Oznaka: mjesne zajednice

Nacrt Zakona o lokalnoj samoupravi izmijeniti u dijelu mjesne samouprave i ojačati pravne institute neposrednog učešća građana

Centar za građanske slobode (CEGAS), smatra da kod izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, mora biti izmjena u dijelu mjesne samouprave.


Nedovoljno razrađeni mehanizmi građanskog učešća i obaveznost prisustvovanja sjednicama opština, od strane ovlašćenih predstavnika iz najužeg jezgra udruživanja građana (mjesnih zajednica), dovela bi do većeg učešća i interesovanja.


Institut slobodne stolice ne smije biti isključivo namijenjen za nevladine organizacije, već i za zainteresovane građane, strukovna udruženja i neformalne grupe.


Uz obavezno neposredno biranje predsjednika/ca mjesnih zajednica, kao i Savjeta, kao organa, napominjemo da Zbor ne može biti organ već isključivo institut neposrednog učešća. Sporna je i donja granica ograničenja, gdje bez okruglo 50 građana i građanki, nema mjesne zajednice. Ovo posebno ističemo, iz razloga što ne smijemo zaboraviti da postoje brojne mjesne zajednice na udaljenim područjima sjevera, koje ne smiju ostati bez svog mjesnog okupljanja, kao i da ono, iz razloga malobrojnosti ne smije biti izmješteno i suviše daleko od građana toga mjesta. Ne smijemo zaboraviti da je mjesna zajednica i mjesto i zajednica.


Napominjeno da Zakon o lokalnoj samoupravi mora dati doprinos kod smanjenja problema mjesne samouprave, kao što su:

  • Mala transparentnost rada u dijelu mjesnih zajednica;
  • Niska participacija građana u radu mjesnih zajednica;
  • Nedovoljno jasna procedura i način izbora organa mjesnih zajednica, gdje se organi moraju jasno definisati, kao i način na koji se biraju, uz obavezno učešće građana iz tog područja;
  • Finansijka i imovinska nezavisnost od nadređene lokalne samouprave, gdje opštine nijesu u obavezi da izdvajaju novac za rad mjesne zajednice, kao ni da i iz drugih mehanizama (koncesija, poreza i sl.) mjesna zajednica ima svoj novac.
  • Nedovoljno razrađen djelokrug rada i podjela nadležnosti, gdje bi se tačno znali delegirani poslovi od strane opštine ka mjesnim zajednicama;
  • Loša percepcija velikog broja građana zbog nefunkcionalnosti i politizacije, gdje bi se većom edukacijom, zainteresovanošću građana i transparentnim radom uz kontrolne mehanizme, ovo stanje moglo poboljšati. Informisanje, zajedničko donošenje odluka kao i kontrola rada, mogu doprinijeti vraćanju povjerenja u mjesne zajednice.

Mogućnosti za neposredno učešće su velike, i to mora prepoznati Nacrt Zakona o lokalnoj
samoupravi.

Publikacija: Zaboravljene mjesne zajednice

Sažetak: U istraživanjima javnog mjenja često je jasno da su mjesne zajednice zaboravljeni sistem pružanja mogućnosti neposrednog učešća građana. One su i u arhitektonskom smislu zaboravljene – mnoge od njih prokišnjavaju. Do skoro su bile i bez kontakt telefona, interneta i e-mail adrese, najčešće pod ključem i u toku radnog vremena, van upotrebe za sve što bi trebale biti.

Zakon o lokalnoj samoupravi, Statut opštine, a onda i Odluka o mjesnim zajednicama predvidjeli su načela neposrednog učešća građana, najviše kroz tvorevinu – mjesnu zajednicu.

Na osnovu Zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama, CEGAS je došao do saznanja da se inicijative, referendumi i Zborovi građana ne koriste ni u kakvom broju, sa osvrtom da se bilježio neznatan broj Zborova građana, samo onda kada je bilo nužno izabrati novo rukovodstvo i predstavnike mjesnih zajednica.

Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić smatra da se upravo na modelu po kojem funkcionišu mjesne zajednice, kao najuži lokaliteti na koje su građani upućeni, najbolje oslikavaju principi decentralizacije.

Zaključci i preporuke:

Da bi mjesna zajednica udovoljila potrebama građana, kao i svojoj svrsi mora imati:

-Osnovne uslove za rad svojih službenika, biranih od strane građana, plaćenih od strane lokalne samouprave;

-Broj žiro računa na kojem će pored samodoprinosa, donacija i prihoda, opština izdvajati zaseban novac iz budžeta, srazmjeno veličini i potrebama mjesnih zajednica, kao i budžetu kojim raspolaže;

-Primjerenu autonomiju, samoupravni djelokrug, vlast i sredstva;

-Model funkcionisanja mjesnih zajednica, koji ne smije biti jednoobrazan, već mora odgovarati karakteristikama određenih mjesnih zajednica (organizacija ne može biti ista kod ruralnih, urbanih, mješovitih, izrazito malih ili značajno većih mjesnih zajednica);

-Njena institucionalnost treba biti minimalna i prilagodljiva, sa ključnim oslanjanjem na participaciju građana/ki;

-Članovi upravljanja mjesnim zajednicama moraju biti birani bez posredovanja političkih stranaka;

-Moraju imati svoje predstavnike koji prate rad lokalnog parlamenta i u njemu bivaju uključeni prilikom davanja mišljenja, sugestija, preporuka, u cilju prenošenja poruka od strane građana svog lokaliteta;

-One moraju pružati određene uluge građanima/kama, delegirane od strane opštine, kako bi se izašlo u susret građanima, a onda i počela stvarati veza prisnosti i saradnje mjesne zajednice sa svojim stanovnicima.

Ako se ne osigura građanska participacija i suštinsko funkcionisanje mjesnih zajednica, kao neposredni i demokratski oblik učešća građana/ki u procesu donošenja i unaprjeđenja javnih politika, one će ostati samo simulacija demokratije, zaboravljenih pravnih instituta i prostor iskazivanja moći lokalnih političko-upravljačkih elita.

Cijeli dokument preuzmite ovdje:

zaboravljene-mjesne-zajednice-1Preuzmi

Mjesne zajednice u Podgorici otvorile e-mail adrese za komunikaciju sa građanima

Nakon višebrojnih apela CEGAS-a Glavni grad je napravio i objavio na svom sajtu e-mail adrese za sve i uveo fiksnu telefonsku liniju za većinu mjesnih zajednica na teritoriji grada.

Ovo je jedna od prvih preporuka koje smo dali, u cilju povećane participacije građana prilikom učešća u donošenju odluka. Iako znamo koliko je minorna promjena u odnosu na sve što treba izmijeniti, radujemo se i obavještavamo javnost da budu slobodni da se obrate svojoj mjesnoj zajednici.

Nakon dobijanja Nacrta Odluke o mjesnim zajednicama informisaćemo građane o njenom sadržaju, kao i novinama koje nam donosi, a onda i otvoriti diskusiju o tome kako se može dalje unaprijediti.

I dalje insistiramo na tome da građani i građanke moraju direktno da izaberu Savjet MZ, koji bira predsjednika; MZ moraju da imaju osposobljene kancelarije za rad, otvorene žiro račune, definisana izdvajanja iz budžeta opština za rad MZ, naknadu za rad predsjednika i članova odbora MZ, otvoren sajt. Važno je obezbijediti predstavnicima MZ da prisustvuju sjednicama Skupštine Opštine. Takođe, treba razmisliti o brojnim MZ koje bi zbog potreba održavanja Zbora i Referenduma trebalo podijeliti na dvije ili više. Da bi se rad MZ profesionalizovao treba ići ka okupljanju građana i održavanju edukativnih sesija u prostorijama mjesnih zajednica u dijelu objašnjenja čemu one služe i pružanja direktne podrške građanaskim inicijativama.

Lokalna samouprava treba da razmisli o delegiranju poslova mjesnim zajednicama u vidu pružanja određenih usluga građanima i građankama, što, napominjemo, ne predstavlja građansku participaciju, ali stvara dobrobit građanima prilikom rješavanja nužnih administrativnih potreba, a onda i stvara naviku za ostvarivanjem kontakta sa svojom mjesnom zajednicom.

Odluke o MZ što prije mijenjati

CEGAS je u Podgorici održao radionicu o neposrednoj demokratiji i decentralizaciji u okviru projekta ’’Kreativni aktivizam i udruženi građani, podržanog od strane Fonda za aktivno građanstvo, Zaklade Slagalica za razvoj lokalne zajednice iz Hrvatske i Evropske unije.

CEGAS smatra da Odluke o mjesnim zajednicama treba što prije mijenjati, a sve u cilju razvoja neposredne demokratije.

Na radionici smo se, zajedno sa predavačima Damirom Kalač i Milanom Mijajlovićem, prvo osvrnuli na neiskorišteni pravni institut inicijative, građanske inicijative, e peticije, referenduma i zbora građana, kao i motivaciju građana i građanki na iste. Suština radionica jeste podstaći na korišćenje ovih pravnih instituta, kako građana i građanki, tako i onih do kojih inicijative dolaze. I jedna inicijativa više je uspjeh!

Učesnici radionice su nam potvrdili da je najvažnije za funkcionisanje sistema mjesnih zajednica obezbijediti osnovne uslove, na kojima je CEGAS više puta insistirao – sredstva direktne komunikacije sa građanima e-mail, broj telefona, sajt i prostor mjesne zajednice. Na radionici su nam predstavnici lokalne samouprave potvrdili da rade na tome da obezbijede e-mail adrese svim mjesnim zajednicama.

Da bi zaista zaživjela vladavina naroda, kao što i sam naziv demokratija kaže, moramo dati moć narodu, moramo dati političku moć pojedincu. To postižemo tako što zagovaramo ideju neposredne demokratije počevši od lokalnog nivoa, tako što građanima predstavljamo sve oblike direktnog učešća koje mogu da koriste da bi uticali na donošenje odluka, razvoj svojih zajednica, zaštitu od eksploatacije resursa iz njihovog okruženja, i tako što, kao na ovoj radionici, zajedno sa predstavnicima lokalne samouprave i referentima mjesnih zajednica diskutujemo o tome kako bi u praksi izgledala primjena ovih principa.

Jedan od problema koji građani ističu je problem politizacije MZ, činjenice da politika utiče na većinu procesa u tom sistemu, zbog čega smatramo da je važno omogućiti prostor za održavanje Zbora građana, birati profesionalce koji će raditi u MZ i platiti njihov rad.

CEGAS smatra da je prilikom davanja predloga za izmjenu Odluke o mjesnim zajednicama važno uzeti u obzir specifičnosti koje neke od lokalnih zajednica posjeduju i važno je čuti predloge građana i službenih lica koji rade sa građanima o tome koje uslove treba ispuniti da bi ovaj sistem profunkcionisao.

Labović: MZ zavise od dobre volje institucija

Predsjednik kolašinske mjesne zajednice Kraljske Bare Milovan Mišo Labović je u razgovoru sa timom CEGAS-a istakao probleme koji prate većinu lokalnih zajednica na severu CG.

 MZ Kraljske Bare, kako kaže Labović, uglavnom prati popriličan broj problema nagomilanih u zadnjih nekoliko decenija: ‘’Konstantno eksploatisanje prirodnih resursa – šume, šljunak, kamen, rečni potencijal, lov i ribolov – samo su neki od konkretnih primera od kojih lokalno stanovništvo nema nikakve beneficije, niti su ovi resursi ikad bili tretirani kao mogući razvojni potencijal lokalne zajednice.’’

Naglasio je da je za većinu problema zajedničko to da lokalne zajednice uglavnom nemaju adekvatne mehanizme zaštite, što dovodi to toga da zavise od “dobre volje” nadležnih  institucija ili trenutnog raspoloženja nekog državnog činovnika.

 Zvaničan registar stanovnika u MZ Kraljske Bare ne postoji, ali Labović tvrdi da prati stanje u selu, pogotovo sve vezano za demografsku sliku mjesne zajednice. Opština posjeduje registar domaćinstava, i to je rađeno zajedno sa predsjednikom MZ, dodao je.

‘’Inače demografska slika sela je katastrofalna, i ona ne odudara previše od većine ruralnog područja na severu CG. Broj stalnih mještana konstantno opada, primjer je OŠ u Barama, gdje u prvom razredu nijesmo imali učenika. Ovaj problem svakako treba da bude dio nacionalne strategije, u koju bi bili uključeni svi segmenti društva u celini’’, komentarisao je Labović trenutno stanje.

Njegov lični stav o pitanju sela je pesimističan: ‘’Odsustvo vizije razvoja, nedostatak šireg nacionalnog konsenzusa, kao i niska svijest ukupnog stanovništva ovaj problem čine prilično nerešivim. Mislim da smo selo u njegovom izvornom obliku trajno izgubili.’’

 Mjesna zajednica Kraljske Bare nema dodatnih prihoda, tvrdi Labović: ’’S obzirom na to da naša MZ nema na svoje ime uknjiženo vlasništvo, ni na zemljištu niti na objektima, to nas onemogućava da određena novčana sredstva povlačimo iz donacija. MZ Kraljske Bare nema čak ni mjesnu kancelariju. Sve se vodi na Vladu CG, iako su meštani samodoprinosom gradili Dom Kulture, seosku Biblioteku, i još nekoliko pomoćnih školskih objekata, pa čak u početku i Osnovnu školu’’.

Za MZ u kojoj je predsjednik smatra da radi onaj dio poslova koji je po zakonu obavezna da uradi. Opština uglavnom prihvata njihove inicijative i nema konkretnih zahtjeva, osim u nekim slučajevima koji mogu biti sezonskog karaktera, kao što je pojava požara u sušnim periodima, dodao je. 

Labović poručuje da se Odluka o radu mjesnih zajednica opštine može unaprijediti samo zajedničkim djelovanjem lokalne samouprave i lokalnih zajednica. 

 Odluke o mjesnim zajednicama treba da budu jednake u svim crnogorskim opštinama ‘’uz poštovanje nekih eventualnih  specifičnosti, karakterističnih za određene lokalne zajednice’’, zaključio je.

Iako Labović pitanje izbora Sekretara i Savjeta vidi kao kompleksno, ipak smatra da Sekretara i članove Savjeta treba isključivo birati na Zboru građana.

‘’Savjet MZ bira Zbor građana, a onda članovi Savjeta između sebe biraju predsjednika i zamjenika. Ovo znači da predsjednik ne može da utiče na izbor članova Savjeta, što je sa jedne strane i jako dobro, ali sa druge strane to znači da predsjednik ne može da ‘bira svoj tim’, jer nisu svi članovi Savjeta do kraja aktivni i posvećeni obavezama. Po ovom modelu uglavnom je predsjednik MZ nosilac inicijativa, ali i svih drugih obaveza i aktivnosti koje se tiču rada MZ. I naravno – sve to radi na volonterskoj osnovi’’, rekao je.

 Komunikacija između MZ i Opštine je za vrijeme mandata Labovića uvijek bila korektna. Ranije se, kako on kaže, sve uglavnom na komunikaciji završavalo, a od obećanja skoro ništa ili samo polovična rešenja. 

‘’Sa novom Opštinskom vlašću taj odnos se poprilično promijenio, uglavnom se sva obećanja i ispune, što je za svaku pohvalu, bez političke pozadine’’, rekao je Labović. 

Knežević: Stanovnici MZ Spuž imaju kome da se obrate

Tim CEGAS-a je u sklopu intervjua rađenih sa predstavnicima MZ razgovarao i sa predsjednikom Savjeta MZ Spuž Petrom Kneževićem. Stanovnici mjesne zajednice Spuž su, kako tvrdi Knežević, sada shvatili da imaju kome da se obrate. Da bi građani bili samouvjereniji u ostvarivanju svojih prava i da bi više učestvovali u donošenju odluka, potrebno je dodatno raditi sa njima i približiti im to kako sistem funkcioniše, dodao je.

Da li ste se susreli sa nekim problemom u radu Vaše mjesne zajednice?

Na početku smo se susreli sa blagim problemom tranzicije, koliko sam čuo u drugim MZ je to bio veći problem. Određeni vremenski period nismo imali pristup bankovnom računu, ali je sada taj dio u redu. Iako smo tek krenuli, već smo ostvarili komunikaciju sa organima Opštine Danilovgrad i građanima, te očekujemo intenzivniju komunikaciju. Prostorije mjesne zajednice Spuž, iako postoje, dugo vremena su korišćene izuzetno rijetko i nisu održavane, dio njih je korišćen i kao magacin, ali nakon čišćenja su poprilično uslovne za rad, kao i organizaciju skupova – do 30-40 učesnika. Ove prostorije namjeravamo da koristimo prvenstveno kada su u pitanju sjednice Savjeta, ali planiramo da ih koristimo i za javne rasprave, diskusije, tribine, itd. Imajući u vidu da u prethodnih nekoliko godina institut MZ nije funkcionisao uopšte, dolazimo do situacije da su određene oblasti zapuštene, poput sistematizovanog praćenja stanja puteva, osnovne infrastrukture, pa sada radimo na uspostavljanju tih sistema, kako bismo pravovremeno reagovali u svakoj situaciji. Građani su u određenoj mjeri sada shvatili da imaju kome da se obrate, i obraćaju se skoro svakodnevno sa raznim realnim i nerealnim zahtjevima, što mi prosljeđujemo nadležnim organima. Smatram takođe da je potrebno dodatno raditi sa građanima kako bi shvatili na koji način oni lično mogli da učestvuju u donošenju odluka, da bolje razumiju sistem, tj. ko je za šta nadležan, i  samim tim budu samouvjereniji u ostvarivanju svojih prava. 

Koji su opštinski poslovi delegirani Vašoj mjesnoj zajednici?

Osim poslova koji su propisani Odlukom o mjesnim zajednicama, naša MZ za sada primarno informiše građane o važnim informacijama za njih, upućuje zahtjeve nadležnim organima lokalne uprave po prijavi građana, komunicira potrebe Spuža ka Opštini. Često dolazimo u situaciju da nas građani zovu i kažu nam da su dobili informaciju da je određena stvar u nadležnosti mjesne zajednice, pa se ispostavi da nije tako. Mi se sa naše strane trudimo da uputimo građane na način kako da riješe svoj problem, te im pružamo podršku na bilo koji način. 

Da li mislite da se Odluka o radu mjesnih zajednica Vaše opštine može unaprijediti i kako?

Za unaprjeđenje Odluke je potreban inkluzivan proces, a od trenutno najbitnijih pitanja, treba regulisati pitanje finansiranja MZ po projektnom/programskom modelu, tj. da MZ dobijaju novac za konkretne predložene aktivnosti. U prethodnom periodu, a i sada, javnosti nije jasno na koji način se finansiraju mjesne zajednice, po kojem osnovu dobijaju sredstva iz budžeta Opštine, što stvara distancu između građana i MZ koja treba da zastupa njihove interese. Povećanjem transparentnosti u radu bi se došlo do većeg povjerenja, a samim tim i većeg motiva za zajedničkim radom i osjećaja zajedništva.

Da li odluke o mjesnim zajednicama treba da budu jednake u svim crnogorskim opštinama?

To bi definitivno olakšalo saradnju, komunikaciju, zbog lakšeg razumijevanja i udruživanja oko horizontalnih pitanja. Imajući u vidu da su Opštine u CG raznolike i samim tim mjesne zajednice imaju svoje specifičnosti treba obratiti pažnju na takve potrebe, te ne treba bježati od raznih Odluka – na kraju krajeva, svaka Opština ima legitimitet da donosi Odluke koje njima najviše odgovaraju. Neka osnovna usklađenost Odluka može biti značajna naročito kod privlačenja donatorske podrške iz inostranstva, čime će ovaj sektor biti jasniji i predvidljiviji za donatorsku zajednicu.

Da li Vaša mjesna zajednica dodatno prihoduje od drugih aktivnosti predviđenih Zakonom o lokalnoj samoupravi?

Za sada ne, ali ćemo u budućnosti razmotriti mogućnosti ostvarivanja prihoda.

Smatrate li da sekretara i članove savjeta treba isključivo birati na Zboru građana?

U skladu sa Odlukom na snazi u Danilovgradu, Savjet biraju građani na Zboru, dok predsjednika biraju članovi Savjeta iz reda članova. Ovakav mehanizam je dobar, s tim da se mora raditi na smislenom uključivanju građana, te prezentovanju programa prioriteta od strane kandidata na zboru. Na ovaj način, Zbor će biti skup na kojem će se ocjenjivati kandidati na osnovu njihovih referenci, onoga šta žele da urade za svoju zajednicu, i šta vide kao prioritete. Predsjednika Savjeta treba da bira Savjet iz reda svojih članova, kako bi se Zbor odnosio na izbor skupa ljudi u koje građani imaju povjerenja da izaberu najboljeg iz Savjeta za predsjednika.

Kada ste poslednji put pozvani na razgovor (sastanak, okrugli sto) u cilju unaprjeđenja rada i načina funkcionisanja Vaše mjesne zajednice?

Opština Danilovgrad je zauzela proaktivan stav prema MZ kako bi ovaj sistem profunkcionisao, te je održan niz sastanaka sa predsjednikom Opštine, predsjednikom Skupštine Opštine, Sekretarijatom za lokalnu samoupravu, koji su iskazali svoju želju da daju podršku u funkcionisanju MZ. Nadležni Sekretarijat je bio izuzetno responzivan u komunikaciji sa nama, te smo pravovremeno dobijali sve informacije, kao pojašnjenja u vezi bilo kojeg procesa.

Da li Vaša mjesna zajednica posjeduje registar stanovništva?

Naša MZ ne posjeduje registar stanovništva. Ovo pitanje treba razmotriti uzimajući u obzir zaštitu ličnih podataka građana. Mjesna zajednica može posjedovati makar brojke o stanovništvu, u kojima neće biti izložen bilo koji vid lične informacije, kako bi Savjet mjesne zajednice mogao da adekvatno vrši svoja ovlašćenja, na primjer da ima adekvatan proračun sume samodoprinosa u slučaju da se krene u prikupljanje sredstava za bilo koji projekat. MZ mora imati makar mapu sa jasno iscrtanim granicama MZ, na osnovu koje će utvrditi da li neko pripada MZ Spuž.

Finansirati rad MZ budžetom opštine

Centar za građanske slobode (NVO CEGAS) podržava i pohvaljuje napore Glavnog grada da nakon komunikacije sa zainteresovanom stručnom i laičkom javnošću konačno uđe u fazu rješavanja pitanja funkcije i načina rada mjesnih zajednica te opštine, pa su sa tim u vezi pored ankete o mjesnim zajednicama organizovali i mogućnost davanja mišljenja o nužnoj izmjeni Odluke o radu mjesnih zajednica u okviru Glavnog grada.

CEGAS je kroz svoj dugogodišnji rad u oblasti uspostavljanja neposredne demokratije i decentralizacije, kao i kroz saradnju sa razvijenim mjesnim zajednicama poput MZ Župa, MZ Vražegrmci i MZ Spuž, više puta precizirao koji su najpotrebniji uslovi, kako normativni tako i institucionalni. Ti uslovi na kojima treba da počiva rad jedne mjesne zajednice bi doprinijeli smanjenju mogućnosti da dođe do političke zloupotrebe.

Napominjemo da Odluke o radu mjesnih zajednica moraju biti ujednačene na prostoru cjelokupne države, kao i da se mjesnim zajednicama moraju obezbijediti adekvatni prostori za rad.

Mjesne zajednice pored svog prostora moraju imati pristup internetu, obezbijeđenu zvaničnu email adresu, pokrenutu i ažurnu internet stranicu, kao i telefon koji će građanima/kama biti dostupan u toku radnog vremena.

Mapu svog lokaliteta kao i spisak građana i građanki morala bi imati svaka od mjesnih zajednica, kako bi brinula o zakonskim pravima i potrebama svojih građana i građanki.

Mjesne zajednice moraju imati otvorene brojeve žiro računa koji će biti javno dostupni na stranicama mjesnih zajednica, kao i uredno prikazane finansijske izvještaje o svom radu uz periodične izvještaje o radu i aktivnostima članova mjesne zajednice.

Za rad mjesnih zajednica opštine moraju izdvajati novac koji će se opredjeljivati iz budžeta opštine posebnom Odlukom o finansiranju mjesnih zajednica.

Sekretar i članovi Savjeta moraju biti birani neposredno od strane građanki i građana toga lokaliteta i za rad ovih lica moraju biti obezbijeđena adekvatna sredstva koja ne smiju biti niža od minimalne cijene rada. Posebno se mora voditi računa o tome da sekretar i članovi Savjeta ne smiju biti nosioci političkih i državnih funkcija.

O svim aktivnostima koje sprovode mjesne zajednice nužno je transparentno i blagovremeno obavještavati građane i građanke preko sajtova i otvorenih društvenih mreža.

Mijajlović: Opština Danilovgrad može biti pokretač promjena u radu MZ

Mjesna zajednica Vražegrmci je primjer samoinicjativnog rešavanja problema transparentnosti i inkluzivnosti MZ, što možemo vidjeti po ažurnom vođenju sajta njihove mjesne zajednice i raznim inicijativama koje imaju za cilj informisanje i motivisanje građana da udruženo i neposredno poboljšaju kvalitet života u svojoj mjesnoj zajednici.

Na sajtu MZ Vražegrmci građani, osim kontakta predstavnika MZ, turističkih atrakcija, finansijskih izvještaja MZ i oglasa, mogu pronaći ”Mapiranje problema”, direktno prijaviti problem i inicirati njegovo rješenje.

Primjer rada Savjeta MZ Vražegrmci, kako kaže potpredsjednik Milan Mijajlović, je poslužio svim sledeće izabranim Savjetima. Od prvog Zbora te MZ 18. maja do danas, na teritoriji Opštine Danilovgrad, organizovano je preko 50 radnih akcija, očišćeno desetine kilometara puteva, sređene prostorije mjesnih zajednica, utvrđene brojne nepravilnosti u radu prethodnih saziva o čemu ćemo čitati u medijima u narednom periodu, tvrdi Mijajlović.

Mijajlović nam je ukazao na konkretne djelove Odluke o MZ koje treba izmijeniti, kao i na pozitivne promjene koje su uvedene.

Da li ste se susreli sa nekim problemom u radu Vaše mjesne zajednice? Koji je to problem?

– Savjet mjesne zajednice Vražegrmci izabran je na Zboru 18. maja ove godine i broji devet članova. Nakon toga je u zakonskom roku održana konstitutivna sjednica Savjeta gdje su izabrani predsjednik i dva potpredsjednika. Zbor na kojem se izabrao novi Savjet održan je nakon tri godine pauze u radu mjesnih zajednica u Danilovgradu. Odnosno svim Savjetima je bio istekao mandat pa su tako mjesne zajednice, zajedno sa našom, bile nefunkcionalne. Kako je novi Savjet preuzeo rad MZ potpuno je očekivano da smo se susretali sa manjim problemima. Nepostojanje PIB-a, aktivnog žiro računa, neposjedovanje ključeva od prostorija za rad, loše tehničke opremljenost prostorija, nedostupnosti električnog napajanja u prostorijama. Ipak većina ovih problema je riješena u veoma kratkom roku jer je i lokalna samouprava odnosno nadležni Sekretarijat za lokalnu samoupravu zauzeo proaktivan pristup u odnosu na mjesne zajednice. 

S obzirom na to da smo tek nedavno počeli sa radom identifikacije dubljih problema, odnosa unutar novog Savjeta, razumijevanja rada i zaduženja MZ od strane članova Savjeta (starijih članova), problema na teritoriji MZ i sl., u tom kontekstu je prerano izvlačiti zaključke. 

Koji su opštinski poslovi delegirani Vašoj mjesnoj zajednici?

– Odluka o mjesnim zajednicama Opštine Danilovgrad propisuje sledeće poslove: 

 – utvrđivanje programa i planova razvoja mjesne zajednice;
 – pokretanje inicijativa za donošenje planske dokumentacije i za uređivanje pojedinih pitanja;
 – ukazivanje na potrebe za organizovanje, odnosno kvalitetnije pružanje zdravstene, socijalne, dječije i drugih oblika zaštite;
 – predlaganje unaprjeđenja komunalnih djelatnosti i namjensko korišćenje javnih površina i zaštite životne sredine;
 – organizovanje javnih tribina i javnih skupova radi razmatranja pojedinih pitanja od značaja za život i rad građana;
 – obavještavanje, edukaciju i animaciju građana radi učešća u vršenju javnih poslova u skladu sa posebnom odlukom opštine;
 – kontrolu namjenskog korišćenja javnih površina, parkovskog i drugog mobilijara na teritoriji mjesne zajednice;
 – iniciranje promjena u javnom prevozu putnika;
 – prikupljanje podataka, vođenje evidencije i iniciranje pomoći licima koja se nalaze u stanju socijalne potrebe na području mjesne zajednice, a koji nijesu korisnici prava na socijalnu i dječiju zaštitu;
 – iniciranje utvrđivanja olakšica i drugih mjera radi podsticaja preduzetništva, poljoprivrede, seoskog i alternativnih vidova turizma;
 – organizovanje humanitarnih i drugih aktivnosti;
 – vođenje evidencije o građanima sa područja mjesne zajednice koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom i izdavanje potvrda i uvjerenja koja nijesu u nadležnosti državnih i lokalnih organa uprave;
 – procesuiranje zahtjeva građana za snadbijevanje vodom u bezvodnom području i izdavanje potvrda;
 – vođenje evidencije vlasnika grobnih mjesta na groblju koje se nalazi na teritoriji mjesne zajednice, osim groblja kojim upravlja pravno lice nadležno za pogrebnu djelatnost i izdavanje potvrda;
 – druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom opštine i ovom Odlukom.

U kontekstu delegiranih poslova novi Savjet MZ Vražegrmci i djela uz dodatno organizovanje radnih akcija (čišćenja puteva, Domova, groblja), utvrđivanje planova rada opštinskih preduzeća na teritoriji naše mjesne zajednice, ali i kreiranje Plana i programa rada i Plana razvoja MZ Vražegrmci.

Da li mislite da se Odluka o radu mjesnih zajednica Vaše opštine može unaprijediti i kako?
Tokom javne rasprave o prethodnim izmjenama i dopunama Odluke o mjesnim zajednicama, koja je održana 2020. godine, lično sam učestvovao i predlagao izmjene u djelovima transparentnosti rada MZ i finansiranja rada MZ. Ipak, predložene izmjene nisu prihvaćene jer, kako je tadašnja Sekretarka istakla, nisu imale zakonske osnove. Takođe sami Izvještaj sa Javne rasprave ne prikazuje stvaran tok Javne rasprave – 

https://volimdanilovgrad.me/usvojena-odluka-o-mjesnim-zajednicama-sugestije-nvo-sektora-nisu/ 
Ipak, vjerujem da je Odluku potrebno izmijeniti posebno u djelovima transparentnosti rada i finansiranja, većih sredstava koja se izdvajaju za rad Savjeta mjesnih zajednica. Sa tim ciljem kreirali smo i platformu www.mzvrazegrmci.me kako bismo, između ostalog, kroz sopstveni rad ukazali na potrebu izmjene Odluke o MZ. 

Da li odluke o mjesnim zajednicama treba da budu jednake u svim crnogorskim opštinama?

– Iako je nužno da se oslanjaju na iste principe, u određenim segmentima to nije moguće. Svaka mjesna zajednica ima svoje posebnosti i osobenosti, različit broj stanovnika, različite potrebe i sl. U Danilovgradu većina mjesnih zajednica se nalazi u ruralnim područjima koje takođe imaju i ogromne razlike u broju stanovnika – od 300 do nekoliko hiljada. Organizovanje Zborova, samo u Danilovgradu, predstavlja problem – 3% stanovništva sa teritorije MZ. 

Uzmite za primjer Podgoricu gdje neke mjesne zajednice imaju po nekoliko desetina hiljada stanovnika. Da bi se Zbor održao potrebno je prethodno stvoriti infrastrukturu gdje bi MZ mogla održavati Zborove, raditi, organizovati život – izgradnja Mjesnih centara je neophodna – što Odluke o MZ i propisuju.

Slažem se da se i u Podgorici predstavnici moraju birati  neposredno na Zborovima, a ne delegirati od strane SO – potrebno je ispuniti ono što je Ustavom zagarantovano. Jednake Odluke da, ali prethodno stvoriti uslove za tako nešto. Jedno od mogućih rješenja je i kreiranje novih, manjih MZ.

Da li Vaša mjesna zajednica dodatno prihoduje od drugih aktivnosti predviđenih Zakonom o lokalnoj samoupravi?
– Zbog prethodno iznesenog još uvijek ne, ali postoje planovi za tu vrstu aktivnosti. 

Smatrate li da sekretara i članove savjeta treba isključivo birati na Zboru građana? 

– Članove Savjeta treba isključivo birati na Zboru građana, dok Sekretara treba da bira Savjet unutar sebe.

Kada ste poslednji put pozvani na razgovor (sastanak, okrugli sto) u cilju unaprjeđenja rada i načina funkcionisanja Vaše mjesne zajednice?

– Predsjednici svih izabranih Savjeta mjesnih zajednica su bili na sastanku sa predsjednikom Opštine Danilovgrad, a planiraju se sastanci i sa direktorima danilovgradskih preduzeća. Ovo je najavaljeno kao praksa koja će se redovno sprovoditi. Ono što je novo rukovodstvo u načelu prihvatilo je to da se nakon pozitivnog primjera rada, u sledećoj izmjeni Odluke o MZ, platforme kao što je naša i MZ Spuž (koju sam donirao MZ Spuž) naprave za sve mjesne zajednice na teritoriji Opštine.

Da li Vaša mjesna zajednica posjeduje registar stanovništva? Da li je to bitno i iz kojih razloga?

– U ovom trenutku je ne posjedujemo, ali radimo na ovom pitanju. Uz registar stanovnika planiramo uraditi i registar poljoprivrednih proizvođača, preduzetnika i preduzeća, turističkih mjesta i sl. Ovo je važno zbog razumijevanja potreba stanovništva, kreiranja planova rada i razvoja, identifikacije potencijala i resursa sa kojim raspolaže naša mjesna zajednica. 

Lalatović: Zborove mjesnih zajednica vide kao partijsko nadmetanje

Tim CEGAS-a je u cilju razvoja neposredne demokratije kroz oživljavanje i osposobljavanje mjesnih zajednica razgovarao sa sekretarom Sekretarijata za lokalnu samoupravu Nikšića, Duškom Lalatovićem. Građani u različitim Opštinama, samim tim i mjesnim zajednicama, imaju različite zahtjeve, pa su tako i servisi za građane drugačije organizovani. Ipak, za funkcionisanje MZ postoje neki osnovni zahtjevi koji moraju biti ispunjeni i na primjeru Opštine Nikšić možemo vidjeti to kako se lokalna samouprava suočava sa posledicama dugogodišnjeg zanemarivanja mjesnih zajednica i šta može i planira da promijeni.

1.Kako funkcionišu mjesne zajednice u Nikšiću?

– Mjesne zajednice u Nikšiću nijesu bile funkcionalne. Od 32 mjesne zajednice samo su četiri funkcionisale. Mjesne zajednice nijesu imale predsjednika, Savjet, Nadzorni odbor. Pretprošle godine smo donijeli Odluku i formirali smo organe u gotovo svim MZ, samo su 4 ostale koje trenutno ne finkcionišu. To su gradske MZ, ali nije problem, jer postoje poslovni sekretari, referenti kojima se građani mogu obratiti sa svojim zahtjevima. Sekretarijat za lokalnu samoupravu je pokušao u dva navrata da formira organe MZ, ali nije se sakupio dovoljan broj ljudi da bi izbor bio legitiman. Ljudi to pogrešno doživljavaju, kao izbore i partijsko nadmetanje, dakle u tome je problem. Nakon formiranja organa MZ Sekretarijat za lokalnu samoupravu istakao je na sajtu kontakte novih predsjednika MZ, Odluku, i to je korak naprijed, a sve u cilju lakšeg pristupa stanovnika MZ.

U svim MZ Sekretarijat za lokalnu samoupravu je organizovao zborove, o kojim postoji dokumentacija, kojom prilikom su izabrani Savjeti, predsjednici MZ i Nadzorni odbori.

Zborovi za MZ koje nemaju kancelarije su se održavali u sali Skupštine Opštine.

MZ Župa i MZ Ozrinići su primjer funkcionalnih MZ. Rade sve javno i transparentno i konkretnim stvarima se bave. Mogu da pohvalim rad te dvije mjesne zajednice.

2. Da li su nadležnosti u svim MZ u Opštini Nikšić iste?

– Shodno sistematizaciji postoje šefovi mjesnih kancelarija u udaljenim MZ, koji imaju samo matične knjige vjenčanih, oni su ujedno i matičari, mogu da vjenčavaju i daju izvode iz matične knjige vjenčanih. Nijesu nadležni za izvode iz matične knjige rođenih, to je negdje od 2014.godine u nadležnosti MUP-a. Postoje eventualno stare knjige, ali su one skenirane i to je sad nadležnost MUP-a.

3.Da li MZ u Nikšiću imaju funkcionalne kancelarije, kontakt telefon, mejl?

– U Nikšiću je problem to što postoje mjesne zajednice koje nemaju kancelarije, to su ranije bili tzv. Socijalistički domovi mjesnih zajednica koji su mahom u lošem stanju i ruinirani. Postoje inicijative da se popravljaju i adaptiraju. U suštini, nikada Opština nije imala obavezu da to održava i gradi. U većini MZ su nefunkcionalne kancelarije mjesnih zajednica.

Još jedan problem je što se dio objekata (Domova MZ) vodi na državu. Problem je da im prikopčamo struju, vodu jer imaju dugove od ranije. Postoje MZ koje imaju i poslovne prostore, o tome se stara Direkcija za imovinu, za poštovanje ugovora o zakupu i naplatu potraživanja vezano za ugovore, mada je toga jako malo.

Za Ugovore o zakupu je nadležna Direkcija za imovinu, ako je ona ustupila prostor mjesnoj zajednici. Direkcija za imovinu treba da formira komisiju, koja bi obilazila te objekte i vodila računa o tome da li se izmiruju obaveze i slično.

Moguće je da u narednom periodu otvorimo mejl za mjesne zajednice, za sada je na sajtu kontakt predsjednika MZ, što je u ovom momentu optimalno. Ukoliko bude zainteresovanih predsjednika MZ Sekretarijat za lokalnu samoupravu će naravno pomoći u realizaciji.

4.Kako opština finansira MZ?

– Što se tiče finansiranja MZ, ne znam da li je obuhvaćeno budžetom za ovu godinu. U Nikšiću je veliki broj mjesnih zajednica i sve one imaju svoje potrebe, a sredstva koja bi u ovom momentu opredijelila Opština bi bila neznatna. Postoje MZ koje se nečim bave, rade, prikupljaju donacije, nakon čega Opština pomogne donacijom u skladu sa mogućnostima kada naprave neki projekat, od interesa za cijelu MZ.

Nagomilani su bili računi za struju i vodu, svuda su dugovi, postoje mjesne zajednice sa dugom od oko 20.000 eura za struju. Svaka od tih MZ ima probleme koji su naslijeđeni. Sekretarijat za lokalnu samoupravu nije nadležan da rešava te probleme, on je formalno-pravno tu da formira mjesne zajednice i da vodi registar, nadležni su neki drugi sekretarijati. Jako je teško doći do odgovornosti za to imajući u vidu prethodni period od 20-ak godina.

Formalno-pravno kad se donese odluka o izboru organa MZ, Sekretarijat za lokalnu samoupravu ih upiše u registar, nakon čega stiču status pravnog lica, imaju svoj račun, svoj PIB. Neki računi mjesnih zajednica su blokirani, neki su funkcionalni. Sekretarijat za lokalnu samoupravu nema nadležnost vezano za novčana sredstva, to kontroliše Nadzorni odbor mjesne zajednice, kao i trošenje novca. Organi MZ su decentralizovani, sami odlučuju kako će trošiti novac.

Predsjednik MZ ne prima nikakvu naknadu. Što se tiče Odluke, predviđeno je da je rad u mjesnoj zajednici volonterski. Bilo je inicijative da se taj rad plaća, ali to bi stvorilo ogroman broj faktički zaposlenih. Članovi Savjeta i Nadzornog odbora bi tražili da i oni primaju neki novac i a ne znam ko bi to isfinansirao. Imamo 32 MZ u Nikšiću, i to bi predstavljalo veliki izdatak. U MZ koje imaju sopstvene izvore prihoda i izvjesne donacije, postoji mogućnost da se predsjedniku MZ odredi naknada iz sopstvenih prihoda.

Mjesne zajednice su počele da predaju zahtjeve preko Prijemnog biroa, tj. pisarnice, za svoje potrebe, što ranije nije bio slučaj, s obzirom na to da su funkcionisale samo za vrijeme izbora. Zahtjev se kasnije upućuje nadležnom Sekretarijatu, Službi predsjednika, Direkciji za imovinu.. Postoji veliki broj zahtjeva i sve je nemoguće riješiti u kratkom periodu.

Od momenta kad su MZ formirane u Nikšiću, mogu da apliciraju za razne projekte. Otvorene su nove mogućnosti i sada je na Organima MZ da te mogućnosti iskoriste a sve u cilju razvoja i napretka istih.

Radulović: MZ Župa Nikšićka nema nijedan euro od boksita, već samo napuštene rudokope

U cilju boljeg funkcionisanja MZ i boljeg razumijevanja rada Savjeta, tim CEGAS-a je razgovarao sa Radulović Dragoljubom, koji je u rukovodstvu Savjeta MZ Župa Nikšićka poslednjih 7 godina. Profesionalno iskustvo gospodina Radulovića nam ukazuje na konkretne probleme u sistemu lokalne samouprave koji onemogućavaju funkcionisanje i razvoj MZ, ali i upućuje nas smjernicama na izmjenu Odluke o MZ i razvoj neposredne dremokratije.

Koji faktori sprečavaju Savjete MZ da budu ravnopravan činilac u društvenoj zajednici, odnosno ravnopravan partner prilikom donošenja odluka koje se tiču neke teritorije?

– Na osnovu sedmogodišnjeg iskustva u rukovođenju Savjeta MZ Župa Nikšićka vidljivi su veliki nedostaci koji su proizašli iz same Odluke o MZ koju je krajem 2021.god. donijela Opština Nikšić, a koji su veliki teret u funkcionisanju samih Savjeta MZ.

Na početku je dovoljna činjenica da Savjet MZ nema ni jednog centa finansiranja ni od Opštine, ni od države, odnosno njenih institucija. Samim tim je jasno da ni predsjednik Savjeta MZ, ni članovi Savjeta, nemaju nikakve novčane nadoknade za svoj rad, već sve što rade je na volonterskoj osnovi.

Odnos lokalne samouprave prema mjesnoj zajednici najbolje se vidi kroz primjer naše mjesne zajednice.

Da li je Vaša mjesna zajednica u povoljnijoj poziciji činjenicom da je bogata prirodnim mineralnim sirovinama?

– Činjenica da je naša mjesna zajednica bogata prirodnim mineralnim sirovinama, umjesto da nam je prednost i garant razvoja nama predstavlja samo teret i devastacije okoline. Po osnovu koncesije za eksploataciju rude boksita svake godine se u budžet Opštine i u budžet države sliva minimum oko 700.000 eura, a naša mjesna zajednica nema ni jedan euro da se slije na naš ziro račun od tih sredstava. Kroz druge razne oblike sa teritorije naše MZ se slije u budžete Opštine još najmanje 800.000 eura. I pored ovoga, mi nemamo nikakvih uslova za normalno funkcionisanje Savjeta, odnosno da mi kao mjesna zajednica, na osnovu svih tih sredstava opredjeljujemo prioritetne programe i projekte koji bi rješavali probleme naših stanovnika, nego se osjećamo kao stranci na svome.

Kakav je odgovor institucija na Vaše apele?

– Ono što je vidljivo je da svaka kritika koja ide prema institucijama ne nailazi na dobar odgovor, čak dolazimo u situaciju ignorisanja i izbjegavanja bilo kakvog razgovora, što svakako dovodi u ‘’pat’’ poziciju rad samog Savjeta. Višedecenijska praksa odnosa prema Savjetima mjesnih zajednica se nije mijenjala, pa ljudi koji rukovode samim opštinama, nastoje da na čelo mjesnih zajednica i u sastave samih Savjeta MZ izguraju partijski podobne kadrove kako bi imali uticaj na rad samih Savjeta MZ.

Iz razgovora sa predstavnicima drugih mjesnih zajednica skoro pa da su isti problem, a postoje i Savjeti MZ koji nemaju ni prostorije u kojima bi normalno funkcionisali.

Da li su građani i građanke zainteresovani za rad Savjeta MZ?

– Izražena je velika pasivnost stanovnika MZ prilikom samog izbora Savjeta, jer su isti  izgubili povjerenje u njihov rad, loše su informisani ili ih ne zanima volonterski rad. Veoma mali broj žena učestvuje u radu MZ, pa u samom Savjetu MZ Župa nema, od ukupno 13 članova,  ni jedna žena, a ni to nije definisano samom odlikom o MZ.

Sami način izbora članova Savjeta je sporan, jer se isti biraju na zborovima na kojima jedva da se skupi, a u većini slučajeva ni ne skupi, potreban broj stanovnika datog naselja, a novom odlukom je predviđeno da to bude 5%.

Realno gledano, svaki Savjet mjesnih zajednica zbog ovakvog odnosa samo figurira i ne služi svrsi svoga izbora.

Kako unaprijediti rad Savjeta MZ?

– Potrebno je:

-Promijeniti izbor članova Savjeta MZ i samog predsjednika mjesne zajednice na način što bi taj izbor bio indentičan izboru odbornika u nekoj opštini, jer bi tako sami Savjet imao svoj puni legitimitet;

-Kroz budžet opština i Ministarstva za lokalnu samoupravu opredijeliti sredstva za funkcionisanje Savjeta MZ;

-Predsjednik Savjeta MZ treba da ima mjesečnu nadoknadu za svoje djelovanje, ne manju od minimalne cijene rada. Ova nadoknada se može i regulisati na osnovu veličine teritorije, broja stanovnika…

-Prije određivanja predloga budžeta treba sa Savjetom mjesne zajednice precizirati koji su to prioritetni projekti koji bi morali biti realizovani kroz budžet, a ne kao do sada da se od strane Opštine predloži budžet, pa se onda na javnim raspravama daju primjedbe, od kojih se praktično nijedna ne usvoji;

-Da mjesne zajednice sa čijih teritorija se vrši eksploatacija mineralnih sirovina imaju zagarantovan prihod, ne manji od 60% ubiranih koncesija, koji bi išao isključivo za potrebe mjesta i realizovanje projekata u istom;

-Da se prilikom izbora samog Savjeta sa opštinom precizira koji su to projekti koje se moraju raelizovati u toku trajanja mandata samog Savjeta;

Ovo je samo dio aktivnosti koje bi trebalo zakonski urediti, jer sve drugo nije dobro i minimizira mjesne zajednice i njihove Savjete, tj. njihovo djelovanje je bespredmetno i nema potrebu postojanja.

Sigurno je da postoji još niz drugih prijedloga i primjera kako unaprijediti rad samih Savjeta MZ, ali to bi zahtijevalo mnogo dublju analizu, ali vjerujem da ćemo zajednički nastojati da od Savjeta MZ stvorimo institucije koje će biti poštovane i čiji glas će se čuti na pravi način.

Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.

Up ↑