CEGAS apeluje na Ministarstvo zdravlja da što prije dođe do izrade podzakonskih akata kada je Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji u pitanju.
Opštine ne smiju delegirati do kraja svoju odgovornost nevladinim organizacijama, po pitanju liječenja neplodnosti.
Pogledajte gostovanje izvršne direktorice Centra za građanske slobode u emisiji 60 Minuta na TV Prva.
Od 75 izvršenih nadzora u svim crnogorskim tužilaštvima, u posljednjih šest godina, samo su u tri slučaja utvrđene nepravilnosti od strane pravosudnih inspektora Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava (MPLJMP). U posljednje četiri godine, u 49 nadzora, inspektori nijesu notirali nijednu grešku.
Greške koje su pronađene – minorne su. Prilikom kontrole osnovnih tužilaštava u Pljevljima i Ulcinju 2016. je utvrđeno da u tim tužilaštvima nijesu pravilno vodili upisnike za nepoznate učionioce krivičnih djela za prethodnu godinu. I u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru je, nadzorom Ministarstva pravde iz 2017, utvrđeno da nije pravilno vođen upisnik za poznate punoljetne učinioce krivičnih djela u 2016. godini.
Pored toga, isti pravosudni inspektor Ministarstva pravde u istom je danu 2020. godine vršio nadzor nad dva najvažnija crnogorska tužilačka organa – Vrhovnim državnim tužilaštvom (VDT) i Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT). Naredne, 2021. godine, opet je jedna osoba ispred Ministarstva pravde u jednom danu izvršila kontrolu oba ova tužilaštva. Nadzor je u 2020. godini urađen 26. maja, a prošle godine nadzor nad SDT-om i VDT-om obavljen je 28. aprila.
Iz ovih nadzora proizilazi da su tužilaštva radila besprekorno, te da je jedini posao pravosudne inspekcije kontrola rada pisarnice i arhive.
Tokom 2016. godine, kako se vidi iz zapisnika, vršen je nadzor samo u osnovnim tužilaštvima. U 2017. izvršen je i nadzor nad SDT-om i višim tužilaštvima, a u 2018. godini je prvi put vršen nadzor i u VDT-u. I dok je svake godine makar formalno vršen nadzor u većini tužilaštava, prema dostavljenim zapisnicima iz 2021, izvršeno je samo sedam kontrola, od ukupno 17 tužilaštava u Crnoj Gori.
Naša Marija Popović Kalezić ističe da se iz zapisnika o izvršenom nadzoru ne može zaključiti šta su zaista inspektori radili, dok su vršili kontrolu nad tužilaštvima.
”Svi zapisnici od 2016. do 2022. godine izgledaju isto, pa zbog toga i ne čudi da se u jednom danu izvrši nadzor nad većim brojem tužilaštava”.
Podsjeća da Pravilnik, čije bi sprovođenje trebalo da kontroliše Ministarstvo, ima 160 članova, a da Tužilačku upravu, po Zakonu, čine: organizacija rada, rukovođenje, unutrašnje poslovanje, raspored poslova, dodjela predmeta, oduzimanje dodijeljenih predmeta, dežurstvo i pripravnost, sjednice državnog tužilaštva i izvještaji o radu.
Pravosudni inspektori trebalo bi da kontrolišu da li je ispravno vršeno rukovođenje i upravljanje u državnom tužilaštvu, da li u propisanom roku Vrhovno i viša tužilaštva vrše nadzor nad nižim tužilaštvima, kako su oformljena tužilačka odjeljenja, kako funkcioniše tužilačka pisarnica, kakvi su izvještaji o radu i statistika, javnost rada, tajnost podataka, zaštita podataka o ličnosti, način dodjeljivanja i oduzimanja predmeta, rad na pojedinim predmetima…
”Od svega toga pravosudni inspektori kontrolišu: natpise na vratima i posložene registratore sa rednim brojevima i krivične upisnike u kojima se negdje pominju lica, a negdje predmeti, pa su i kao tako popisani, prilično neuporedivi i neupotrebljivi”.
Izvor: vijesti.me
Crnogorske opštine u svojim planovima budžeta, moraju predvidjeti pomoć za građane i građanke svojih opština srazmjerno potrebama i mogućnostima, koji po redovnoj proceduri (od 3-4 postupka refundacije u zavisnosti od ranijeg ili novijeg Zakona) nijesu uspjeli riješiti svoj problem neplodnosti.
Ta pomoć se ne smije isključivo svoditi na davanje pomoći organizacijama koje se bave ovim problemom, i tako svoju odgovornost do kraja delegirati na druge.
Opštine moraju imati direktnu saradnju sa Komisijom za MPO, koju obrazuje Ministarstvo zdravlja Crne Gore, kao što je to i određeno Članom 13 Zakona o medicinski potpomognutoj opldonji, koja je jedina ovlašćena da bude stručno savjetodavno tijelo za praćenje i kontrolu postupka MPO.
Ovdje se posebno mora voditi računa o zaštiti ličnih podataka, koje se nalaze u zdravstvenim dokumentacijama parova ili pojedinki, koji su titulari ovog prava, kako im se zarad materijalne pomoći, ne bi zadiralo u privatnost i samim tim rušila njihova najosnovnija prava i slobode, kao što je pravo na privatnost i pravo na zaštitu podataka o ličnosti, ustanovljene Ustavom Crne Gore, kao najvećim pravnim aktom.
“Šta će biti sa građankama i građanima koji apliciraju za sticanje jednog od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom, ako Ustavni sud poništi spornu Izmjenu Odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom?”
Pogledajte gostovanje naše Marije Popović Kalezić u emisiji Boje Jutra TV Vijesti. U fokusu je bila problematika načina dobijanja crnogorskog državljanstva i jasna politizacija reformi u ovom dijelu pravne oblasti.
Izvor: Vijesti Online
Premijer Zdravko Krivokapić bi kao koordinator Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava trebalo da se uzdrži od glasanja u Sudskom savjetu ili čak propusti sjednicu, jer bi se njegovo aktivno učešće u ovom tijelu moglo tretirati kao neprimjeren politički uticaj na kadriranje u sudstvu, smatraju u Centru za građanske slobode. Do krajnje izmjene Ustava, CEGAS predlaže da se, u zakonskim tekstovima, ograniči uloga ministra nadležnog za poslove pravosuđa, makar u dijelu glasanja za izbor i razrješenje sudija.
Ustavom Crne Gore, Članom 127, utvrđeno je da jedan od članova Sudskog savjeta upravo bude ministar nadležan za poslove pravosuđa.
“Međunarodne organizacije su više puta upozoravale da se na taj način stvara pogodno tlo za neprimjereni politički uticaj, te da se takva zakonska pravila moraju i trebaju mijenjati. Sve ukazuje na to da se mora, u ovom dijelu, mijenjati i najviši pravni akt u državi, tj. Ustav, pa upravo zbog toga ovo spada u teško rješiva pitanja”, navodi se u saopštenju.
Moguće rješenje je uspostavljanje pozitivne prakse gdje bi ministar nadležan za poslove pravosuđa trebalo da bude izuzet iz odlučivanja unutar Sudskog savjeta.
“Ustavom je već predviđeno da, u postupcima disciplinske odgovornosti sudija, pomenuti ministar nema pravo glasa. Problem je ranije pojačavan i činjenicom da je Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava bio i podpredsjednik Vlade Crne Gore, što je dodatno jačalo neprimjeren politički uticaj”, navodi se u saopštenju.
Iz CEGAS-a upozoravamo da danas imamo situaciju gdje premijer, koji nije pravne struke, sebe postavlja za koordinatora Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, i direktno, po Ustavu, dovodi sebe u poziciju da odlučuje unutar Sudskog savjeta.
“Da bi pokazao razumijevanje cjelokupne pravne problematike, a samim tim uveo pozitivnu pravnu praksu, premijer bi trebao da se uzdrži od glasanja u Sudskom savjetu ili čak propusti samu sjednicu Sudskog savjeta, jer bi se njegovo aktivno učešće u ovom tijelu moglo tretirati kao neprimjeren politički uticaj na kadriranje u sudstvu”.
Izvor: rtcg.me
Institut sporazuma o priznanju krivice i njegova primjena, drastično rastu u periodu od 2016. do 2020. kako u Višim i Specijalnom državnom tužilaštvu, tako i u osnovnim državnim tužilaštvima, navode iz Centra za građanske slobode (CEGAS).
Foto: CEGAS
Oni navode da u Višim državnim tužilaštvima u odnosu na 2016. godinu, u 2020. imamo tri puta veći broj zaključenih sporazuma o priznanju krivice.
Foto: CEGAS
Prema podacima CEGAS-a dodaju da u Specijalnom državnom tužilaštvu u odnosu na 2016. godinu, u 2020. imamo čak četiri puta veću brojku kada su zaključeni sporazumi o priznanju krivice u pitanju.
Foto: CEGAS
U osnovnim državnim tužilaštvima, kako su dodali, brojka o sporazumnom priznanju krivice je u odnosu na 2016. godinu, 2020. skočila čak na skoro tri puta veću.
Izvor: http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/351239/zabrinjavajuci-rast-zakljucenih-sporazuma-o-priznanju-krivice.html?fbclid=IwAR3hkxqc4j8rpXMSgu_RO2v6V3y9v-4KThrY9MPGbdVKFvcHxyc_7bVIkgU
U trenutku kada nam ne funkcioniše Parlament, u trentuku kada se izglasava nepovjerenje Vladi, donositi izmjene jedne ovakve odluke je apsolutno sporno i ne može proizvoditi pravno dejstvo.
Centar za građanske slobode se inače zalagao za izmjenu Odluke o utvrđivanju kriterijuma za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom kako bi se skratilo vrijeme boravka neophodno za dobijanje crnogorskog državljanstva na ovaj način sa 15 na 10 godina.
Međutim, donošenje izmjena odluke na ovaj način nije u skladu sa pravnom procedurom i kao takvo ne smije proizvoditi pravno dejstvo.
Nepoštovanje pravne procedure u donošenju podzakonskih akata, najviše ugrožava prava građana, kazali su iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS). Poručuju da jučerašnja izmjena odluke o kriterijuma za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom ne smije proizvoditi pravno dejstvo jer je, kako ističu, pravno neutemeljena.
“Kako su Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, vrlo klizav teren za upadanje u pravnu nesigurnost i nejasnoću, koji je nesumnjivo postojao i ranije i bio kritikovan ne samo od civilnog sektora već i od tadašnje opozicije i međunarodnih organizacija, smatramo da se u izmjene nije smjelo ulaziti bez podrobne analize stručnog kadra zaduženog za pitanje dodjele državljanstva a prevashodno mišljenja i odobrenja Ministarstva Unutrašnjih poslova Crne Gore”, kazali su iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS).
Dodaju da su ovakve odluke donešene od 2008 preko 2010, 2012, 2016, 2018, 2020 i kao takve, kako dodaju, budile mogućnost političkog uticaja na Zakon o državljanstvu Crne Gore, a sve zarad pojedinih interesa i trenutnih političkih planova od strane partija koje su na vlasti.
Poručuju da je način donošenja ovakvih odluka morao biti pripremljen uz detaljnu analizu nadležnog ministarstva i kao takav dat na razmatranje unutar Skupštinskog odbora.
“Ni jedna politička struktura kao ni partikularni interesi bilo koje političke partije ne smiju uticati na pravno valjano i pravno utemeljeno donošenje zakonskih normi i podzakonskih akata. Koja god da je juče odluka bila u pitanju, njena izmjena nije smjela uslijediti bez predstavnika nadležnog ministarstva i bez rasprave na Skupštinskom odboru”, kazali su iz CEGAS-a i poručili da jučerašnja izmjena odluke ne smije proizvoditi pravno dejstvo jer je, kako ističu, pravno neutemeljena.
Posjećamo, na telefonskoj sjednici Vlade Crne Gore uprkos tome što se u Skupštini istovremeno održavala sjednica na kojoj se raspravljalo o nepovjerenju Vladi, usvojena je odluka o kriterijuma za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Odlukom koju je sinoć Vlada usvojila za sticanej državljanstav je dovoljno 5 godina privremenog i 5 stalnog boravka u Crnoj Gori dok je do sada bilo potrebno 10 godina stalnog boravka.
Izvor: http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/350825/odluka-o-drzavljanstvu-pravno-neutemeljena.html?fbclid=IwAR3gD1T5pXYTi8SGveNt2fHmgEzAYwjaEFKNP2gzDTBkr56RXP4AJVeeok8
Zašto nemamo institucije koje će osigurati i osnažiti građanstvo u zaštiti sopstvenog života u svakom smislu?
Zašto tokom odrastanja, a kasnije i suočavanja sa životnim problemina, nemamo adekvatnu psihološku, psihijatrijsku i stručnu pomoć u cjelini?
Zašto ni nakon 30 godina zarobljenog tužilačkog sistema, nije došlo do pomaka nakon promjene vlasti?
Zbog čega su partikularni interesi uvijek jači od opšteg dobra i interesa? Zašto nas predstavljaju ljudi koji prioritet daju upravo partikularnim interesima?
Pogledajte gostovanje naše Marije Popović Kalezić na čitanju štampe u emisiji Boje Jutra TV Vijesti.
Centar za građanske slobode (CEGAS) saopštio je danas da je sjednica Tužilačkog savjeta otvorena samo za odabrane.
“Ako se po jutru dan poznaje, plašimo se da su prvi nagovještaji loši. Danas, kada očekujemo veću transparentnost, otvorenost i svrsishodnost rada tužilaštva, nailazimo na zatvorenost i nesaradnju. Tužilački savjet je, pri svom prvom zaduženju, isključio jedan dio javnosti, braneći se da su prvi prijavljeni, dobili pravo da prisustvuju sjednici. Da li je to pravo osigurano samo privilegovanim ili zaista prvim u slanju email/ova tužilaštvu, nijesmo obaviješteni, ali je i u prvom i u drugom slučaju jednako loše”, ističe se u saopštenju CEGAS.
Iz te nevladine organizacije su pitali “kako Tužilački savjet, sebi daje za pravo da vrši klasifikaciju i kvalifikaciju onih koji mogu prisustvovati i onih kojima to nije dozvoljeno?”
“CEGAS je izrazio zainteresovanost da, zajedno sa kolegama iz civilnog sektora i medija, prisustvuje konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta. Čekajući dugo na konačno formiranje ovog tijela, postojala je velika potreba da čujemo koje novine i planove unosi novi Tužilački savjet. Nažalost, prvo što će ga obilježiti jeste uskraćivanje prava na prisustvo i mogućnost praćenja sjednice”, piše u saopštenju.
Iz CEGAS su rekli da su zainteresovanoj javnosti, jutros počela telefonska obavještenja da im nije dozvoljeno prisustvo zbog prostorne ograničenosti u kojoj će se odvijati sjednica, kao i epidemioloških mjera koje su na snazi.
“Posljednja sjednica Tužilačkog savjeta, koja je održana 30. jula 2021. godine, je bila otvorena za javnost, i tada su kolege koje su se prijavile za praćenje, imale pravo prisustva, što jeste dobra praksa transparentnosti i otvorenosti ka društvu. Napominjemo da su mjere zbog kovida 19 i tada bile na snazi. Kako se iz Sekretarijata Tužilačkog savjeta pozivaju na Poslovnik Tužilačkog savjeta (Sl.list Crne Gore, 67/2015 i 57/2018), po Članu 19, zaista se prisustvo javnosti može ograničiti “u slučaju nedostatka prostornih uslova za održavanje sjednice”. Da li je zaista Tužilački savjet, samoinicijativno izabrao salu u kojoj nema mjesta za zainteresovane ili je silom prilika bio prinuđen na prostorno ograničenje?”, poručili su iz CEGAS.
Iz te NVO su napomenuli da su epidemiološke mjere postojale i 30. jula 2021.godine, kada je kako su rekli kolegama bilo dozvoljeno prisustvo, a tvrde i da je prostora bilo i više nego dovoljno.
“Po sadašnjim epidemioločkim mjerama, prisustvo 50 osoba u prostoru, koji omogućava propisanu distancu, je dozvoljeno”, zaključuje se u saopštenju CEGAS.
Preuzeto sa: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/586749/cegas-sjednica-tuzilackog-savjeta-otvorena-samo-za-odabrane-nailazimo-na-zatvorenost-i-nesaradnju
Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.
