični sajt ovog tijela.

Podsjećamo da se tokom cjelokupnog postupka prilikom donošenja odluka po pritužbi nikada nije pozvao ni jedan pomenuti tužilac na razgovor od strane pomenute Komisije i Tužilačkog savjeta

Novi sastav Komisije za Etički kodeks daje isti rezultat kao i raniji

Na Okruglom stolu ”Dokle je stigla reforma tužilaštva” CEGAS je objavio podatak da je od 2016. do kraja izvještajne 2022.godine, rad Komisije za Etički kodeks bilježio od 2 do 4 predloga za utvrdjivanje povrede načela Etičkog kodeksa, sa razlikom za 2019., kada taj broj iznosi 12 predloga. Uzevši u obzir to da je od 44 podnesena predloga, u periodu od 7 godina (2016-2022.), u samo 6 slučajeva utvrdjena povreda načela Etičkog kodeksa, postavlja se pitanje svrsishodnosti ove Komisije.

Evropska komisija ukazuje na ograničen bilans ostvarenih rezultata u ovom dijelu, i navodi nužnost regilisanja kroz posebna zakonska rješenja. Zakon o državnom tužilaštvu ne propisuje da kršenje Kodeksa predstavlja disciplinski prekršaj i ne utiče na napredovanje tužilaca, takodje, postojanje pravnog lijeka protiv jedne ovakve odluke nije predviđen zakonskim rješenjem.

CEGAS poručuje da princip utvrđenog kršenja pravila načela Etičkog kodeksa mora imati sagledivu posledicu. On mora imati uticaj sa vođenjem disciplinskog postupka kao i načinom ocjenjivanja tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.

CEGAS smatra da mora postojati pravni lijek protiv odluke Komisije o utvrdjenoj povredi pravili Etičkog postupka sa zakonskim uporištem.

Trenutni sistem utvrđivanja disciplinske odgovornosti je nefunkcionalan

CEGAS je na Okruglom stolu ”Dokle je stigla reforma tužilaštva” među ključnim nalazima projekta ”Istraživanje istraga” objavio podatak da je od ukupnog broja podnesenih predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnih tužilaca (svega 20) utvrđeno 10 disciplinskih odgovornosti, u periodu od 2016-2022. godine, i zaključio da način vođenja disciplinskih postupaka i utvrđivanje odgovornosti ne vode svrsi.

Cijeneći po broju podnesenih prijava i izrečenih kazni, sistem utvrđivanja disciplin­ske odgovornosti državnih tužilaca za disciplinske prekršaje u vezi sa vršenjem tužilačke funkcije nije funkcionalan. 

CEGAS poziva da ponovo razmotrimo prepo­ruku Venecijanske komisije da na poziciju disciplinskog tužioca bude izabrana osoba van tužilaštva, čime bi se povećao demokratski legitimitet i kredibilitet utvrđivanja disciplinske odgovornosti.

Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.

Up ↑