Samo uz poštovanje postojećih zakonskih normi i podzakonskih akata, kao i pozivanje na odgovornost profesionalaca u sudstvu, tužilaštvu i policiji, možemo govoriti o budućim promjenama zakonskih rješenja i reformi u cjelokupnom pravosuđu.
Izvori: PRVA Crna Gora Youtube kanal
U saradnji sa CIN/CG, donosimo još jednu analizu izvještaja Tužilačkog savjeta i Državnog tužilastva.
KOMISIJA ZA ETIČKI KODEKS DONOSILA MIŠLJENJA ISKLJUČIVO NA OSNOVU STAVA TUŽIOCA PROTIV KOGA JE PODNIJETA PRITUŽBA I NA OSNOVU UVIDA U SPISE. NI U JEDNOM SLUČAJU NIJE SASLUŠAN PODNOSILAC PRIJAVE, IAKO SU SE PRITUŽBE UGLAVNOM ODNOSILE NA POSTUPANJE TUŽIOCA PREMA PODNOSIOCU, NAGLAŠAVA MARIJA VESKOVIĆ (HRA)
Svi tužioci koji su ocjenjivani prošle godine, ocijenjeni su najboljom ocjenom. Samo je jedan iz osnovnog državnog tužilaštva disciplinski odgovarao. I to radi nedostavljanja imovinskog kartona Agenciji za sprečavanje korupcije. Utvrđene su dvije povrede Etičkog kodeksa i to zbog međusobnih odnosa zaposlenih. To su navodi iz Izvještaja o radu Tužilačkog savjeta (TS) i Državnog tužilaštva za 2021.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Centar za građanske slobode (CEGAS) su ranije objavili da je za pet godina, od 2016. do 2020, u ukupno 25 pokrenutih postupaka povrede Etičkog kodeksa u tužilaštvima, u svega četiri slučaja utvrđena povreda. U istom periodu disciplinska odgovornost utvrđivana je samo u devet predmeta, a izrečeno je šest novčanih kazni i to zbog neprijavljivanja imovine.
U Izvještaju nema detaljnih podataka o izvršenim nadzorima u tužilaštvima. Navodi se, međutim, da u većini tužilaštava nema potrebnog broja tužilaca, dok su u nekim tužilaštvima rukovodioci u v.d. stanju. Veliki problem je i nedostatak prostornog kapaciteta pa se, kako se ističe, oduzeti narkotici drže i po kancelarijama Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.
”Ne postoji adekvatan prostor za smještaj oduzetih predmeta, posebno opojne droge i oružja, već je veća količina oružja i veća količina opojne droge smještena u prostorije koje su namijenjene za preduzimanje radnji u istrazi, a manje količine opojnih droga se smještaju u kancelarijama zaposlenih”, piše u izvještaju.
Nema prostora, ali zato tužioci sjajno rade. Prema Izvještaju za 2021. godinu, Komisija je ocijenila osam državnih tužilaca. Svi su dobili odličnu ocjenu. TS još nije izmijenio pravila za ocjenjivanje tužilaca i rukovodilaca tužilaštava, što, prema Izvještaju, planiraju za ovu godinu.
CIN-CG i CEGAS su ranije pisali i da je, u periodu od 2016. do 2021. godine, od 116 tužilaca koji rade u osnovnim, višim i Specijalnom tužilaštvu, čak njih 115 ocijenjeno ocjenom odličan.
Da nijesu baš svi tužioci besprekorni u radu, najbolje govore njihovi rezultati, ali i višegodišnja upozorenja iz Brisela da je vladavina prava najveća kočnica Crne Gore na putu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
”Rezultati reformi i dalje su ograničeni, naročito bilans ostvarenih rezultata u oblasti odgovornosti u pravosuđu”, ističe se u Izvještaju Evropske komisije (EK) za 2021.
EK je u izvještajima više puta ukazivala i da odluke Tužilačkog savjeta nijesu adekvatno obrazložene, te da bi se moralo obezbijediti da svi slučajevi koji ukazuju na disciplinsku ili etičku odgovornost budu procesuirani.
Nema odgovornosti za (ne)rad
Prema Izvještaju za 2021. godinu, Komisija za Etički kodeks državnih tužilaca trebalo je da odluči o deset predmeta. Riješeno je, međutim, samo pet.
Diciplinsko vijeće je, u prošloj godini, odlučivalo o samo dva predmeta. U jednom je utvrđeno da se radi o težem disciplinskom prekršaju (nedostavljanju podataka o imovini i prihodima) i izrečena je novčana kazna. U drugom predmetu o kojem je odlučivalo, postupak je obustavljen, jer je disciplinski tužilac odustao od optužbe prije završetka rasprave. Dakle, nije bilo utvrđivanja odgovornosti vezano za vršenje tužilačke funkcije i postupanje u konkretnim predmetima.
Izvještaj za 2021. godinu ne donosi ništa novo u smislu odgovornosti tužilaca, ističe za CIN-CG pravna savjetnica Akcije za ljudska prava (HRA) Marija Vesković.
”Nema detaljnih podataka, ni obrazloženja, samo brojevi, koji građanima ne govore ništa”, zaključuje Vesković.
Komisija za Etički kodeks je donosila mišljenja isključivo na osnovu stava tužioca protiv koga je podnijeta pritužba i na osnovu uvida u spise. ”Ni u jednom slučaju nije saslušan podnosilac prijave, iako su se pritužbe uglavnom odnosile na postupanje tužioca prema podnosiocu”, naglašava Vesković.
Komisija nije podnijela nijedan predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, iako je u dva slučaja gdje je utvrdila kršenje Kodeksa bilo osnova da se to uradi, ocjenjuje Vesković.
Za prethodne dvije godine, nijedna od sedam usvojenih pritužbi na zakonitost rada tužilaca, koje su ukazivale na ozbiljno kršenje zakona, nije dovela do pokretanja disciplinskog postupka ili postupka za kršenje Etičkog kodeksa. Vesković ističe da osnovane pritužbe na rad tužilaca nijesu imale nikakvu sankciju. Tužiocima se samo ukazivalo kako da isprave propust. U HRA naglašavaju da je mnogo više pritužbi moralo biti usvojeno, posebno u pogledu postupanja državnih tužilaca po prijavama torture.
Nema podataka o prijavama odbačenim zbog zastare
Vesković ističe i da su Savjetu bili predočeni slučajevi koji su ukazivali na ozbiljne sumnje u propuste u radu tužilaca. Međutim, izostala je inicijativa TS da sve te slučajeve detaljno provjeri i pokrene postupak. Tužilački savjet je o pritužbama odlučivao neblagovremeno i neujednačeno.
”Posebno je zabrinjavajuće to što ni prošle godine nije usvojena praksa da se provjeravaju razlozi zbog kojih je došlo zastarjevanja krivičnog gonjenja, odnosno da li je do toga došlo usljed nestručnog ili nesavjesnog rada tužioca”, navela je ona.
Izvještaj za 2021. ne pokazuje ni koliki je broj odbačenih krivičnih prijava zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja. Ti su podaci uvijek bili prikazani u ranijim godinama. Iz HRA upozoravaju da prethodni izvještaji o radu državnog tužilaštva pokazuju veliki procenat odbačenih krivičnih prijava zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja, i to od 70 do čak 98 procenata, koliko ih je bilo u 2018. godini.
Gazivoda: Nismo imali vremena za previše izmjena
TS u novom sastavu u punom kapacitetu radi tek od početka ove godine, a prvu sjednicu održao je u januaru ove godine.
Član TS-a Siniša Gazivoda ističe da je Nacrt izvještaja dostavljen Savjetu tek sredinom marta, a kako je zakonski rok za predaju Izvještaja Skupštini 31. mart, nije se moglo više intervenisati.
”U tom kratkom vremenskom periodu uspjeli smo da dodamo informacije koji se odnose na trajanje finansijskih istraga, sa pojedinačnim podacima za Specijalno državno tužilaštvo i Više državno tužilaštvo, te ograničenjima tih tužilaštava kada su u pitanju postupci finansijskih istraga. Izvještaj je dopunjen i u dijelu određenih informacija o pritužbama na rad tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, informacijama oko saradnje sa EUROJUST-om, informacijama o mjerama tajnog nadzora, izuzeću tužilaca”, navodi Gazivoda.
Gazivoda naglašava i da Izvještaj obuhvata period u kojem ovaj saziv TS nije bio ni konstituisan, te da je radna grupa koja je oformljena u tužilaštvu pripremala izvještaj pridržavajući se forme i sadržine koju su imali raniji izvještaji.
Dodaje da će Komisija TS za normativnu djelatnost ubrzo početi sa radom na pripremi nacrta nove metodologije, kako bi izvještaji odražavali stvarno stanje u tužilačkom sistemu Crne Gore.
NADZOR NAD SPECIJALNIM TAJNA?
U Izvještaju piše i da je nadzor nad radom Višeg državnog tužilaštva Podgorica obavljen početkom decembra i utvrđena je neophodnost pokretanja finansijskih istraga u fazi izviđaja ili tokom krivične istrage. U Izvještaju se ističe i potreba vođenja finansijskih istraga u bjelopoljskom Višem državnom tužilaštvu. O nadzoru nad Specijalnim državnim tužilaštvom u Izvještaju nema informacija, osim da je započet 27. decembra 2021. godine. CIN–CG i CEGAS su takođe nedavno pisali o tome da interna kontrola nije vršena gotovo pet godina u većini tužilaštava.
Izvori: cin-cg.me
”Mjesna zajednica je prva i osnovna stanica ili polazna tačka pri rješavanju određenih problema i zahtjeva mještana tog područja…”. Ovo je odgovor muškarca iz Sanskog Mosta, Bosna i Hercegovina, na istraživanje “Nova vizija mjesnih zajednica BiH”, koju je prije nekoliko godina Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) sproveo u toj zemlji.
Mjesna zajednica, i prema propisima Crne Gore, jeste upravo to – polazna tačna za rješavanje zahtjeva građana na području koje mjesna zajednica obuhvata. Mjesne zajednice u praksi, međutim, kao da su izgubile svoju primarnu ulogu. Najvidljivije su tokom predizbornih kampanja, kada su mjesto okupljanja onih koji podržavaju vladajuću strukturu. Građani koji ne znaju da je mjesna zajednica njihova prva adresa za rješavanje pitanja koja se tiču lokaliteta gdje stanuju, probleme nerijetko adresiraju Skupštini i Vladi, u čijoj nadležnosti najčešće i nisu lokalna pitanja.
A pravni okvir omogućava da u mjesnim zajednicama u svim crnogorskim opštinama građani odlučuju i učestvuju u odlučivanju u oblastima kao što su uređivanje naselja, stanovanje, zaštita potrošača, kultura, fizička kultura, zaštita i unapređivanje životne sredine… Dodatno, u mjesnim zajednicama, kako to predviđa Zakon o lokalnim samoupravama, građani odlučuju i učestvuju u odlučivanju o ostvarivanju potreba i interesa lokalnog stanovništva i u oblastima koje se odnose na utvrđivanje programa i planova razvoja mjesne zajednice, pripremu programa snabdijevanja vodom na seoskom području, predloga za sanaciju deponije komunalnog otpada, zaštitu i namjensko korišćenje javnih površina, predloge za dodatno uređenje saobraćaja (saobraćajna signalizacija, uređenje prilaza…), učešće u izgradnji i održavanju lokalnih i nekategorisanih puteva, organizovanje i sprovođenje mjera za sprečavanje i otklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda, stvaranje uslova za rad kulturnih i sportskih institucija i održavanje manifestacija u ovim oblastima, vaninstitucionalnu brigu o starim licima…
Iz Centra za građanske slobode (CEGAS), međutim, kažu da građani nemaju baš jasnu sliku o tome šta je uloga mjesnih zajednica. Kažu i da rad mjesnih zajednica nije transparentan, pa se u pitanje dovodi njihova svrha.
”Kada se problem jednog lokaliteta (jedne ili više mjesnih zajednica) počne rješavati prvenstveno sa ljudima koji taj lokalitet nastanjuju i kojih se prvo tiče, onda možemo razmišljati i govoriti o građanskom društvu i pravu građana, ne samo da znaju, već i da donose odluke”, kazala je izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić.
Pravni položaj mjesnih zajednica u okviru opština u kojima se nalaze regulisan je Zakonom o lokalnoj samoupravi i odlukama koje donosi svaka opština.
”Odluke su u najvećoj mjeri usklađene sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, ali ima prostora za značajna unapređenja, kako samih odluka, tako i funkcionalnosti i efikasnosti samih mjesnih zajednica”, dodaje Popović Kalezić.
Zakonom o lokalnoj samoupravi precizirani su i pravni instituti na kojima bi trebalo da počivaju odluke mjesnih zajednica – zbor građana, građanska inicijativa, referendum, peticije, prijedlozi i žalbe. Iz Glavnog grada pojašnjavaju da je referendum oblik donošenja odluka, a da su inicijativa, građanska inicijativa i zbor građana oblici prethodnog izjašnjavanja kao dio procesa odlučivanja, kojima građani predlažu skupštini i drugim organima opštine da se neko pitanje riješi njihovim odlukama.
Iz CEGAS-a, međutim, navode da su kroz istraživanja došli do saznanja da su svi ti instituti u kontinuitetu slabo zastupljeni.
”Kroz izučavanje rada i načina funkcionisanja mjesnih zajednica došli smo do saznanja da je njihov rad ‘nevidljiv’. To je, prvenstveno, zbog nepostojanja transparetnosti u radu, ali i zbog manjka zainteresovanosti zajednice za lokalne odluke i javne politike unutar njihovih lokalnih samouprava. Kako ne postoje informacije o broju i problemima adresiranim putem zbora građana, građanskih inicijativa, referenduma, peticija, predloga i žalbi od strane građana i građanki, dolazi se do zaključka da dati pravni instituti nemaju potrebnu praktičnu primjenu”, kazali su redakciji iz CEGAS-a.
Kazali su i da je odnos građana i građanki pasivan, da ne postoje potrebne informacije koje bi ih uputile u na njihovu ulogu u mjesnim zajednicama, pa ni to čemu mjesne zajednice služe, što, kako navode, dovodi do zaključka da je pravni okvir van stvarne upotrebe.
CEGAS je Glavnom gradu uputio više zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
”Nismo uspjeli da dođemo do informacije kada je gradonačelnik Glavnog grada iskoristio zakonsku mogućnost sazivanja zbora građana, koliki je broj građanskih inicijativa i koju problematiku te inicijative obuhvataju, koliko su mjesne zajednice kroz svoja sredstva finansiranja doprinijele u rješavanju određenog problema za taj lokalitet, koliko često se sastaje Savjet za razvoj i zaštitu lokalne samouprave Glavnog grada i koja je obavještenja donio od osnivanja do danas, a zakonski ima prilično široka zaduženja i uticaj na rad mjesnih zajednica unutar Glavnog grada”, kažu iz CEGAS-a.
Iz Glavnog grada su kazali su da je Savjet, od 28. novembra 2019, kada je donijeto Rješenje o imenovanju Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave Glavnog grada, održao pet sjednica – tri 2020. i dvije sjednice 2021. godine.
Iz CEGAS-a su kazali i da mjesne zajednice, kao pravno lice, moraju da imaju svoj bankovni račun i transparentan vid finansiranja.
”Mjesne zajednice ne omogućavaju neposredno obavještavanje građana i građanki o svom radu i načinu vođenja javnih politika u okviru svoje lokalne zajednice. Kroz analizu sajtova opština u Crnoj Gori, kao i kroz korišćenje instituta zahtjeva za slobodan pristup informacijama, utvrdili smo da je rad mjesnih zajednica netransparentan”, kazali su iz te NVO.
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) objavio je sredinom 2020. godine priručnik “Mehanizmi građanskog učešća u donošenju odluka na nacionalnom i lokalnom nivou”. Kroz priručnik građane upoznaju sa mehanizmima koji su im na raspolaganju i na državnom i na lokalnom nivou.
Ukazuju da su, na lokalnim nivou, organi lokalne samouprave obavezni da građanima u ostvarivanju njihovih prava i interesa daju potrebne podatke, objašnjenja i obavještenja.
U priručniku su navedeni i primjeri građanskog aktivizma na lokalnom nivou. Inicijativa “Držati uspravno” pokrenuta je nakon što su u januaru 2019. u dvorištu Gimnazije “Niko Rolović” posječeni čempresi kako bi se na tom mjestu izgradio vrtić. “Dalje nećeš moći” je akcija građana na Žabljaku, nakon što se u aprilu 2019. saznalo da je plan da se na obali Crnog jezera grade bugalovi. Iste godine u maju mještani sela na Sinjajevini, nevladine organizacije, ekolozi i aktivisti protestovali su zbog najave Ministarstva odbrane da se na toj planini gradi vojni poligon.
Podsjetili su i na borbu mještana Beransela i hapšenje jednog od najstarijih aktivista, tada 95-godišnjeg Đorđija Tomovića, koji je legao na put ne dozvoljavajući devastaciju svog sela.
Sve navedene aktivnosti građana koji su se borili za svoj i interes svih u lokalnoj zajednici rezultirale su ili time da vlasti promijene odluke ili da zaustave planove.
Izvori: vijesti.me
Pogledajte gostovanje Marije Popović Kalezić u emisiji Jutro na televiziji PRVA.
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Centar za građanske slobode (CEGAS) pozvao je državno tužilaštvo, Finansijsko obavještajnu jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Agenciju za sprečavanje korupcije da ispitaju rad Agencije za investicije u dijelu datih mišljenja o aplikantima za dodjelu ekonomskog državljanstva.
Iz te nevladine organizacije su rekli da je potrebno ispitati rad Agencije, u svijetlu odluke MUP-a da neće donositi odluke o zahtjevima za prijem u crnogorsko državljanstvo osoba od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes države, sve dok im se ne dostave dodatna mišljenja agenata za ocjenu međunarodne podobnosti, kao i Sektora za finasijsko obavještajne potrebe Uprave policije.
“Suprotno principima Evropske unije i ugrožavanju procesa evropskih integracija, Vlada je nastavila da podržava ovakav način dodjeljivanja državljanstava, nastavljajući negativnu praksu prethodne Vlade”, navodi se u saopštenju CEGAS-a.
U toj NVO su rekli da dugogodišnja čekanja na ispunjavanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, a onda olako dodjeljivanje ekonomskih državljanstava, koja su kao takva u korpusu počasnih državljanstava, proizvodi nelagodu, pravnu nesugurnost kod crnogorskih građana, osjećaj nepravde i upućuje na činjenicu nemanja jasnih i izvedenih politika dobijanja crnogorskog državljansta.
“U počasna državljanstva, pored ekonomskog, ubrajaju se i ona koja su dodijeljena osobama zbog državnog, naučnog, kulturnog i sportskog interesa Crne Gore, gdje treba praviti bitnu razliku od ekonomskog, iako su i ova u nekim konkretnim slučajevima sporna, poput crnogorskog državljanstva datog bivšem tajlandskom premijeru Taksinu Šinavatri”, navodi se u saopštenju.
Iz mišljenja, koje daje resorno ministarsvo, u odnosu na to o kojem se dostignuću radi, bilo naučnom, kulturnom, sportskom, a onda i iniciranje od predsjednika Crne Gore, Vlade i Skupštine, Ministatsvo unutrašnjih poslova donosi rješenje, u čijem bi se obrazloženju moralo naći pojašnjenje, zbog kojih pravnih činjenica je neka osoba, zakonski preskočila ispunjavanje svih osam kumulativno ispunjenih uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom i zasluženo dobila crnogorsko državljanstvo.
“Nažalost, ni iz jednog akta se ne može utvrditi zašto su određene osobe privilegovane i zbog čega su baš one dobile neko iz kategorije počasnih državljanstava”, rekli su iz CEGAS-a.
Današnja Vlada, kako se dodaje, baš kao i prethodna, dodjeljuje počasna državljanstva, po principu davanja pukog mišljenja od nadležnog ministarstva.
“Iz Agencije za investicije odgovorili su praznim formularima za aplikante, iako mi iz Centra za građanske slobode nijesmo imali želju da apliciramo za ovaj vid državljanstva, kao i potvrde od nadležnog ministarstva matičnih država da određena osoba nije osuđivan (što je formalni uslov koji ne može apsolutno garantovati kredibilitet i bezbijednost), uz bančinu potvrdu o sredstvima, gdje nemamo ime osobe koja je vlasnik sredstava”, kazali su iz CEGAS-a.
Dobijanje odgovora od Agencije za investicije isključivo praznim formularima, budi sumnju CEGAS-a da, kako su rekli, postoji jasna indikacija da mišljenje Agencije nije garant nesporno čiste investicije, već se nedostatkom pravne procedure daje mišljenje sa određenom rezervom.
“Da li je u datim mišljenjima Agencije za investicije jasno precizirana, 100 odstotna izvijesnost da se radi o “čistom” porijeklu novca, kojim se na ovaj način želi unaprijediti ekonomski razvoj Crne Gore”, pitali su iz CEGAS-a.
Nadležne institucije, kako se zaključuje, moraju pokazati dovoljno ozbiljnosti kada je utvrđivanje pravila načina apliciranja kao i kontrola aplikanata u pitanju, dok u konačnome ne ispoštujemo težnju međunarodne zajednice, za ukidanjem dodjeljivanja ekonomskog državljanstva.
Izvor: mina.news
CEGAS se nada da će promjene u izvještavanju dovesti i do suštinski promjena.
Centar za građanske slobode (CEGAS) je saopštio danas da “očekuje jasniji, napredniji i sa više podataka, Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2021.godinu”.
Ova nevladina organizacija je precizirala šta čekuje “u novom izvještajnom period”:
“- preciznu tabelu kod utvrđivanja broja disciplinskih postupaka (kako kod kategorije disciplinskog tužioca), tako i kod kategorije disciplinskog vijeća, kao i kod utvrđivanja povrede pravila Etičkog kodeksa;
– broj ocijenjenih tužilaca od strane Komisije za ocjenjivanje, kao i ocjene koje su tužioci dobili u predhodnoj godini;
– broj izvršenih nadzora nad tužilaštvima od strane Vrhovnog i viših tužilaštava nad Specijalnim i osnovnim tužilaštvima, kao i izrečene mjere ako je bilo utvrđenih nepravilnosti;
– broj vanrednih nadzora od strane viših tužilaštava nad nižim;
– broj podignutih kao i potvrđenih (nepotvrđenih) optužnica po predmetima, koji su rezultirali osuđujućom presudom, kao i onih koji nijesu rezultirali osuđujućom presudom uz navođenje pravnih razloga, po kategorijama, uz informaciju o kojim krivičnim djelima je riječ;
– broj optužnica koje su zastarjele, po zakonskoj proceduri, kao i o kojim krivičnim djelima je riječ u tom slučaju;
– broj izvršenih nadzora od strane pravosudne inspekcije nad tužilaštvima, kao i informacija o izrečenim mjerama, ako su uočeni nedostaci;
– broj pritužbi podnijetih na rad tužilaštva;
– broj sjednica Tužilačkog savjeta, sa naznakom da li je prisustvo javnosti bilo ograničeno, za svaku sjednicu posebno, kao i navedene razloge ograničenja;
– broj formalnih i neformalnih intervjua za medije, civilni sektor i zainteresovanu javnost od strane članova/članica Tužilačkog savjeta, kao i tužilaca po tužilaštvima;
– broj objavljenih Sporazuma o priznanju krivice u okviru sajtova tužilaštava, kao i broj potvrđenih sporazuma po tužilaštvima, za 2021.godinu.”
CEGAS se nada da će promjene u izvještavanju dovesti i do suštinski promjena, “pogotovu kada je kontrolna uloga Vrhovnog i viših tužilaštava u pitanju, sa posebnim osvrtom na pravosudnu inspekciju (Ministarstvo pravlje, ljudskih i manjinskih prava), čiji je nadzor nad tužilaštvima u potpunosti zanemaren i svodi se na puku formalnost”.
Izvori: pcnen.com
Centar za građanske slobode (CEGAS), očekuje jasniji, napredniji i sa više
podataka, Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za
2021.godinu.
Nadamo se da će u Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za
2021.godinu, biti značajno jasniji i precizniji podaci nego ranije, jer promjene u
strukturi Tužilačkog savjeta, moraju dovesti i do suštinske promjene, pa i u ovom
smislu.
U novom izvještajnom period očekujemo:
Izvori: vijesti.me
Postavjamo pitanje da li potencijalno pravo na državljanstvo 15.578 lica izaziva strah, ili mogućnost prijave prebivališta 120 hiljada ljudi?
Naša Marija Popović Kalezić, kazala je Vijestima da se zbog čestih izmjena Odluka o dodjeljivanju crnogorskog državljanstva, stiče utisak da se radi o isključivo političkom uticaju, a ne želji da se polje crnogorskog državljanstva krajnje nepristrasno i sa najboljim pravnom namjerom, uredi.
Izvor: vijesti.me
Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.
