CEGAS je u Podgorici održao radionicu o neposrednoj demokratiji i decentralizaciji u okviru projekta ’’Kreativni aktivizam i udruženi građani, podržanog od strane Fonda za aktivno građanstvo, Zaklade Slagalica za razvoj lokalne zajednice iz Hrvatske i Evropske unije.
CEGAS smatra da Odluke o mjesnim zajednicama treba što prije mijenjati, a sve u cilju razvoja neposredne demokratije.
Na radionici smo se, zajedno sa predavačima Damirom Kalač i Milanom Mijajlovićem, prvo osvrnuli na neiskorišteni pravni institut inicijative, građanske inicijative, e peticije, referenduma i zbora građana, kao i motivaciju građana i građanki na iste. Suština radionica jeste podstaći na korišćenje ovih pravnih instituta, kako građana i građanki, tako i onih do kojih inicijative dolaze. I jedna inicijativa više je uspjeh!
Učesnici radionice su nam potvrdili da je najvažnije za funkcionisanje sistema mjesnih zajednica obezbijediti osnovne uslove, na kojima je CEGAS više puta insistirao – sredstva direktne komunikacije sa građanima e-mail, broj telefona, sajt i prostor mjesne zajednice. Na radionici su nam predstavnici lokalne samouprave potvrdili da rade na tome da obezbijede e-mail adrese svim mjesnim zajednicama.
Da bi zaista zaživjela vladavina naroda, kao što i sam naziv demokratija kaže, moramo dati moć narodu, moramo dati političku moć pojedincu. To postižemo tako što zagovaramo ideju neposredne demokratije počevši od lokalnog nivoa, tako što građanima predstavljamo sve oblike direktnog učešća koje mogu da koriste da bi uticali na donošenje odluka, razvoj svojih zajednica, zaštitu od eksploatacije resursa iz njihovog okruženja, i tako što, kao na ovoj radionici, zajedno sa predstavnicima lokalne samouprave i referentima mjesnih zajednica diskutujemo o tome kako bi u praksi izgledala primjena ovih principa.
Jedan od problema koji građani ističu je problem politizacije MZ, činjenice da politika utiče na većinu procesa u tom sistemu, zbog čega smatramo da je važno omogućiti prostor za održavanje Zbora građana, birati profesionalce koji će raditi u MZ i platiti njihov rad.
CEGAS smatra da je prilikom davanja predloga za izmjenu Odluke o mjesnim zajednicama važno uzeti u obzir specifičnosti koje neke od lokalnih zajednica posjeduju i važno je čuti predloge građana i službenih lica koji rade sa građanima o tome koje uslove treba ispuniti da bi ovaj sistem profunkcionisao.
Ako uzmemo u obzir da smo nezakoniti izbor vd VDT-a opet “ozakonili”, na šta nas je i u poslednjem izvještaju i upozorila Evropska komisija, onda je jasno da se kontinuitet netalasanja i nečinjenja nastavlja. Nasilno prekidanje disciplinskih postupaka, jednak način ocjenjivanja tužilaca i nesvrsishodnost postojanja brojnih komisija unutar Tužilačkog savjeta, uz izbor vd VDT-a na pravno upitan način, može biti jedan od karakteristika prethodnog vd stanja, koje se sada, već je izvjesno, nastavlja narednih 6 mjeseci.
Ohrabruje saznanje da je disciplinska tužiteljka, Nišavić, pokrenula žalbeni postupak protiv odluke Tužilačkog savjeta, kojom je odbijen optužni predlog protiv tužiteljke Lepe Medenice, gdje je i stručna i laička javnost uskraćena za saznanje istine, a o čemu je bilo puno riječi.
Nastavlja se, sada je i očigledno, jednaka saglasnost jednih nasuprot stavu predstavnika nevladinog sektora i Ministarstva pravde.
Na to koliko smo spremni za reformu jasno ukazuje činjenica da se i pravilo dobre prakse u dijelu raspisivanja javnog poziva za vd VDT-a prevazilazi, pod velom neophodnog kontinuiteta, koji nam ni u poslednjim primjerima nije dao potreban rezultat.
Na Okruglom stolu ”Dokle je stigla reforma tužilaštva” CEGAS je objavio podatak da je od 2016. do kraja izvještajne 2022.godine, rad Komisije za Etički kodeks bilježio od 2 do 4 predloga za utvrdjivanje povrede načela Etičkog kodeksa, sa razlikom za 2019., kada taj broj iznosi 12 predloga. Uzevši u obzir to da je od 44 podnesena predloga, u periodu od 7 godina (2016-2022.), u samo 6 slučajeva utvrdjena povreda načela Etičkog kodeksa, postavlja se pitanje svrsishodnosti ove Komisije.
Evropska komisija ukazuje na ograničen bilans ostvarenih rezultata u ovom dijelu, i navodi nužnost regilisanja kroz posebna zakonska rješenja. Zakon o državnom tužilaštvu ne propisuje da kršenje Kodeksa predstavlja disciplinski prekršaj i ne utiče na napredovanje tužilaca, takodje, postojanje pravnog lijeka protiv jedne ovakve odluke nije predviđen zakonskim rješenjem.
CEGAS poručuje da princip utvrđenog kršenja pravila načela Etičkog kodeksa mora imati sagledivu posledicu. On mora imati uticaj sa vođenjem disciplinskog postupka kao i načinom ocjenjivanja tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.
CEGAS smatra da mora postojati pravni lijek protiv odluke Komisije o utvrdjenoj povredi pravili Etičkog postupka sa zakonskim uporištem.
CEGAS (Centar za građanske slobode) je, uz pomoć nove metodologije izvještavanja o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta u Crnoj Gori, jasno došao do saznanja da je značajno smanjen broj odbačaja krivičnih prijava u 2022. godini u odnosu na prethodne godine. U 2020. taj broj je iznosio 4266, u 2021. 5498, dok 2022. godina broji nemali pad broja odbačaja, sa brojkom od 3555, koji prekida tendenciju rasta. U 2022. godini državna tužilaštva su, usljed nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja, odbacila 103 krivične prijave. Od tog broja, 44 prijave su iz nadležnosti osnovnih državnih tužilaštava, 58 iz Specijalnog državnog tužilaštva, dok je svega jedna iz nadležnosti viših državnih tužilaštava. U svakom od ovih slučajeva zastarjelost je nastupila prije podnošenja krivičnih prijava. Pojam zastare se u praksi različito tumači, gdje smo i u skorije vrijeme imali različite odluke od strane Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta, u odnosu na tumačenje zastare od strane pojedinih nadležnih sudova. Ohrabruje broj smanjenja odbačaja, ali isto tako pojam zastare mora imati jedinstveno pravno tumačenje.
Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori sistem disciplinske odgovornosti tužilaca nema svrhu, s obzirom na to da se vodi veoma mali broj disciplinskih postupaka, a da se za prekršaje različite težine izriču jednake i najmanje sankcije, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS), Marija Popović Kalezić.
Analiza rada Tužilačkog savjeta, Vrhovnog i Specijalnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori, koju su uradili CEGAS, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i nedeljnik Monitor, pokazala je da je sistem utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnih tužilaca nefunkcionalan.
Popović Kalezić kazala je da je ranijih godina vođen veoma mali broj disciplinskih postupaka.
Prema njenim riječima, od 2016. do 2021. godine podnešeno je 12 predloga za vođenje disciplinskih postupaka, od čega je svega osam utvrđenih disciplinskih odgovornosti koje su se odnosile na neprijavljivanje imovine Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK), čija je sankcija najmanja moguća, kao najlakši oblik prestupa.
„Jasno je da, na osnovu broja disciplinskih odgovornosti i propisanih sankcija, da sistem disciplinske odgovornosti nema svoju svrhu“, rekla je Popović Kalezić agenciji MINA.
Ona je kazala da u od 2016. do 2021. godine nije pokrenut nijedan disciplinski postupak protiv bilo kog državnog tužioca zbog propusta u radu u bilo kojem predmetu, što je krajnje loše.
Popović Kalezić je navela da je za prvih šest mjeseci prošle godine, samo jedan tužilac disciplinski odgovarao zbog propusta u svom radu u vezi sa predmetima, gdje je utvrđena njegova odgovornost za zastarjelost krivičnog gonjenja u čak 13 predmeta.
„Nažalost, sankcija je i u ovom slučaju bila najblaža moguća, baš kao i kod ranijih slučajeva neprijavljivanja imovine ASK-u, pa je jasno da se su se „po težini prestupa“, ova dva bitno različita djela tretirala isto, odnosno jednakom sankcijom“, navela je Popović Kalezić.
Zapanjujući je podatak o broju odbačenih krivičnih prijava, većinom zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja.
Po dostupnim podacima prikupljenim primjenom Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i uvidom u godišnje izvještaje rada Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, državni tužioci su samo tokom 2020. godine odbacili 1.107 krivičnih prijava, od čega 789 zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja.
U 2021. godini državna tužilaštva su, usljed nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja, odbacila 53 krivične prijave, od čega 51 prijavu iz nadležnosti osnovnih i dvije iz nadležnosti viših državnih tužilaštava.
U svakom od tih slučajeva zastarjelost je nastupila prije podnošenja krivičnih prijava.
Zbog težine posljedica tog disciplinskog prekršaja, Akcija za ljudska prava je ranije dala preporuku da se taj prekršaj propiše kao jedan od najtežih disciplinskih prekršaja, za čije izvršenje zakon propisuje disciplinsku sankciju razrješenje državnog tužioca, ali ta preporuka nije usvojena.
Autori analize ocijenili su da bi novoizabrani Tužilački savjet trebalo da analizira razloge zbog kojih se tako veliki broj krivičnih prijava odbacuje zbog nastupanja zastarjelosti i da li je u bilo kom predmetu do zastarjelosti krivičnog gonjenja došlo usljed nestručnog ili nesavjesnog rada državnog tužioca.
Popović Kalezić je kazala da, samim ti što je situacija i u sudskom sistemu vrlo slična, ne čudi situacija sa brojnim procesuiranjima u pravosuđu.
Ona je navela da nije postojao sistem interne ni eksterne kontrole.
„Kako ove vrste utvrđivanja odgovornosti ni zakonski nijesu povezane, a onda ni dobro postavljene, prvo se mora očekivati izmjena zakonskih i podzakonskih akata u ovom smjeru, a onda i volja da do suštinske kontrole i načina svrsihodnog ocjenjivanja i dođe“, dodala je Popović Kalezić.
Kako je istakla, nije se jednako moglo tretirati to što neko od tužilaca nije prijavio svoju imovinu ASK-u, a imao je zakonsku obavezu, kao situacija povrede radne obaveze u kojoj je došlo do zastare u 13 predmeta.
„Državni tužioci na svom primjeru moraju pokazati koliko im je stalo do prava i pravde, da bi to povjerenje kod građanstva makar malo počelo da raste“, naglasila je Popović Kalezić.
Govoreći o kaznenoj politici, Popović Kalezić je kazala da je potrebno mijenjati Zakon o državnom tužilaštvu i, u skladu sa tim, određena podzakonska akta.
„I određivanje visine sankcija u slučaju utvrđivanja disciplinske odgovornosti treba se mijenjati, ali mora postjati volja za njihovo određivanje i poštovanje Zakona“, istakla je Popović Kalezić.
Ona smatra da se moraju mijenjati i postavljati brojne metodologije, opet u skladu sa izmjenom zakona, i naći veza između utvrđene disciplinske odgovornosti, povrede Etičkog kodeksa, kao i načina ocjenjivanja državnih tužilaca.
„Za sve ove izmjene trebaće dosta volje i truda, kao i poštovanje svih zakonskih procedura, sprovođenja javne rasprave sa svim zainteresovanim strukturama, pored stručne javnosti, kako bi u konačnom došlo do napretka“, ocijenila je Popović Kalezić.
Ona je kazala da se, prema istraživanju koje je za CIN, CEGAS i Monitor sprovela Ipsos agencija, najmanje vjeruje tužilaštvu i političkim partijama, navodeći da je to porazno.
„Istraživanje je sprovedeno u 2021. godini, pa se nadam da je danas situacija nešto bolja“, rekla je Popović Kaležić, dodajući da se ne smiju zaboraviti zakonske izmjene koje su u jednoj mjeri dovele do napretka, kao i novi sastav Tužilačkog savjeta.
Komentarišući najavu Ministarstva pravde da će razmotriti uvođenje procesa vetinga, kojim bi se utvrdila odgovornost sudija i državnih tužilaca koji su nestručno i nesavjesno obavljali funkciju, Popović Kalezić je kazala da postoji potreba za nečim sličnim, ali da smatra da je za to u Crnoj Gori prilično rano.
Kako je istakla, ka tome se ne smije ići užurbano i ako je velika potreba da se stvari u crnogorskom pravosuđu dovedu u red.
„Ispitivanje imovine sudija, tužilaca i visokih policijskih službenika, a onda i rasvjetljavanja određenih nejasnoća u tom pravcu, može biti dobar model za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala u ovim, nama nažalost najranjivijim sferama društva, ali se mora naći najbolji zakonski model koji bi tome odgovorio“, ocijenila je Popović Kalezić.
Prema njenim riječima, taj vid kontrole, praćenja, a na kraju i procesuiranja, mogao bi se unaprijediti razradom i dopunom već postojećih zakona.
Popović Kalezić smatra da izmjenom zakona o državnom tužilaštvu i o sprječavanju korupcije, kao i najavljenim zakonom o oduzimanju imovine, može doći do značajnih pomaka u cjelokupnom pravosuđu.
„Sve ove izmjene morale bi biti donešene temeljno, sa ozbiljnom razradom pravnih normi, uz zakonski način donošenja promjena. Ne na prečac sa brojnim propustima, što nam najčešće stvori problem u dijelu implementacije i onoga šta smo željeli da postignemo“, rekla je Kalezić Popović.
U ovoj pauzi do nove sezone zadovoljstvo nam je da izbacimo CEGAS specijal. Gošća nam je Marija Popović Kalezić i osim što je izvršna direktorica CEGAS-a, dakle naša šefica, bavi se pravnim analizama, zakonskim okvirima sprovođenja izbora, a bila je u zadnjim godinama aktivna pobornica uređivanja zakona koji se tiču državljanstva i lokalne samouprave. Ova epizoda je osvrt na ovu nestabilnu političku situaciju i jedan komad domaćinske svakodnevne atmosfere u studiju Diskriminacija podkasta, a kancelariji CEGAS-a.
Analizirajući oko 700 presuda Višeg suda, usvojenih po sporazumima o priznanju krivice Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Podgorici, uočene su brojne nelogičnosti, koje izazivaju sumnju u zakonitost upotrebe tog instituta u Crnoj Gori, poručeno je sa konferencije koju su organizovali Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Centar za građanske slobode (CEGAS) i nedjeljnik “Monitor”.
U uvodnom obraćanju, zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić kazala je da se institut sporazuma o priznanju krivice počeo “bojažljivo primjenjivati tokom 2015. i 2016. godine.”
“Međutim, ekspanziju ovog instituta imamo posljednjih tri, četiri godine”, kazala je Pavličić, dodajući da već ima dovoljan broj odluka na osnovu kojih se analizom može utvrditi da li se ovaj institut pravilno koristi u crnogorskom sistemu.
Ona je napomenula da je analiza Vrhovnog suda pokazala da je kaznena politika kada je u pitanju organizovani kriminal i korupcija blaga. “To nam svakako daje za pravo da nam se uključi alarm, i u tužilačkoj i u sudskoj organizaciji, da se sjedne i vidi šta smo dobili sa primjenom instituta o priznanju krivice,” kazala je ona.
Istakla je da sa jedne strane vjerovatno imamo veći broj završenih predmeta, ali sa druge strane, nemamo zadovoljenje pravde.
Pavličić je dodala da se u periodu od početka primjene sporazuma nisu donijele smjernice koje bi bile neophodne svima onima koji učestvuju u zaključivanju sporazuma.
Izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić kazala je da su tužioci u gotovo svim tim slučajevima išli “daleko ispod zakonskog minimuma” predviđenog Krivičnim zakonikom, dok sudije usvajaju sporazume “ne ulazeći u njihovu suštinu i ne vodeći računa o zakonskim ograničenjima”.
“Ono što je takođe veoma sporno je što se ovaj institut u posljednjih šest godina koristio u gotovo svim slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, sa osudama kojima se nije uticalo na prevenciju, ali ni zadovoljenje pravde i pravičnosti,” poručila je na konferenciji za novinare Popović Kalezić.
Ona je kazala i da bi naležni trebalo da ispitaju eventualnu odgovornost tužilaca i sudija koji su zaključivali i usvajali ove sporazume, ali i da nađu način da ograniče upotrebu ovog instituta dok Vrhovno državno tužilaštvo i Ministarstvo pravde ne završi analizu zaključenih sporazuma i ne dođe do eventualnih zakonskih izmjena u ovom dijelu.
Novinarka CIN-CG Maja Boričić istakla je da se u velikom broju analiziranih presuda po sporazumu o priznanju krivice ne navode uopšte imena tužilaca.
“To je veoma zabrinjavajuće i trebalo bi vidjeti zašto se to nije radilo”, kazala je Boričić na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Među tužiocima Specijalnog državnog tužilaštva, najviše sporazuma od 2016. godine do 2021. zaključila je Mira Samardžić (62), zatim Saša Čađenović (13) i Tatjana Žižić (13) a najmanje Stojanka Radović (3), Zorica Milanović (1) i Lidija Vukčević (1). U slučaju podgoričkog VDT-a, sporazum o priznanju krivice u istom vremenskom periodu najčešće su zaključivali Tatjana Begović (67), Maja Jovanović (59) i Zoran Vučinić (48).
Kada su u pitanju sudije Višeg suda u Podgorici koji su usvajali sporazume SDT-a, to je najčešće radio Boris Savić (43), a sporazume VDT-a Predrag Tabaš (140).
Od ukupno zaključenih 326 sporazuma o priznanju krivice SDT-a, odbijeno je samo 10, odnosno 3,1 odsto.
“Analizirajući izvještaje Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva, ali i izvještaje Specijalnog državnog tužilaštva i Višeg suda u Podgorici, primijetili smo da nigdje nema obrazloženja zašto su ovih nekoliko sporazuma SDT-a odbijeni”, kazala je Boričić.
Ona je dodala da je još manji broj odbijenih sporazuma VDT u Podgorici u ovom šestogodišnjem periodu, od 490 zaključenih sporazuma odbijeno je samo sedam, odnosno 1,4 odsto.
“Međutim, za razliku od SDT, u izvještaju VDT-a imamo obrazloženje zašto su ovi sporazumi odbijeni. Tako je od njih sedam, pet odbijeno zbog odustanka optuženog od sporazuma, dok je jedan odbijen po žalbi oštećenog, a drugi zato što kazna nije bila srazmjerna počinjenom krivičnom djelu,” pojasnila je Boričić.
Na konferenciji je istaknuto i da je SDT od 2016. do 2021. godine sa povratnicima zaključilo 40,6 odsto analiziranih sporazuma, a Više državno tužilaštvo 44 odsto. U istraživanju su uočili i da je veliki broj sporazuma potpisan sa višestrukim povratnicima u vršenju krivičnih djela, te da se čak dešavalo da veću kaznu dobiju neosuđivana lica, nego ranije osuđivani pripadnici kriminalnih grupa.
“Kada imamo u vidu ove podatke, ali i ono što smo iznijeli u tekstovima da su gotovo svi sporazumi vezani za finansijski kriminal završeni uslovnim osudama ili nanogicama, a da su pripadnici kriminalnih organizacija redom dobijali po tri mjeseca zatvora za najteža krivična djela trgovine narkoticima, oružjem i ljudima, možemo zaključiti da postoje ozbiljni propusti u primjeni, ali i realne sumnje da je došlo do zloupotrebe ovog instituta u našoj zemlji,” kazala je Boričić.
U trenutku kada nam ne funkcioniše Parlament, u trentuku kada se izglasava nepovjerenje Vladi, donositi izmjene jedne ovakve odluke je apsolutno sporno i ne može proizvoditi pravno dejstvo.
Centar za građanske slobode se inače zalagao za izmjenu Odluke o utvrđivanju kriterijuma za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom kako bi se skratilo vrijeme boravka neophodno za dobijanje crnogorskog državljanstva na ovaj način sa 15 na 10 godina.
Međutim, donošenje izmjena odluke na ovaj način nije u skladu sa pravnom procedurom i kao takvo ne smije proizvoditi pravno dejstvo.
Nepoštovanje pravne procedure u donošenju podzakonskih akata, najviše ugrožava prava građana, kazali su iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS). Poručuju da jučerašnja izmjena odluke o kriterijuma za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom ne smije proizvoditi pravno dejstvo jer je, kako ističu, pravno neutemeljena.
“Kako su Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, vrlo klizav teren za upadanje u pravnu nesigurnost i nejasnoću, koji je nesumnjivo postojao i ranije i bio kritikovan ne samo od civilnog sektora već i od tadašnje opozicije i međunarodnih organizacija, smatramo da se u izmjene nije smjelo ulaziti bez podrobne analize stručnog kadra zaduženog za pitanje dodjele državljanstva a prevashodno mišljenja i odobrenja Ministarstva Unutrašnjih poslova Crne Gore”, kazali su iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS).
Dodaju da su ovakve odluke donešene od 2008 preko 2010, 2012, 2016, 2018, 2020 i kao takve, kako dodaju, budile mogućnost političkog uticaja na Zakon o državljanstvu Crne Gore, a sve zarad pojedinih interesa i trenutnih političkih planova od strane partija koje su na vlasti.
Poručuju da je način donošenja ovakvih odluka morao biti pripremljen uz detaljnu analizu nadležnog ministarstva i kao takav dat na razmatranje unutar Skupštinskog odbora.
“Ni jedna politička struktura kao ni partikularni interesi bilo koje političke partije ne smiju uticati na pravno valjano i pravno utemeljeno donošenje zakonskih normi i podzakonskih akata. Koja god da je juče odluka bila u pitanju, njena izmjena nije smjela uslijediti bez predstavnika nadležnog ministarstva i bez rasprave na Skupštinskom odboru”, kazali su iz CEGAS-a i poručili da jučerašnja izmjena odluke ne smije proizvoditi pravno dejstvo jer je, kako ističu, pravno neutemeljena.
Posjećamo, na telefonskoj sjednici Vlade Crne Gore uprkos tome što se u Skupštini istovremeno održavala sjednica na kojoj se raspravljalo o nepovjerenju Vladi, usvojena je odluka o kriterijuma za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Odlukom koju je sinoć Vlada usvojila za sticanej državljanstav je dovoljno 5 godina privremenog i 5 stalnog boravka u Crnoj Gori dok je do sada bilo potrebno 10 godina stalnog boravka.
