Oznaka: Crna Gora

Kontrolisati sve prostore date na korišćenje mjesnim zajednicama


Centar za građanske slobode (CEGAS), već punu deceniju govori o nesvrsihodnosti i zloupotrebi mjesnih zajednica, isključivo u partijske svrhe, kao i zloupotrebu prostora koji im se daje na korišćenje od strane Glavnog grada i ostalih opština u Crnoj Gori.

Princip neposredne demokratije i decentralizacije nikada nije zaživio, a više puta smo upozoravali na činjenicu da je Zakon o lokalnoj samoupravi još 2003. godine jasno odredio principe funkcionisanja mjesnih zajednica u korist građana i građanki, odredivši mjesne zajednice kao pravna lica sa mogućnošću nezavisnog djelovanja, a sve u cilju što većeg učešća građana i građanki u okviru najužih lokaliteta.

CEGAS je apelovao na protiv-pravno korišćenje prostorija, koje su se davale u podzakup fizičkim licima zarad sticanja materijalne koristi, a na naša pitanja iz Sekretarijata za loklanu samoupravu Glavnog grada dobili smo odgovor da su ugovori sa Udruženjem penzionera raskinuti, kao i da je tržišna inspekcija uspjela zatvoriti tri sporna objekta.

Zbog opšteg interesa i prava javnosti da zna, očekujemo od Glavnog grada spisak svih prostorija koje su date u zakup kao i ugovore o zakupu, uz jasno obavještenje šta je od prostorija dato na korišćenje mjesnim zajednicama.

Podsjećamo da su mjesne zajednice u najčešće zapuštenim objektima, bez interneta i računara za rad, zvaničnih brojeva žiro računa i posebnog izdvajanja iz opštinskih budžeta, sa otvorenim pitanjem – “Koji opštinski poslovi su delegirani ovim tijelima?”.

Ako uzmemo u obzir da su se zborovi građana jedino održavali zbog izbora rukovodstva i eventualne rasprave o DUP-u, dok inicijativa skoro da nije ni bilo, jasno je da one nijesu mogle osigurati napredak neposredne demokratije društva.
Odluke o radu mjesnih zajednica najčešće su zaostale u davno minulom vremenu, pa neke datiraju i iz 2005. godine, dok neke koje su se “promijenile” identične su u odnosu na ranije, ako izuzmemo u obzir datum njihovog donošenja.

CEGAS smatra da se predstavnici mjesnih zajednica moraju birati neposredno, a da ovo pravno lice mora dobiti adekvatan tretman i po pitanju prostora i izdvajanja iz budžeta, uz jasno otvaranje ka građanima i građankama.

Nizak broj osnovanih pritužbi na rad državnih tužilaca i dalje trend Tužilačkog savjeta

Činjenicom da je od ukupnog broja od 667 podnesenih pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca u pogledu zakonitosti rada za poslednjih 7 godina svega 39 pritužbi proglašeno osnovanim, objektivnost ovakvog sistema funkcionisanja i u normativnom i u institucionalnom smislu dovodi se u pitanje, zaključio je CEGAS prilikom izlaganja ključnih nalaza na Okruglom stolu ”Dokle je stigla reforma tužilaštva”.

Taj trend se održava i u 2023. godini, pa je od januara do 30.juna 2023. godine od ukupnog broja od 70 pritužbi svega 6 bilo u cjelosti osnovano, a njih 3 djelimično osnovano.

Evropska komisija je više puta navodila da je potrebno revidirati disciplinski i etički okvir za tužioce, kako bi se pojačala objektivnost, proporcionalnost i djelotvornost. Analogno tome, jednako moramo pristupiti i samim pritužbama od strane fizičkih i pravnih lica a sve na račun rada državnih tužilaca u pogledu njihove zakonitosti rada, koje mahom sačinjavaju advokati, kao stručna lica, pa se i ovdje postavlja pitanje, kako je moguća tolika disproporcija, tj. neznatan broj osnovanih pritužbi u odnosu na podnesene.

CEGAS je mišljenja da Komisija koja je nadležna da odlučuje po pritužbama, kao i sami Tužilački savjet, u ovom dijelu moraju imati veće nadležnosti i mogućnosti tokom ovog postupka, kako bi sa sigurnošću mogli donositi objektivne odluke.

CEGAS smatra da je u dijelu povećanja transparentnosti rada Tužilačkog savjeta jako važno sve pritužbe sa odlukama Tužilačkog savjeta nakon anonimizacije okačiti na zvanični sajt ovog tijela.

Podsjećamo da se tokom cjelokupnog postupka prilikom donošenja odluka po pritužbi nikada nije pozvao ni jedan pomenuti tužilac na razgovor od strane pomenute Komisije i Tužilačkog savjeta

Novi sastav Komisije za Etički kodeks daje isti rezultat kao i raniji

Na Okruglom stolu ”Dokle je stigla reforma tužilaštva” CEGAS je objavio podatak da je od 2016. do kraja izvještajne 2022.godine, rad Komisije za Etički kodeks bilježio od 2 do 4 predloga za utvrdjivanje povrede načela Etičkog kodeksa, sa razlikom za 2019., kada taj broj iznosi 12 predloga. Uzevši u obzir to da je od 44 podnesena predloga, u periodu od 7 godina (2016-2022.), u samo 6 slučajeva utvrdjena povreda načela Etičkog kodeksa, postavlja se pitanje svrsishodnosti ove Komisije.

Evropska komisija ukazuje na ograničen bilans ostvarenih rezultata u ovom dijelu, i navodi nužnost regilisanja kroz posebna zakonska rješenja. Zakon o državnom tužilaštvu ne propisuje da kršenje Kodeksa predstavlja disciplinski prekršaj i ne utiče na napredovanje tužilaca, takodje, postojanje pravnog lijeka protiv jedne ovakve odluke nije predviđen zakonskim rješenjem.

CEGAS poručuje da princip utvrđenog kršenja pravila načela Etičkog kodeksa mora imati sagledivu posledicu. On mora imati uticaj sa vođenjem disciplinskog postupka kao i načinom ocjenjivanja tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.

CEGAS smatra da mora postojati pravni lijek protiv odluke Komisije o utvrdjenoj povredi pravili Etičkog postupka sa zakonskim uporištem.

ODBAČAJ KRIVIČNIH PRIJAVA MANJI NEGO RANIJIH GODINA

CEGAS (Centar za građanske slobode) je, uz pomoć nove metodologije izvještavanja o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta u Crnoj Gori, jasno došao do saznanja da je značajno smanjen broj odbačaja krivičnih prijava u 2022. godini u odnosu na prethodne godine.
U 2020. taj broj je iznosio 4266, u 2021. 5498, dok 2022. godina broji nemali pad broja odbačaja, sa brojkom od 3555, koji prekida tendenciju rasta.
U 2022. godini državna tužilaštva su, usljed nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja, odbacila 103 krivične prijave. Od tog broja, 44 prijave su iz nadležnosti osnovnih državnih tužilaštava, 58 iz Specijalnog državnog tužilaštva, dok je svega jedna iz nadležnosti viših državnih tužilaštava. U svakom od ovih slučajeva zastarjelost je nastupila prije podnošenja krivičnih prijava.
Pojam zastare se u praksi različito tumači, gdje smo i u skorije vrijeme imali različite odluke od strane Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta, u odnosu na tumačenje zastare od strane pojedinih nadležnih sudova.
Ohrabruje broj smanjenja odbačaja, ali isto tako pojam zastare mora imati jedinstveno pravno tumačenje.

Begić: Sve više roditelja vakciniše djecu MMR-om

U 17. epizodi DisKrimiNacija podkasta NVO CEGAS-a, podržanog od strane organizacije European Endowment for Democracy, gostovao je epidemiolog i Behavior and Social Change officer u UNICEF-u, dr Senad Begić. Teme koje smo obradili u ovoj epizodi su: medijska prevara o MMR vakcini, etika medicinskih istraživanja, pojam “nudge-a” u kampanjama, bihejvioralne intervencije u zdravstvu i mnogi drugi fenomeni iz sfere medicine.

Voditelj i jedan od urednika podkasta, Đukanović, je najprije pozvao roditelje da zakažu vakcinaciju svog djeteta na zakazilako.com/mmr, jer je „zbog smanjenog obuhvata MMR vakcinom epidemija među djecom od prošle godine tempirana bomba, te bi trebalo da zajedno spriječimo javljanje prvih slučajeva.“

Begić je naveo da se situacija u Crnoj Gori po pitanju MMR vakcinacije poboljšava, odnosno da se srećom sve više roditelja odlučuje na to da vakcniše svoje dijete. Izjavio je da je glavni razlog za to strah, jer su se početkom godine javili prvi slučajevi zaraženih u Srbiji. Begić objašnjava da strah nije održiv motivator odgovornih ponašanja, te da je cilj UNICEF-a da osnaže roditelje i građane da iz ljubavi, vjere u nauku i odgovornosti, prihvataju ponašanja koja idu u prilog i njima kao pojedincima i društvu u cjelini.

Ekipa CEGAS-a i dr Begić su u podkastu analizirali najveću medijsku prevaru 20-og vijeka, Wakefield-ovu studiju, koja je prouzrokovala katastrofalne posledice. Metodološki lošu i namještenu studiju, koja je dovodila u vezu MMR vakcine i autizam, je u časopisu Lancet objavio britanski gastroenterolog Andrew Wakefield 1998. godine. Lancet je, nakon razotkrivanja cijele prevare i brojnih studija koje nisu utvrdile vezu izmedju autizma i ove vakcine, povukao taj rad 2010. godine.

„Sada znamo da je glavni autor te studije imao jasnu finansijsku korist. Želeći da optuži jedan farmaceutski proizvod, želio je na tržište da progura drugi, u kom je imao autorska i intelektualna prava. Nekoliko mjeseci prije objavljivanja tog, ne mogu da kažem, naučnog rada, to definitivno nije…registrovao je prava intelektualne svojine na drugi vakcinalni proizvod, nadajući se da će oslobađanjem mjesta na tržištu i okrivljujući jedan proizvod otvoriti prostor za sopstveni i sebi donijeti finansijsku korist“, izričit je doktor.

Tvrdi da u nauci nema prostora za „Ja mislim, ja osjećam“, već samo za „Ja sam dokazao“.

Begić podsjeća na to da je Crna Gora lider u Evropi po neracionalnoj potrošnji antibiotika po glavi stanovnika i upozorava na to da može doći do razmnožavanja sojeva bakterija koje su rezistentne na sve dostupne antibiotike. Poručuje da treba smanjiti upotrebu antibiotika, jer tako smanjujemo pojavu rezistentnih bakterija i omogućujemo efikasno liječenje onim ljudima kojima su antibiotici zaista potrebni.

GOVOR MRŽNJE SE MORA PROCESUIRATI I KAZNITI

Centar za građanske slobode (CEGAS) najoštrije osuđuje nacionalistički izliv mržnje
skandiranjem „Nož, žica, Podgorica“ koji se dogodio sinoć u Glavnom gradu. 
Navijači FK Sutjeska su zgrozili crnogorsku javnost aludiranjem na genocid u Srebrenici.
Slavljenje zločina u kojem je ubijeno preko osam hiljada Bošnjaka, uključujući i djecu, je
nezamisliva sramota.

Pozivamo sve nivoe vlasti, naročito Vladu, Državno tužilaštvo, Upravu policije i opštinu
Nikšić, da osude ovo nedjelo i preduzmu konkretne mjere iz svoje nadležnosti da se
suzbije govor mržnje, prije svega u pogledu krivične i prekršajne odgovornosti.
 
Nažalost, nemili incidenti se ponavljaju već učestalo i iziskuju ozbiljan strateški odgovor
institucija. Govor mržnje je krivično djelo u Crnoj Gori i ne smije biti ignorisano. Nasilje
počinje verbalnim nasiljem i ne smiju se čekati pogubnije posljedice.
 
Pozivamo građane i građanke da osude i pruže otpor ovakvom ponašanju i svojim
ličnim primjerom daju doprinos dobrim međuljudskim odnosima između svih koji žive u
Crnoj Gori. 

Mjere tajnog nadzora u porastu

CEGAS (Centar za građanske slobode) je prateći novi način izvještavanja o radu Državnog tužilaštva, kao i Tužilačkog savjeta, uočio značajan porast broja mjera tajnog nadzora za izvještajnu 2022.godinu.

Kako se o mjerama tajnog nadzora i ranije govorilo, kako u dijelu benefita za rasvjetljavanje brojnih krivičnih djela, tako i u njihovoj zloupotrebi, opaža se činjenica da svega mali broj njih rezultira i do dovođenja dokaza koji su potrebni za optuženje.

Tako je u Izvještaju o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta za 2022.godinu broj mjera tajnog nadzora dostigao 599 predloženih od strane državnih tužilaca, a onda i usvojenih naredbom sudije za istragu.

Od tog broja, svega je 26 predmeta u kojima su primijenjene mjere tajnog nadzora dovele do dokaza potrebnih za optuženje.

U 25 predmeta mjere tajnog nadzora nijesu dale rezultate, dok je u 27 predmeta obaviješten sudija za istragu koji je nadležan da naredi da se material koji je prikupljen mjerama tajnog nadzora i uništi.

Iznenađuje povećani broj mjera tajnog nadzora za 2022.godinu, uzimajući u obzir činjenicu da je prema Izvještaju o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta za 2021.godinu taj broj iznosio 114 predloženih mjera, od kojih je njih 110 i usvojeno.

Prvo isključe javnost, pa onda glasaju za isključenje

Centar za građanske slobode (CEGAS) izražava zabrinutost povodom odluke Tužilačkog savjeta da zatvori za javnost narednu sjednicu na kojoj će se razgovarati o javno saopštenim i ozbiljnim optužbama tužilaca o pritiscima kojima su bili izloženi tokom rada u ranijem periodu.

Naime, CEGAS je u okviru redovnih aktivnosti pratio rad i djelovanje Tužilačkog savjeta, čijim sjednicama je redovno prisustvovao, pratio rad i odluke TS i informisao javnost. Vjerujemo da je nakon dugog perioda netransparentnog rada tužilaštva, čije posledice sada sagledavamo, suštinski važno obezbijediti punu transparentnost rada TS. To bi bio iskorak  i poruka javnosti da se napravila odstupnica od ranijih praksi. 

Sa druge strane, nema osnova za zatvaranje sjednice na kojoj će se govoriti o pojavama o kojima se već javno govorilo u Skupštini Crne Gore. Ova saznanja su uznemirila javnost, nemamo naznaku razrješenja i upravo zato bilo bi pogrešno zatvoriti sjednicu za javnost i onemogućiti joj da se dodatno informiše o osnovanosti podijeljenih informacija, kao i stavu TS u odnosu na iste.

CEGAS navodi da je i prije održavanja pomenute sjednice javljeno da je vanredna i zatvorena za javnost, a onda se, nakon toga, u sklopu iste glasalo za ili protiv isljučenja javnosti.

CEGAS apeluje na TS da zadrži dobru praksu otvorenog i transparentnog rada i omogući prisustvo sjednici svim zainteresovanim stranama.

MJESNIH ZAJEDNICA NEMA NI NA SAJTOVIMA OPŠTINA

CEGAS je baveći se analizom Zakona o lokalnoj samoupravi i podzakonskim aktima, koji bliže uređuju rad mjesnih zajednica i njihovu ulogu u društvu, došao do saznanja o brojnim nezastupljenim pravnim institutima. Na osnovu sprovedenog upitnika ka građanstvu, oko 23 % je odgovorilo da su imali kontakta sa svojom mjesnom zajednicom, dok ostatak od oko 77% građana je odgovorilo da nisu imali kontakt sa svojom MZ, kao i da apsolutno nijesu upoznati sa nadležnostima i djelovanjima njihove mjesne zajednice.

Ovaj podatak nije začudio, ako uzmemo u obzir da je najlakši model saznanja za postojanje određenih mjesnih zajednica upravo preko sajtova datih opština, koji u tom smislu ne nude ništa. Ako krenete korak dalje, pa ostvarite kontakt sa Zajednicom opština u nadi da ćete uspjeti da dobijete informacije o mjesnim zajednicama – stanje je identično.

Ako uzmemo u obzir mogućnost ostvarivanja neposredne demokratije upravo u najmanjim jedinicama kao što je mjesna zajednica, kao i važnost ostvarivanja prava građana/ki na zakonske mogućnosti u donošenju odluka po pitanju svog najbližeg lokaliteta, jasno je koliko je i proces šire i posredne demokratije ugrožen.

Zanemarljiv broj zbora građana, inicijativa, građanskih inicijativa, kao i referenduma unutar svih opština u Crnoj Gori ne može čuditi, ako kao građani/ke nemamo mogućnost informisanja o mjestima gdje se ista trebaju održati i podnijeti, tj. mjesnim zajednicama.

CEGAS apeluje na opštine, uz izuzetke rijetkih, da u okviru svojih sajtova imaju spisak mjesnih zajednica sa podacima adrese i kontakata, kako bi se građanstvo brže, lakše i transparentnije moglo uputiti u njihov rad,. Na taj način će mjesne zajednice efikasnije odgovoriti na potrebe građana datog lokaliteta.

Nastavlja se sa politikom nekažnjavanja

Svi tužioci i dalje odlični

Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2022.godinu ukazuje na nepromijenjen trend ocjenjivanja državnih tužilaca, kao i na nepromijenjen način utvrđivanja disciplinske odgovornosti i povreda pravila Etičkog kodeksa.

Inicijative podnešene Komisiji za Etički kodeks državnih tužilaca broje devet predmeta, od kojih ni kod jednog nije utvrđena povreda pravila Etičkog kodeksa. CEGAS podsjeća da smo i u ranijim godinama imali sličnu situaciju, pa je tako u ranijih pet godina bilo svega četiri utvrđene povrede pravila Etičkog kodeksa.

Od ukupno šest predmeta disciplinskih postupaka za 2022.godinu odbijeno je njih pet, dok je samo kod jednog utvrđena odgovornost državnog tužioca i to novčana kazna od 20% od plate za tri mjeseca, što se ne razlikuje od ranijih sankcija, pa čak i kod težih povreda disciplinske odgovornosti. U petogodišnjem intervalu od 2016. do 2020. godine bilo je svega devet pokrenutih disciplinskih postupaka, od kojih je šest rezultiralo utvrđivanjem disciplinske odgovornosti, gdje su takođe izricane najniže sankcije.

Ocjenjivanje tužilaca, bez obzira na izmjenu Pravilnika o ocjenjivanju tokom prošle godine, daje iste rezultate, pa tako od 29 ocijenjenih tužilaca svi dobijaju ocjenu “odličan”.

CEGAS napominje da bez valjane izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, u vezi sa procedurom ocjenjivanja i utvrđivanja disciplinske i etičke odgovornosti, neće biti značajnih promjena u praksi, pa pozivamo Ministarstvo pravde i Tužilački savjet da sprovedu pravu reformu, jer postojeće očigledno nijesu dovele do napretka.

Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.

Up ↑