Marić: Neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bila bi loša poruka Briselu

„Brojni zadaci su pred Ministarstvom pravde, od omogućavanja konstituisanja radne grupe za Poglavlje 23, određivanja šefa radne grupe, korišćenja evropskih fondova za jačanje reformskog procesa, gdje postoji rizik da Crna Gora ne iskoristi značajan dio tih sredstava“, kazao je Marić agenciji MINA11857 pregleda 23 reakcija 23 komentar(a)

Marić, Foto: Savo Prelević

Smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića neophodan je korak da Vlada nedvosmisleno otvori prostor za ubrzanje pregovaračkog procesa u ključnim poglavljima, smatra izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić.

On je ocijenio da bi smjenom Leposavića zakonodavna vlast poručila da je posvećena evropskoj agendi, ukazujući da su pregovori u poglavlju koje tretira vladavinu prava ključni i da daju suštinski ton cijelom pregovaračkom procesu, posebno ako se ima u vidu da su izjavu Leposavića snažno osudili svi relevantni međunarodni partneri i time uputili jasnu poruku crnogorskoj Vladi

On je istakao da se interesi Crne Gore moraju zaštiti i da je Vlada obavezna da ih zaštiti.

“Neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bila bi loša poruka Briselu i alarm da se moraju preduzeti određene mjere u Vladi koje bi omogućile prevazilaženja problema”, smatra Marić.

Prema njegovim riječima, komplikovana i konfliktna politička scena u značajnoj mjeri ograničava domete Vlade.

„Ako uzmemo u obzir i činjenicu da je nova Vlada preuzela upravljanje zemljom u sijenci ekonomske krize, izražene društvene polarizacije, da nema sigurnu skupštinsku većinu i da kao posljedicu toga još nemamo usvojen budžet, moramo realno biti zabrinuti za sudbinu pregovaračkog procesa“, naveo je Marić.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahićm smatra da bi neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bilo porazno za cijelu Crnu Goru.

Ona je rekla da bi za međunarodnu zajednicu izostanak reakcije Vlade značio da je spremna da brani zločine i zastupa politike koje su i dovele do tih zločina

„Isto se očekuje i od Skupštine. Izmišljanje izgovora nikome u parlamentu neće pomoći i ostaviće razočaravajući utisak društvenih aktera spremnih da političare i oko minimalnih civilizacijskih vrijednosti“, kazala je Bajramspahić agenciji MINA.

To bi, kako je navela, bilo porazno za cijelu Crnu Goru.

Bajramspahić je rekla da se zahvaljujući reakciji međunarodne zajednice i nekoliko domaćih nevladinih organizacija stiglo do inicijative za razrješenje

„Prilično sam uvjerena da nije bilo reakcije međunarodnog faktora, ne bi se desilo ni to, jer živimo u dobu kada ništa nije sveto i sve se relativizuje“, navela je Bajramspahić.

Ona je istakla da je Srebrenica pitanje života i smrti.

„Ne metaforično, nego bukvalno. Genocid je najvažnije i iznad svakog pitanja, jer ako nam se ne ostavi da smo barem živi, pravo na postojanje, ne možemo se ni baviti ničim drugim, navela je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, svako „ali“ poslije Srebrenice znači da oko nas postoje ljudi koji misle da postoji kontekst u kojem Srebrenica, masakr nad golorukim Bošnjacima, ima neki razlog, neko opravdanje i utemeljenje.

05.07.2021

CEGAS: Apsurdno je da se birački spisak poveća za 5% u osam godina, a populacija za 0,1% za 10 godina

“Prema posljednjim podacima koje je naša organizacija dobila iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), državljana Crne Gore ima preko 760.000, državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori ima oko 640.000”

Crnogorska javnost dobro je upoznata sa kontraverzama koje okružuju birački spisak, koji predstavlja evidenciju birača i izvodi se iz dvije evidencije – registra državljana i registra prebivališta i boravišta, saopšteno je danas iz Centra za građanske slobode (CEGAS).

“Takođe, crnogorska javnost je sigurno dobrim dijelom upoznata sa podacima koje pruža Uprava za statistiku (Monstat), a koji se tiču broja stanovnika. Ti podaci se nisu drastično mijenjali u posljednjih 10 godina – 620.079 prema popisu iz 2011. godine, a procjene 1. januara 2021. iznose 620.739. 2012. godine, birački spisak brojao je 514.055, a 2020. godine 540.026. Prema posljednjim podacima koje je naša organizacija dobila iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), državljana Crne Gore ima preko 760.000, državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori ima oko 640.000. Ko griješi u svojim procjenama? Uprava za statistiku, čije podatke preuzimaju međunarodne institucije kada rade izvještaje za Crnu Gore ili MUP, krovna institucija koja reguliše ove registre?”, ističe se u saopštenju CEGAS.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su dodali da uprkos dugogodišnjim apelima od strane nevladinih organizacija i pojedinih političkih subjekata, crnogorske institucije kao da po svaku cijenu ne žele da krenu u rješavanje ovog problema.

“Često se iz nadležnih institucija često čuju floskule “pravni poredak”, “pravna država”, “demokratsko i građansko društvo”, kao i posvećenost odbrani istih, ali kada je potrebno djelati na tim riječima, akcije izostaju. Njihovo ćutanje na ove probleme se sada i zvanično može protumačiti kao saučesništvo u opstruiranju izgradnje pravne države i stvaranja uslova za fer i slobodne izbore. Više je nego očigledno postalo da je ovo stanje u evidencijama plod političkih manipulacija koje su godinama prisutne. Crna Gora stagnira po velikom broju parametara, pa uključujući i broj stanovnika, stoga je prosto apsurdno da se birački spisak poveća za 5% (26.000) u osam godina, a populacija za svega 0,1% za 10 godina”, kazali su iz CEGAS.

Poručili su da je ovo problem koji se više ne smije ignorisati, jer kako tvrde direktno negativno utiče na razvoj pravne države u Crnoj Gori, proces evropskih integracija, ali i sam suverenitet države.

“Trenutno, sa ovakvim stanjem u evidencijama, nisu mogući fer i regularni izbori, nije moguć ni ulazak u Evropsku uniju, niti izgradnja demokratskog društva, a legitimitet samih institucija je doveden u pitanje”, kazali su iz CEGAS.

Oni su pripremili i video na ovu temu uz podršku Balkan Civil Society Development Network (BCSDN).

Otvoreni Portal Youtube kanal

Izvori: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/552047/cegas-apsurdno-je-da-se-biracki-spisak-poveca-za-5-u-osamgodina-a-populacija-za-01-za-10-godina

http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/326323/ne-sredjivanje-birackog-spiska-opstruiranje-izbora.html

Koliko je ozbiljan problem evidencija u Crnoj Gori?

05.07.2021

PCNEN – CEGAS: Crna Gora ima više od 760 000 državljana

NVO Centar za građanske slobode (CEGAS) je, pozivajući se na podatke dobijene od Ministarstva unutrašnjih poslova, objavio da Crna Gora ima više od 760 000 državljana, a da prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori ima oko 640 000 ljudi.

Na osnovu našeg dosadašnjeg istraživanja CEGA-a, u Crnoj Gori sada ima 15 578 osoba koje su “u okviru instituta privremenog boravka i privremenog boravka radi rada, a koja se mogu transformisati u trajno boravište”.

U ovoj grupi je 9816 osoba “po osnovu spajanja porodice”, 110 “po osnovu autonomnog boravka”, 1866 “po osnovu korišćenja i raspolagnja pravom na nepokretnosti koju posjeduje u Crnoj Gori”, 3786 po osnovu “dozvola za privremeni boravak i rad izvršnom direktoru privrednog društva i preduzetniku koji su registrovani u Crnoj Gori u skladu sa zakonom kojim se uređuju oblici obavljanja privrednih djelatnosti i njihova registracija”.

Izvor: https://www.pcnen.com/portal/2021/06/16/cegas-crna-gora-ima-vise-od-760-000-drzavljana/

17.06.2021

Marić: Đukanović se nada reakciji Zapada

Izvršni direktor CEGAS-a smatra da predsjednik neće odmah potpisati tužilački zakon kako bi podstakao međunarodnu zajednicu

Čim izmjene Zakona o državnom tužilaštvu stupe na snagu, može se očekivati brzo pokretanje procedure izbora članova Tužilačkog savjeta, kaže izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić.

On je za “Vijesti” kazao da je cilj donošenja izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, između ostalog, promjena strukture Tužilačkog savjeta (TS), što bi trebalo da dovede do aktivne uloge ovog tijela u kadrovskom jačanju tužilačke organizacije i jačanju tužilaštva na institucionalnom planu.

“Tako da možemo očekivati brzo pokretanje procedure izbora članova Tužilačkog savjeta nakon stupanja na snagu Zakona”, kazao je Marić.

Izmjenama Zakona, koji su u srijedu usvojili poslanici vladajuće većine u Skupštini, mijenja se odnos snaga u TS, tako što tužioci neće imati odlučujuću riječ. Tako se i stvaraju mogućnosti za smjenu rukovodilaca tužilaštva – od Vrhovnog, preko Specijalnog do osnovnih. Novi TS konstatovaće i prestanak funkcije vršiocu dužnosti vhovnog tužioca koji će biti iz sadašnjeg Vrhovnog tužilaštava, nakon što Ivica Stanković krajem maja ode u starosnu penziju. Novi v. d. VDT-a može biti i van tužilaštva, odnosno policajac, sudija ili advokat, ako ima dovoljno godina staža.

Taj posao TS može obaviti na prvoj sjednici novog saziva.

Da li će se to desiti početkom avgusta ili nešto kasnije, zavisiće od toga kada će predsjednik države Milo Đukanović (DPS) potpisati Zakon. Ustav Crne Gore obavezuje predsjednika da proglasi zakon u roku od sedam dana od usvajanja ili da ga vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. U slučaju da ga parlament ponovo izglasa, on je dužan da ga proglasi.

Njegova partija bojkotovala glasanje: Đukanovićfoto: Boris Pejović

Boris Marić kaže da je realno očekivati da Đukanović prvi put ne potpiše ovaj Zakon.

“Prateći dešavanja koja su karakterisala promjene u tužilačkom zakonu, kao što je napuštanje skupštinske sale od strane opozicije, realno je očekivati da Đukanović prvi put ne potpiše zakon i time omogući opoziciji još jedan period političke kampanje protiv aktuelnih intervencija na tužilačkom zakonu, sa ciljem podsticanja reakcije međunarodne zajednice”, kazao je Marić.

Vladajuća koalicija je izmjene Zakona usvojila bez prisustva opozicije, koja je napustila raspravu nezadovoljna što usvajanje nije odloženo 20 dana kako bi se pokušao naći dogovor o izboru VDT-a.

Parlamentarna većina je u aprilu predložila izmjene Zakona, nakon što prehodne, kao ni Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal, nije podržala Venecijanska komisija. VK je u novom mišljenju na revidirani Predlog pohvalila napredak u odnosu na rješenje iz marta, ali je ponovo izrazila zabrinutost zbog moguće politizacije Tužilačkog savjeta.

Evropska komisija i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula pozdravili su to što je, u procesu revizije Zakona o državnom tužilaštvu, Crna Gora dva puta zatražila mišljenje VK.

Picula je naglasio da je od izuzetne važnosti jačati nezavisnost sudstva i spriječiti politički uticaj.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić kazao je u srijedu veče da je usvajanje izmjena Zakona o državnom tužilaštvu znak da Crna Gora kreće putem promjena u okviru vladavine prava koja će dovesti do ispravljanja brojnih nepravdi.

DF: Učinci SDT-a po direktivama Katnić: Terorizam u pokušaju

Iz DF-a su ocijenili da će dan usvajanja Zakona “biti zlatnim slovima upisan u knjigu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

“Nikakvi navodi Specijalnog državnog tužilaštva o procesuiranju više od 100 članova DPS-a i njihovih satelita ne mogu popraviti ružnu sliku koju je o sebi prethodnih godina stvorio vrh tužilačke organizacije. Ovo partijsko tijelo Mila Đukanovića može jedino da mjeri svoje učinke upravo prema direktivama koje dobija iz DPS-a”, kazali su iz DF-a.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić odgovorio je da lideri DF-a “zlatna slova mogu izliti od novčanih sredstava koja su dobili za finansiranje kriminalne organizacije i terorizma u pokušaju, koja krivična djela im se stavljaju na teret do stepena osnovane sumnje”.

15.05.2021

CEGAS pripremio model zakona o lokalnim izborima

Podgorica, (MINA) – Centar za građanske slobode proslijediće Odboru za reformu izbornog zakonodavstva, poslaničkim klubovima i Vladi inicijativu za donošenje zakona o lokalnim izborima, koji predviđa otvaranje izbornih lista i individualne kandidature, najavio je izvršni direktor te nevladine organizacije Boris Marić.

On je kazao da je model zakona o lokalnim izborima, koji je pripremio istraživački tim CEGAS-a, inicijativa čiji je cilj da ukaže na potrebu otvaranja društvene debate o položaju i karakteru lokalnih samouprava.

„Proces decentralizacije i deregulacije u Crnoj Gori ide stranputicom već dugo, i što dodatno zabrinjava politički subjekti, bez izuzetka, ovu značajnu temu tretiraju samo deklarativno“, rekao je Marić agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, u prilog tvrdnji ide aktuelni karakter lokalnih izbora u Nikšiću.

Oni su, kako je ocijenio Marić, od početka do kraja osnova za dizanje tenzija, forsiranje „državnih tema“, širenje ksenofobije, a daleko od problema lokalne zajednice, kvaliteta života građana i građanki.

„Inicijativu za donošenje zakona o lokalnim izborima proslijedićemo Odboru za reformu izbornog zakonodavstva, poslaničkim klubovima i Vladi, a u afirmaciji ove ideje pripremljeno je pokretanje e – peticije“, naveo je Marić.

Kako je kazao, model zakona o lokalnim izborima ustvari je neka vrsta kodifikacije potreba crnogorskog izbornog sistema, koje su se nebrojano puta mogle čuti u javnosti iz raznih izvora, prilagođen lokalnom nivou.

„Ovaj model je i neki vid pozitivne provokacije, indukcije na društveni dijalog, na zaživljavanje inicijative da se lokalni izbori autonomno normiraju“, rekao je Marić.

Model zakona, kako je objasnio, predviđa otvorene liste, individualne kandidature i mogućnost neposrednog izbora gradonačelnika u lokalnim samoupravama koje bi dobile status grada.

„Ovo su sve otvorena pitanja, gdje je naša ideja da se realne potrebe lokalnih zajednica na kraju definišu kroz široki društveni dijalog“, kazao je Marić.

Odgovarajući na pitanje da li očekuje da zakon o lokalnim izborima dobije podršku i bude usvojen, on je naveo da neće biti lako suštinski nametnuti tu temu.

„Praktično, konsenzusom političkih subjekata izbrisan je dio norme koji je upućivao na mogućnost donošenja posebnog zakona o lokalnim izborima iz teksta Zakona o izboru odbornika i poslanika“, rekao je Marić.

Prema njegovim riječima, partije na centralnom nivou imaju prirodnu tendenciju da centralizuju partijski, pa i državni sistem.

Čest argument je, kako je naveo Marić, veličina države Crne Gore i nedostatak kapaciteta lokalnih zajednica, što je neodrživo.

On je istakao da nema adekvatne kontrole i uspostavljanja odgovornosti u sistemu javne uprave bez decentralizacije.

„Centralizacija ruši demokratske principe, najviše kod činjenice da niko nikada nije sam sebe kontrolisao, vršio nadzor. To je jednostavno neprirodno. Moramo početi od izbornog procesa i izbornog sistema na lokalnom nivou“, kazao je Marić.

Zakon o lokalnim izborima predvidio bi otvaranje izbornih lista i individualne kandidature, a time bi, kako je rekao, bila postignuta najmanje dva cilja.

„Jedan je edukacija građana i građanki o novom načinu glasanja, na neki način i modifikovanom izbornom sistemu. Drugi cilj je postavljanje neophodne osnove za decentralizaciju u suštinskom smislu“, naveo je Marić.

Kako je kazao, paralelno sa tim procesom neophodno je uvođenje politipskog sistema organizovanja lokalne samouprave.

„To znači da bi različit karakter funkcionisanja, organizacije vršenja lokalne vlasti, uprave bio u Nikšiću i Šavniku na primjer. Nikšić bi, primjera radi, mogao da ima gradske opštine, a Šavnik bi mogao da funkcioniše i sa mjesnim povjereništvom“, rekao je Marić.

Decentralizacija bi, kako je naveo, podrazumjevala i veće nadležnosti lokalnih samouprava, što znači i drugačiji način finansiranja.

„Građani i građanke bi direktno odlučivali o svojim i interesima lokalne zajednice, što je osnova bez koje nema istinske lokalne samouprave i demokratije“, dodao je Marić.

Prema njegovim riječima, rješenja i programi lokalnih zajednica su ili direktno nametnuti sa centralnog nivoa, ili u najboljem slučaju jako ograničeni pretjeranom koncentracijom nadležnosti na centralnom nivou.

Upitan kakva je praksa u regionu, Marić je naveo da su različita rješenja organizacije lokalne samouprave u regionu.

„Primjera radi, Srbija i Hrvatska imaju Zakone o lokalnim izborima, imaju i mnogo složeniji sistem organizacije lokalnih samouprava“, dodao je Marić.

On je naglasio da samo postojanje Zakona o lokalnim izborima ne podrazumjeva i dobro organizovanu i demokratizovanu lokalnu samoupravu i društvo.

„Sa jedne strane treba raditi na istinskoj decentralizaciji i punoj afirmaciji učešća građana i građanki u donošenju odluka, a sa druge strane mora se voditi računa da broj lokalnih samouprava bude optimalan i funkcionalan“, poručio je Marić.

Izvor: https://mina.news/crnagora/cegas-pripremio-model-zakona-o-lokalnim-izborima/

17.03.2021