„Brojni zadaci su pred Ministarstvom pravde, od omogućavanja konstituisanja radne grupe za Poglavlje 23, određivanja šefa radne grupe, korišćenja evropskih fondova za jačanje reformskog procesa, gdje postoji rizik da Crna Gora ne iskoristi značajan dio tih sredstava“, kazao je Marić agenciji MINA11857 pregleda 23 reakcija 23 komentar(a)
Smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića neophodan je korak da Vlada nedvosmisleno otvori prostor za ubrzanje pregovaračkog procesa u ključnim poglavljima, smatra izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić.
On je ocijenio da bi smjenom Leposavića zakonodavna vlast poručila da je posvećena evropskoj agendi, ukazujući da su pregovori u poglavlju koje tretira vladavinu prava ključni i da daju suštinski ton cijelom pregovaračkom procesu, posebno ako se ima u vidu da su izjavu Leposavića snažno osudili svi relevantni međunarodni partneri i time uputili jasnu poruku crnogorskoj Vladi
„Brojni zadaci su pred Ministarstvom pravde, od omogućavanja konstituisanja radne grupe za Poglavlje 23, određivanja šefa radne grupe, korišćenja evropskih fondova za jačanje reformskog procesa, gdje postoji rizik da Crna Gora ne iskoristi značajan dio tih sredstava“, kazao je Marić agenciji MINA.
On je istakao da se interesi Crne Gore moraju zaštiti i da je Vlada obavezna da ih zaštiti.
“Neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bila bi loša poruka Briselu i alarm da se moraju preduzeti određene mjere u Vladi koje bi omogućile prevazilaženja problema”, smatra Marić.
Prema njegovim riječima, komplikovana i konfliktna politička scena u značajnoj mjeri ograničava domete Vlade.
„Ako uzmemo u obzir i činjenicu da je nova Vlada preuzela upravljanje zemljom u sijenci ekonomske krize, izražene društvene polarizacije, da nema sigurnu skupštinsku većinu i da kao posljedicu toga još nemamo usvojen budžet, moramo realno biti zabrinuti za sudbinu pregovaračkog procesa“, naveo je Marić.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahićm smatra da bi neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bilo porazno za cijelu Crnu Goru.
Ona je rekla da bi za međunarodnu zajednicu izostanak reakcije Vlade značio da je spremna da brani zločine i zastupa politike koje su i dovele do tih zločina
„Isto se očekuje i od Skupštine. Izmišljanje izgovora nikome u parlamentu neće pomoći i ostaviće razočaravajući utisak društvenih aktera spremnih da političare i oko minimalnih civilizacijskih vrijednosti“, kazala je Bajramspahić agenciji MINA.
To bi, kako je navela, bilo porazno za cijelu Crnu Goru.
Bajramspahić je rekla da se zahvaljujući reakciji međunarodne zajednice i nekoliko domaćih nevladinih organizacija stiglo do inicijative za razrješenje
„Prilično sam uvjerena da nije bilo reakcije međunarodnog faktora, ne bi se desilo ni to, jer živimo u dobu kada ništa nije sveto i sve se relativizuje“, navela je Bajramspahić.
Ona je istakla da je Srebrenica pitanje života i smrti.
„Ne metaforično, nego bukvalno. Genocid je najvažnije i iznad svakog pitanja, jer ako nam se ne ostavi da smo barem živi, pravo na postojanje, ne možemo se ni baviti ničim drugim, navela je Bajramspahić.
Prema njenim riječima, svako „ali“ poslije Srebrenice znači da oko nas postoje ljudi koji misle da postoji kontekst u kojem Srebrenica, masakr nad golorukim Bošnjacima, ima neki razlog, neko opravdanje i utemeljenje.
Iz Centra za građanske slobode su saopštili da su iz MUP-a dobili podatak koji se razlikuje od podatka 30.423 u razlici od 4.793 državljana koja su stekli državljanstvo prijemom.
Podaci Centra za građanske slobode (CEGAS) pokazuju značajnu diskrepancu između broja upisanih birača kojih je na kraju 2020. godine bilo 540.026, što je za 25 hiljada više odnosu na 2012. godinu, dok se ukupan broj stanovnika u Crnoj Gori nije značajno mijenjao.
To je saopšteno na okruglom stolu “Crnogorsko državljanstvo – izazov”, koji je organizovao Centar za građanske slobode (CEGAS).
Asistentkinja na projektu CEGAS Marija Popović Kalezić, kazala je da je ta organizacija na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama uputila Ministarstvu unutrašnjih poslova brojna pitanja kako bi došla do jasnih i tačnih podataka, navodeći da su tražili broj sticanja crnogorskog državljanstva od 3.juna 2006. do 24. maja 2021. godine.
“Dobili smo podatke gdje je taj broj sticanja državljanstva porijeklom iznosi 107.074, rođenjem nula, prijemom 30.423, po osnovu međunarodnog ugovora nula i utvrđivanjem crnogorskog državljanstva za isti ovaj period 805”, rekla je Popović Kalezić.
Pojasnila je da su iz MUP-a dobili podatak koji se razlikuje od podatka 30.423 u razlici od 4.793 državljana koja su stekli državljanstvo prijemom.
Popović Kalezić je rekla da su im se obraćali građani koji su imali pravne nedoumice i pitali ih zašto ne mogu steći pravo na crnogorsko državljanstvo a u državi zakonito borave deset godina.
“Zakon je predvidio boravak koji se dijeli na boravak do 90 dana, privremeni boravak i privremeni boravak radi rada. Morate biti u određenoj kategoriji u privremenom boravku pet godina zakonito i neprekidno da biste stekli uslov da uđete u onu proceduru i da se transformišete u trajni boravak, odnosno stalni, zakoniti i neprekidni boravak”, navela je Popović Kalezić.
Kazala je da po kategoriji spajanja porodice, u Crnoj Gori danas boravi 9.816 osoba, navodeći da su to potencijalni kandidati za ulazak u trajni boravak, a nakon proteka deset godina, stiču jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva.
“Danas imamo 110 lica koja borave na osnovu produženog boravka po osnovu spajanja, a 1.886 lica boravi po osnovu korišćenja i raspolagnja pravom na nepokretnosti koju posjeduje u Crnoj Gori”, navela je Popović Kalezić.
Istakla je da 15.579 lica kroz protok od pet godina privremenog boravka stiču pravo i zakon im dozvoljava da uđu u trajni boravak i da zakonito i neprekidno borave deset godina i tako steknu jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom.
“Tražili smo podatak od MUP-a da po godinama dobijemo koliko je osoba ima stalni boravak u Crnoj Gori. Dobili smo podatak da ukupan broj osoba koje imaju stalni boravak u Crnoj Gori od 2010 do maja 2021. godine 23.780”, rekla je Popović Kalezić.
Ova lica, kako je pojasnila, u zavisnosti kad su ušla u fazu trajnog boravka, od godine do deset godina, mogu steći jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom.
“Kada ovom broju lica dodamo lica iz boravka, privremenog boravka i privremenog boravka radi rada, iz kategorija koje mogu ući u kategoriju trajnog boravka, ukupno dobijamo 39.359 lica koja mogu steći pravo da konkurišu, jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva u vremenskom protoku od 15 godina, u zavisnosti od toga kada su ušli u fazu trajnog odnosno stalnog boravka”, pojasnila je Popović Kalezić.
Istakla je da mora proteći pet godina privremenog boravka da bi se ušlo u trajni boravak, pa deset godina trajnog boravka, što daje jedan od uslova za mogućnost sticanja crnogorskog državljanstva prijemom.
Koordinator projekta Centar za građanske slobode CEGAS, Nikola Mumin, kazao je da je osnova za početak projekta koji se bavi evidencijama je odluka MUP-a koja bi skratila broj godina potrebnih za sticanje jednog od uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom sa 15 na deset godina.
“Sama ta odluka je otvorila vrata brojnih problemima. Mislim da je pristup rješavanja problema evidencija od krucijalnog značaja za razvoj suštinski demokratskih institucija koje su važan uslov kod zatvranja poglavlja 23 i 24 i pregovora sa EU“, rekao je Mumin.
Smatra da nije bitno što će u narednih deset godina oko 40 hiljada ljudi steći jedan od uslova za sticanje crnogorskog državljanstva i nije bitno da li će svi dobiti državljanstvo, „već je bitno da se stvori održivi sistem koji će moći da primi taj broj državljana sa prebivalištem koji trenutno je na labavim nogama“.
V.d. Generalnog direktora direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance Miroslav Zeković, rekao je da je najčešći razlog za odbijanje zahtjeva za dobijanje crnogorskog državljanstva neispunjavanje uslova u pogledu zakonitog i neprekidnog boravka.
“Skoro je 90 odsto odbijenih zahtjeva za prijem za crnogorsko državljanstvo je bilo po tom osnovu”, rekao je Zeković.
Istakao je da su sva rješenja o prijemu za crnogorsko držaljanstvo donijeta u skladu sa zakonskim postupkom, navodeći da sva rješenja moraju da posjeduju dokaze koji su predviđeni u Zakonu o crnogorskom državljanstvu.
“Kad je u pitanju statistika, imamo 780.174 crnogorska državljanina. Od toga je broj maloljetnih crnogorskih državljana 143.391 lice, dok je broj punoljetnih crnogorskih državljana 636.783 lica. Ukupan broj crnogorskih državljana koji imaju prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori jeste 676.923 lica. 102.251 lice nema prebivalište u Crnoj Gori. Broj birača koji su upisani u birački spisak je 540.366 lica“, naveo je Zeković.
Načelnik Direkcije za strance, migracije i readmisije, Dragan Dašić, kazao je da su svjesni da registri nisu ažurirani zadnjih desetak godina.
“Centralni registar stanovništva uspostavljen je 2010. godine. U okviru tog registra Registar stranaca. Od aprila se ušlo u ažuriranje ovog registra“, naveo je Dašić.
Prema njegovim riječima, nakon dva ipo mjeseca je 1,5 hiljada ljudi izbrisano iz registra.
“Tako da je teško govoriti koji broj stranaca može da bude budući kandidat za crnogorsko državljanstvo dok se registri ne srede. U ovom registru imamo 31 hiljadu ljudi, sad 1,5 hiljada manje. Po meni ne postoji realna opasnost da se poveća značajno broj lica koja bi pristupila crnogorskom državljanstvu“, smatra Dašić.
Predstavnik Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica smatra da rješavanje pitanja državljanstva zahtjeva pravne zahvate i na terenu.
“Ako bi se ova problem riješio za dvije, tri ili četiri godine ja bih bio vrlo srećan. U javnoj diskusiji nedostaje objektivnost i da konačno prestanemo da zloupotrebljavamo problem koji imamo, nego da krenemo da ga rješavamo“, istakao je Koprivica.
CEGAS je uz pomoć Balkan Civil Society Development Network (BCSDN), ušao u detaljnu analizu postojećih zakonskih okvira za dobijanje crnogorskog državljanstva, utvrđivanje prebivališta, kao i tumačenja pojma zakonitog boravišta i uslova za sticanje trajnog boravišta.
“Prema posljednjim podacima koje je naša organizacija dobila iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), državljana Crne Gore ima preko 760.000, državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori ima oko 640.000”
Izvor: Twitter.com/MupCg
Crnogorska javnost dobro je upoznata sa kontraverzama koje okružuju birački spisak, koji predstavlja evidenciju birača i izvodi se iz dvije evidencije – registra državljana i registra prebivališta i boravišta, saopšteno je danas iz Centra za građanske slobode (CEGAS).
“Takođe, crnogorska javnost je sigurno dobrim dijelom upoznata sa podacima koje pruža Uprava za statistiku (Monstat), a koji se tiču broja stanovnika. Ti podaci se nisu drastično mijenjali u posljednjih 10 godina – 620.079 prema popisu iz 2011. godine, a procjene 1. januara 2021. iznose 620.739. 2012. godine, birački spisak brojao je 514.055, a 2020. godine 540.026. Prema posljednjim podacima koje je naša organizacija dobila iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), državljana Crne Gore ima preko 760.000, državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori ima oko 640.000. Ko griješi u svojim procjenama? Uprava za statistiku, čije podatke preuzimaju međunarodne institucije kada rade izvještaje za Crnu Gore ili MUP, krovna institucija koja reguliše ove registre?”, ističe se u saopštenju CEGAS.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su dodali da uprkos dugogodišnjim apelima od strane nevladinih organizacija i pojedinih političkih subjekata, crnogorske institucije kao da po svaku cijenu ne žele da krenu u rješavanje ovog problema.
“Često se iz nadležnih institucija često čuju floskule “pravni poredak”, “pravna država”, “demokratsko i građansko društvo”, kao i posvećenost odbrani istih, ali kada je potrebno djelati na tim riječima, akcije izostaju. Njihovo ćutanje na ove probleme se sada i zvanično može protumačiti kao saučesništvo u opstruiranju izgradnje pravne države i stvaranja uslova za fer i slobodne izbore. Više je nego očigledno postalo da je ovo stanje u evidencijama plod političkih manipulacija koje su godinama prisutne. Crna Gora stagnira po velikom broju parametara, pa uključujući i broj stanovnika, stoga je prosto apsurdno da se birački spisak poveća za 5% (26.000) u osam godina, a populacija za svega 0,1% za 10 godina”, kazali su iz CEGAS.
Poručili su da je ovo problem koji se više ne smije ignorisati, jer kako tvrde direktno negativno utiče na razvoj pravne države u Crnoj Gori, proces evropskih integracija, ali i sam suverenitet države.
“Trenutno, sa ovakvim stanjem u evidencijama, nisu mogući fer i regularni izbori, nije moguć ni ulazak u Evropsku uniju, niti izgradnja demokratskog društva, a legitimitet samih institucija je doveden u pitanje”, kazali su iz CEGAS.
Oni su pripremili i video na ovu temu uz podršku Balkan Civil Society Development Network (BCSDN).
NVO Centar za građanske slobode (CEGAS) je, pozivajući se na podatke dobijene od Ministarstva unutrašnjih poslova, objavio da Crna Gora ima više od 760 000 državljana, a da prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori ima oko 640 000 ljudi.
Na osnovu našeg dosadašnjeg istraživanja CEGA-a, u Crnoj Gori sada ima 15 578 osoba koje su “u okviru instituta privremenog boravka i privremenog boravka radi rada, a koja se mogu transformisati u trajno boravište”.
U ovoj grupi je 9816 osoba “po osnovu spajanja porodice”, 110 “po osnovu autonomnog boravka”, 1866 “po osnovu korišćenja i raspolagnja pravom na nepokretnosti koju posjeduje u Crnoj Gori”, 3786 po osnovu “dozvola za privremeni boravak i rad izvršnom direktoru privrednog društva i preduzetniku koji su registrovani u Crnoj Gori u skladu sa zakonom kojim se uređuju oblici obavljanja privrednih djelatnosti i njihova registracija”.
Izvršni direktor CEGAS-a smatra da predsjednik neće odmah potpisati tužilački zakon kako bi podstakao međunarodnu zajednicu
Marić, Foto: Filip Roganovic
Čim izmjene Zakona o državnom tužilaštvu stupe na snagu, može se očekivati brzo pokretanje procedure izbora članova Tužilačkog savjeta, kaže izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić.
On je za “Vijesti” kazao da je cilj donošenja izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, između ostalog, promjena strukture Tužilačkog savjeta (TS), što bi trebalo da dovede do aktivne uloge ovog tijela u kadrovskom jačanju tužilačke organizacije i jačanju tužilaštva na institucionalnom planu.
“Tako da možemo očekivati brzo pokretanje procedure izbora članova Tužilačkog savjeta nakon stupanja na snagu Zakona”, kazao je Marić.
Izmjenama Zakona, koji su u srijedu usvojili poslanici vladajuće većine u Skupštini, mijenja se odnos snaga u TS, tako što tužioci neće imati odlučujuću riječ. Tako se i stvaraju mogućnosti za smjenu rukovodilaca tužilaštva – od Vrhovnog, preko Specijalnog do osnovnih. Novi TS konstatovaće i prestanak funkcije vršiocu dužnosti vhovnog tužioca koji će biti iz sadašnjeg Vrhovnog tužilaštava, nakon što Ivica Stanković krajem maja ode u starosnu penziju. Novi v. d. VDT-a može biti i van tužilaštva, odnosno policajac, sudija ili advokat, ako ima dovoljno godina staža.
Taj posao TS može obaviti na prvoj sjednici novog saziva.
Da li će se to desiti početkom avgusta ili nešto kasnije, zavisiće od toga kada će predsjednik države Milo Đukanović (DPS) potpisati Zakon. Ustav Crne Gore obavezuje predsjednika da proglasi zakon u roku od sedam dana od usvajanja ili da ga vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. U slučaju da ga parlament ponovo izglasa, on je dužan da ga proglasi.
Njegova partija bojkotovala glasanje: Đukanovićfoto: Boris Pejović
Boris Marić kaže da je realno očekivati da Đukanović prvi put ne potpiše ovaj Zakon.
“Prateći dešavanja koja su karakterisala promjene u tužilačkom zakonu, kao što je napuštanje skupštinske sale od strane opozicije, realno je očekivati da Đukanović prvi put ne potpiše zakon i time omogući opoziciji još jedan period političke kampanje protiv aktuelnih intervencija na tužilačkom zakonu, sa ciljem podsticanja reakcije međunarodne zajednice”, kazao je Marić.
Vladajuća koalicija je izmjene Zakona usvojila bez prisustva opozicije, koja je napustila raspravu nezadovoljna što usvajanje nije odloženo 20 dana kako bi se pokušao naći dogovor o izboru VDT-a.
Parlamentarna većina je u aprilu predložila izmjene Zakona, nakon što prehodne, kao ni Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal, nije podržala Venecijanska komisija. VK je u novom mišljenju na revidirani Predlog pohvalila napredak u odnosu na rješenje iz marta, ali je ponovo izrazila zabrinutost zbog moguće politizacije Tužilačkog savjeta.
Evropska komisija i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula pozdravili su to što je, u procesu revizije Zakona o državnom tužilaštvu, Crna Gora dva puta zatražila mišljenje VK.
Picula je naglasio da je od izuzetne važnosti jačati nezavisnost sudstva i spriječiti politički uticaj.
Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić kazao je u srijedu veče da je usvajanje izmjena Zakona o državnom tužilaštvu znak da Crna Gora kreće putem promjena u okviru vladavine prava koja će dovesti do ispravljanja brojnih nepravdi.
DF: Učinci SDT-a po direktivama Katnić: Terorizam u pokušaju
Iz DF-a su ocijenili da će dan usvajanja Zakona “biti zlatnim slovima upisan u knjigu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”.
“Nikakvi navodi Specijalnog državnog tužilaštva o procesuiranju više od 100 članova DPS-a i njihovih satelita ne mogu popraviti ružnu sliku koju je o sebi prethodnih godina stvorio vrh tužilačke organizacije. Ovo partijsko tijelo Mila Đukanovića može jedino da mjeri svoje učinke upravo prema direktivama koje dobija iz DPS-a”, kazali su iz DF-a.
Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić odgovorio je da lideri DF-a “zlatna slova mogu izliti od novčanih sredstava koja su dobili za finansiranje kriminalne organizacije i terorizma u pokušaju, koja krivična djela im se stavljaju na teret do stepena osnovane sumnje”.
U svijetlu činjenice da već dugo nemamo potrebne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, a da su ti rezultati počeli da se pojavljuju kroz lišavanje slobode jednog broja lica osumnjičenih za organizovani kriminal, izražavamo zabrinutost i apelujemo na nadležne organe da moraju uraditi sve da zaštite integritet državnih institucija i njihovih predstavnika, kazali su iz nevladine organizacije (NVO) Centar za građanske slobode CEGAS.
Istakli su da kao posljedicu tih skorašnjih dešavanja imamo prijetnje članova organizovanih kriminalnih grupa potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, a da je odgovornost za bezbijednost potpredsjednika Vlade, ali i svih koji u perspektivi mogu doći u sličnu situaciju na bezbjednosnim i pravosudnim organima države Crne Gore.
“Vjerujemo da će crnogorske institucije ovo shvatiti kao dobronamjerno upozorenje da urade sve potrebno u pravcu čuvanja bezbjednosti svakog građanina i građanke Crne Gore, a u ovom trenutku potpredsjednika Vlade”, navodi se u njihovom saopštenju.
Smatraju da je neefikasnost ovih institucija u dosadašnjoj borbi protiv organizovanog kriminala postala prijetnja po stabilnost društva, a da su posljedice toga i loši rezultati u poglavlju 23 pregovora sa Evropskom Unijom, “što samo čini argumente za neophodnost reformi u tim institucijama jačim”.
Saopštili su da problem vladavine prava u Crnoj Gori nije od juče i da su institucije na koje je vršen neprimjeren politički uticaj, što je konstatovano u brojnim izvještajima Evropske Komisije, ohrabrile mnoge sa one strane zakona.
“Ipak, znamo da u crnogorskim institucijama ima dovoljan broj profesionalaca i posvećenih ljudi koji znaju i koji hoće da se izbore sa pošašću organizovanog kriminala i da prerastu u istinski profesionalne i spremne da neselektivno primijenjuju pravne norme”, kazali su iz NVO CEGAS.
Dodali su da u ovakvim periodima socijalne, ekonomske i političke krize, institucije moraju pokazati da mogu biti oslonac jednog društva.
Ovdje možete preuzeti našu publikaciju na temu servisa elektronskih peticija u Crnoj Gori. U njoj možete naći uputstvo za podošenje zvanične e-peticije Vladi Crne Gore, kao i neke preporuke za unaprijeđenje samog servisa.
Autor ove publikacije je Nikola Mumin, član CEGAS-a.
