CEGAS (Centar za građanske slobode) je, uz pomoć nove metodologije izvještavanja o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta u Crnoj Gori, jasno došao do saznanja da je značajno smanjen broj odbačaja krivičnih prijava u 2022. godini u odnosu na prethodne godine. U 2020. taj broj je iznosio 4266, u 2021. 5498, dok 2022. godina broji nemali pad broja odbačaja, sa brojkom od 3555, koji prekida tendenciju rasta. U 2022. godini državna tužilaštva su, usljed nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja, odbacila 103 krivične prijave. Od tog broja, 44 prijave su iz nadležnosti osnovnih državnih tužilaštava, 58 iz Specijalnog državnog tužilaštva, dok je svega jedna iz nadležnosti viših državnih tužilaštava. U svakom od ovih slučajeva zastarjelost je nastupila prije podnošenja krivičnih prijava. Pojam zastare se u praksi različito tumači, gdje smo i u skorije vrijeme imali različite odluke od strane Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta, u odnosu na tumačenje zastare od strane pojedinih nadležnih sudova. Ohrabruje broj smanjenja odbačaja, ali isto tako pojam zastare mora imati jedinstveno pravno tumačenje.
Disciplinsko vijeće Tužilačkog savjeta ima jedan, dok Vrhovni sud ima sasvim drugi stav
CEGAS (Centar za građanske slobode) je prateći rad Tužilačkog savjeta, kao i vijeća i komisija za vođenje disciplinskih postupaka, odlučivanja po pritužbama, kao i utvrđivanja povreda pravila Etičkog kodeksa, u 2022-og godini prvi put uočio utvrđivanje disciplinske odgovornosti, a da se ona ne odnosi na prijavu imovine ASK/u, već je bila usmjerena na zastaru (okarakterisanu kao teži disciplinski prekršaj), i to u 13 predmeta. I ovom prilikom, baš kao što je to i bio slučaj sa ranijim, lakšim disciplinskim prekršajima, izrečena je novčana kazna u visini od 20% od zarade državnog tužioca u trajanju od tri mjeseca. Odlukom Disciplinskog vijeća usvaja se optužni predlog disciplinske tužiteljke, te se utvrđuje da je državni tužilac N.B., odgovoran za teži disciplinski prekršaj, jer bez opravdanog razloga nije postupao u 13 krivičnih predmeta u zakonom propisanim rokovima, usled čega je nastupila zastara krivičnog gonjenja. Vrhovni sud Crne Gore suprotnog je stava, te odlučujući po žalbi pomenutog tužioca smatra da je njegova žalba osnovana, i da se, između ostalog, iz spisa predmeta vidi da su krivične prijave odbačene jer ne postoji osnovana sumnja da su izvršena prijavljena krivična djela niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, te nije jasno da je zastarjelost krivičnog gonjenja imalo za posledicu nemogućnost vođenja postupka, s obzirom na to da su krivične prijave odbačene jer ne postoji osnovana sumnja. Sa aspekta pojave i načina pravnog tumačenja zastare, uvidjeli smo da je izvjesnom državnom tužiocu od strane Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta utvrđen disciplinski prekršaj iz Člana 108 st.3 tačka 1 Zakona o državnom tužilaštvu (tj. bez opravdanog razloga ne postupa u predmetima u zakonom propisanim rokovima, a usljed toga nastupi zastarjelost, nemogućnost vođenja postupka i druge posljedice propisane zakonom), koji je osporen odlukom Vrhovnog suda Crne Gore, u kojoj se vijeće Vrhovnog suda usaglašava da je žalba na ovakvu odluku osnovana, a poziva se na bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz Člana 386 stav1 tačka 8 i 9 ZKP-a u vezi Člana 124 Zakona o Državnom tužilaštvu kojim je propisana shodna primjena Zakona o krivičnom postupku, što bi značilo da je odluka Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta nerazumljiva, protivrječi sama sebi ili razlozima zbog kojih je donesena, odnosno nema razloge ili u njoj nijesu uneseni razlozi o odlučujućim činjenicama, ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivrječni ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivrječnost između onog što se navodi u razlozima odluke o sadržini isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava.
U odluci Vrhovnog suda nalaže se Disciplinskom vijeću Tužilačkog savjeta da u ponovnom postupku otkloni ukazane nedostatke, a nakon toga donese pravilnu i zakonitu odluku. Opisana situacija, s obzirom na rijetkost, odnosno jedinstven slučaj, i u pravnoj i u laičkoj strukturi javnosti, uz brojne dileme izaziva i osjećaj pravne neizvjesnosti, ako uzmemo u obzir to da dolazi od samog vrha tužilačke organizacije. Kako Zakonom o Državnom tužilaštvu nije propisana zakonska obaveza da Disciplinsko vijeće o disciplinskim postupcima i odlučivanju obavještava ostale članove Tužilačkog savjeta u dijelu dobijanja preporuka i mišljenja, CEGAS smatra da bi to mogla biti dobra praksa, a onda i jedna u nizu dobrih zakonskih izmjena.
CEGAS (Centar za građanske slobode) je prateći novi način izvještavanja o radu Državnog tužilaštva, kao i Tužilačkog savjeta, uočio značajan porast broja mjera tajnog nadzora za izvještajnu 2022.godinu.
Kako se o mjerama tajnog nadzora i ranije govorilo, kako u dijelu benefita za rasvjetljavanje brojnih krivičnih djela, tako i u njihovoj zloupotrebi, opaža se činjenica da svega mali broj njih rezultira i do dovođenja dokaza koji su potrebni za optuženje.
Tako je u Izvještaju o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta za 2022.godinu broj mjera tajnog nadzora dostigao 599 predloženih od strane državnih tužilaca, a onda i usvojenih naredbom sudije za istragu.
Od tog broja, svega je 26 predmeta u kojima su primijenjene mjere tajnog nadzora dovele do dokaza potrebnih za optuženje.
U 25 predmeta mjere tajnog nadzora nijesu dale rezultate, dok je u 27 predmeta obaviješten sudija za istragu koji je nadležan da naredi da se material koji je prikupljen mjerama tajnog nadzora i uništi.
Iznenađuje povećani broj mjera tajnog nadzora za 2022.godinu, uzimajući u obzir činjenicu da je prema Izvještaju o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta za 2021.godinu taj broj iznosio 114 predloženih mjera, od kojih je njih 110 i usvojeno.
Centar za građanske slobode (CEGAS) izražava zabrinutost povodom odluke Tužilačkog savjeta da zatvori za javnost narednu sjednicu na kojoj će se razgovarati o javno saopštenim i ozbiljnim optužbama tužilaca o pritiscima kojima su bili izloženi tokom rada u ranijem periodu.
Naime, CEGAS je u okviru redovnih aktivnosti pratio rad i djelovanje Tužilačkog savjeta, čijim sjednicama je redovno prisustvovao, pratio rad i odluke TS i informisao javnost. Vjerujemo da je nakon dugog perioda netransparentnog rada tužilaštva, čije posledice sada sagledavamo, suštinski važno obezbijediti punu transparentnost rada TS. To bi bio iskorak i poruka javnosti da se napravila odstupnica od ranijih praksi.
Sa druge strane, nema osnova za zatvaranje sjednice na kojoj će se govoriti o pojavama o kojima se već javno govorilo u Skupštini Crne Gore. Ova saznanja su uznemirila javnost, nemamo naznaku razrješenja i upravo zato bilo bi pogrešno zatvoriti sjednicu za javnost i onemogućiti joj da se dodatno informiše o osnovanosti podijeljenih informacija, kao i stavu TS u odnosu na iste.
CEGAS navodi da je i prije održavanja pomenute sjednice javljeno da je vanredna i zatvorena za javnost, a onda se, nakon toga, u sklopu iste glasalo za ili protiv isljučenja javnosti.
CEGAS apeluje na TS da zadrži dobru praksu otvorenog i transparentnog rada i omogući prisustvo sjednici svim zainteresovanim stranama.
Centar za građanske slobode (CEGAS) je prateći unutrašnji nadzor državnih tužilaštava uočio nepostojanje interne kontrole među tužilaštvima, iako ga Zakon eksplicitno nalaže. SDT niko nije kontrolisao za vrijeme GST Katnića, a izostao je značajan nadzor i u drugim tužilaštvima. Odgovornost za ovakav vid propusta je izostala. Nad SDT-om je prvi put vršen nadzor za 2016.godinu, pa je tek u 2021-oj započet – 29.januara 2021. Odlukom vd VDT-a. Odluka se zbog kadrovskih promjena mijenjala dva puta tokom iste godine, sa posebnim osvrtom na nadzor nad SDT-om.
Po Zakonu o državnom tužilaštvu Crne Gore Vrhovno državno tužilaštvo najmanje jedanput godišnje vrši analizu rada državnih tužilaštava, pa je jasno o kojem se zaostatku radi.
Prema podacima iz državnog tužilaštva nadzor nad višim državnim tužilaštvima u Podgorici i Bijelom Polju izvršen je u četvrtom kvartalu 2022.godine, dok je nadzor nad SDT-om i dalje u toku.
CEGAS ne čudi dužina trajanja nadzora, s obzirom na značajna kašnjenja i stalne kadrovske izmjene, ali čudi činjenica da Vrhovno državno tužilaštvo na pitanje CEGAS-a o postojanju dokumenta Plana nadzora za 2023. godinu daje odbijajuće Rješenje, u kojem se navodi da Vrhovno državno tužilaštvo ne posjeduje akt/dokument koji sadrži tražene podatke.
Kako u 2022-oj godini nije vršen nadzor od viših državnih tužilaštava ka osnovnim, čudi činjenica da Više državno tužilaštvo Podgorica još uvijek nema izrađen poseban Plan nadzora za 2023., već nas je informisalo da je ono u aktu Programa rada za 2023. predviđeno, ali nije jasno određeno nad kojim osnovnim tužilaštvima će biti sproveden nadzor.
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju na isto pitanje CEGAS-a o Planu nadzora za 2023. godinu odgovara da je u toku proces ocjenjivanja državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, pa tek nakon što budu svi ocijenjeni će biti utvrđen i Plan nadzora za 2023.godinu.
Više državno tužilaštvo Podgorica smatra da ima vremena za donošenje posebnog plana nadzora za 2023., iako smo pri kraju prvog kvartala, što čini lošu praksu za davanje mogućnosti transparentnosti i praćenja od strane civilnog sektora.
Uzimajući u obzir značaj unutrašnje kontrole u tužilačkom sistemu, CEGAS je mišljenja da Planovi nadzora moraju biti definisani i jasni najdalje u prvom mjesecu tekuće godine, kako bi i ovaj vid kontrole bio dovoljno određen i transparentan.
Centar za građanske slobode (CEGAS), je u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i Monitorom, analizirajući predmete usvojenih sporazuma o priznanju krivice, došao do brojnih nelogičnosti i mogućih zloupotreba ovog pravnog instituta.
Odmjeravajući sankcije za najteža krivična djela, tužioci su često išli ispod zakonskog minimuma, a nije bio rijedak slučaj da se za lakša krivična djela utvrđuju teže zakonske kazne od onih koje su utvrđene za organizovani kriminal i korupciju. Promjenom ZKP 2015. godine krenula je značajna upotreba ovog pravnog instituta, jer je u konačnome bila ukinuta nemogućnost zaključivanja ovog sporazuma kod krivičnih djela gdje sankcija premašuje zatvorsku kaznu od deset i više godina, kao i kod djela organizovanog kriminala i korupcije. Tada kreće skok u brojkama zaključenih sporazuma u Višem državnom tužilaštvu (2016. – 42 zaključena sporazuma; 2017. – 55 zaključena sporazuma; 2018. – 60 zaključenih sporazuma; 2019. – 113 zaključenih sporazuma; 2020. – 158 zaključenih sporazuma i 2021. godine sa padom na 82 zaključena sporazuma), a sama činjenica da je SDT prednjačio u zaključenju ovog instituta, može govoriti o brojnim zloupotrebama.
U cilju sprječavanja zloupotrebe sporazumnog priznanja krivice, CEGAS je ispratio ideju ka formiranju radne grupe i na sajtu Vrhovnog suda Crne Gore (https://sudovi.me/vrhs/sadrzaj/50RP) smo se uspjeli uvjeriti u nastojanje najvećih pravosudnih institucija da u konačnome dođe do valjane pravne promjene, a u cilju vladavine prava u skladu sa Akcionim planom Savjeta za vladavinu prava i smjernicama EU, gdje je 17. novembra 2022. godine crnogorskoj javnosti predočeno da će članovi radne grupe biti iz Vrhovnog, Apelacionog, Višeg suda, kao i VDT, a onda i predstavnici SDT, Višeg državnog tužilaštva kao i jedan ekspert.
Interesovanje CEGAS-a, isključivo iz potreba ograničenja primjene ovog instituta, načina odmjeravanja visine sankcije i u cilju zadovoljenja pravde i pravičnosti, otišlo je ka koracima traženja postojanja smjernica za primjenu sporazuma o priznanju krivice, koji je trebao biti produkt pomenute radne grupe.
Nažalost, odgovor Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, koji je pristigao 02.03.2023. godine, na pitanje CEGAS-a i traženje pristupa “dokumentu utvrđenih smjernica za primjenu sporazuma o priznanju krivice” je bio odbijajući, sa obrazloženjem da Vrhovno državno tužilaštvo “ne posjeduje akt/dokument koji sadrži tražene podatke”.
CEGAS se pita – da li je moguće da traženi dokument ne postoji, ili je on u nadležnosti neke drugo institucije?
Smatramo da su se svi pravosudni organi, kao i zainteresovana javnost, morali upoznati sa zadatim smjernicama, ako uzmemo u obzir način zaključivanja sporazuma, a onda i njegovog potvrđivanja na sudu.
Insistiraćemo na dobijanju odgovora od Tužilačkog savjeta, a nakon toga ćemo obavijestiti javnost.
Ministarstvo pravde (MP) je u posljednjih šest godina razriješilo samo jednog sudskog vještaka, iako je, prema relevantnim međunarodnim izvještajima, upravo neprofesionalan odnos pojedinaca ove značajne karike u pravosudnom sistemu, jedan od razloga prolongiranja sudskih procesa i upitnih presuda.
Vještak mašinske struke Goran Dedić razriješen je u februaru 2022, jer duže od dvije godine nije dostavio nalaz i mišljenje u postupku pred Privrednim sudom. Ignorisao je i zahtjeve Suda da vrati spise predmeta, ali i predujam od 1.400 eura. Nije platio ni novčanu kaznu od 500 eura.
To su podaci do kojih su slobodnim pristupom informacijama došli Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Centar za građanske slobode (CEGAS).
Komisija za vještake Ministarstva pravde je Dedića razriješila zato što od decembra 2018, kada je angažovan u predmetu, do maja 2021, kada je pokrenuta inicijativa za njegovo razrješenje, nije dostavio nalaz i mišljenje, ali ni postupao po drugim nalozima i urgencijama Suda. Zbog toga su se ročišta odlagala svakog mjeseca. Sutkinja tog suda, sadašnja vršiteljka dužnosti predsjednice suda, Dijana Raičković, nije bila u mogućnosti da angažuje drugog vještaka, dok Dedić ne vrati spise predmeta.
Radi se o postupku koji se vodi u Privrednom sudu po tužbi hercegnovske firme “Glečer” protiv firme “Vektra Jakić” Dragana Brkovića. Firma “Vektra Jakić” je bila glavni eksploatator crnogorskih šuma godinama, a protiv nje se vodi više postupaka pod sumnjom da je državu oštetila za milione eura.
Iako je postupak protiv Dedića bio jedini koji se vodio protiv nekog vještaka u posljednjih šest godina, nije usamljen slučaj da vještaci neopravdano odugovlače sudske predmete i ne postupaju po naredbama sudova i tužilaštava.
Analiza Svjetske banke (SB) o ulozi vještaka u sudskim sistemima Zapadnog Balkana, koja je objavljena polovinom 2019. godine, kao ključne nedostatke navodi nejednaku raspodjelu posla među vještacima, odgađanja suđenja zbog nepoštovanja rokova, često nedovoljno precizna i jasna uputstva koja se daju sudskim vještacima, kao i nedjelotvorne mehanizme nadzora nad radom vještaka.
”Čini se da su tijela koja nadziru i prate rad sudskih vještaka blaga i ne razrješavaju sudske vještake zbog neurednog, nesavjesnog ili nestručnog rada”, ističe se u Analizi.
Tim eksperata Svjetske banke je, između ostalog, pregledao oko 1.100 predmeta u regionu, među kojima su i predmeti tri suda u Crnoj Gori – Osnovnog i Privrednog suda u Podgorici, te Osnovnog suda u Kotoru.
U Analizi se naglašava da u registrima postoji dovoljan broj vještaka, ili čak i veći od neophodnog, dok u praksi fali dobrih i iskusnih vještaka.
Malobrojni iskusni vještaci, dodaje se, stalno su angažovani i preopterećeni poslom. Zbog velikog obima posla, zaključuje se u Analizi, sudski vještaci odbijaju predmete ili kasne sa dostavljanjem nalaza i mišljenja koja je često potrebno mijenjati, dopunjavati ili ispravljati, što dovodi do odugovlačenja sudskog postupka.
Sudije i tužioci, ističe se, ne koriste raspoložive mehanizme za upravljanje radom sudskih vještaka u cilju unapređenja procesne efikasnosti.
”Čini se da u svakoj od zemalja nagrada koja se plaća vještaku zavisi od slobodne ocjene sudije ili tužioca. To može dovesti do velikih razlika u nagradama koje se plaćaju vještacima za istu vrstu vještačenja, što povećava rizik od korupcije i negativno utiče na nezavisnost sudskih vještaka”, ocjenjuje se u Analizi.
Generalna percepcija je da se sudski vještaci angažuju češće nego što je to potrebno, a ta praksa samo vodi odugovlačenju postupka i povećava troškove suđenja.
U BiH i Crnoj Gori sudski vještaci se ponekad pozivaju da daju mišljenje o činjenicama za koje nije potrebno stručno znanje, tvrdi se takođe.
Vještak angažovan da pročita član iz kolektivnog ugovora o radu
”U Osnovnom sudu u Kotoru angažovan je sudski vještak da utvrdi je li iznos od 980 eura niži od iznosa utvrđenog u kolektivnom ugovoru o radu, iako je to sam sudija mogao lako utvrditi. Angažovanje vještaka za jednostavne zadatke produžava postupak i dovodi do nepotrebnih troškova za stranke”, još je jedna kritika autora Analize.
U Crnoj Gori nema dovoljno vještaka iz nekih oblasti, dok ih u drugim ima previše, dodaje se u Analizi, uz konstataciju da su zbog toga neki preopterećeni što utiče na kvalitet rada.
U jednom radnom sporu sud je poništio rješenje o angažovanju sudskog vještaka jer je on već bio angažovan u 24 druga sudska predmeta.
”Po mišljenju 52,9 odsto sudija i 69,5 odsto tužilaca nedostatak kvalifikovanih vještaka iz određenih oblasti negativno utiče na kvalitet i efikasnost suđenja”, navodi se u Analizi.
Sudovi imaju tendenciju da budu preblagi prema vještacima na koje se najviše oslanjaju, te oklijevaju izreći sankcije za kašnjenja.
Autori Analize to komentarišu ovako: “Nedostatak adekvatne raspodjele predmeta među vještacima može izazvati zabrinutost u pogledu transparentnosti, budući da to ostavlja prostor za favoriziovanje i korupciju.”
Interesantno je da je od svih analiziranih zemalja najviše u Crnoj Gori tražena dopuna mišljenja vještaka, čak u 27 odsto predmeta.
Sudovi u Crnoj Gori, ali i u Srbiji te BiH, često prihvataju mišljenje vještaka onako kakvo je, bez njegovog kritičkog preispitivanja.
”Taj nedostatak preispitivanja od strane sudova u suprotnosti je sa smjernicama Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ), u kojima je navedeno da mišljenje vještaka nije obavezujuće za sud ili za stranke. Sud ga slobodno ocjenjuje. Sud mora provjeriti i utvrditi je li mišljenje vještaka ubjedljivo”, upozorava se u Analizi.
U Crnoj Gori je zabilježen i najveći procenat žalbi na presude koje su usvojene zbog problema sa nalazom vještaka – preko 19 odsto.
”Presude u više predmeta u Crnoj Gori bile su poništene isključivo zbog toga što je mišljenje vještaka bilo neadekvatno, a prvostepeni sud nije adekvatno ocenio nalaz i mišljenje i naložio otklanjanje ustanovljenih nedostataka”, piše u Analizi.
Izostanak sudskih vještaka sa ročišta doveo je do odlaganja suđenja u čak 60 odsto analiziranih predmeta!
U 70 odsto prekoračenja rokova nema reakcije suda
U Crnoj Gori je uobičajeno da se sudski vještaci ne pojave na ročištu uprkos pozivu suda, a analiza SB je pokazala da sudovi nisu izrekli nijednu novčanu kaznu sudskim vještacima u posmatranom trogodišnjem razdoblju.
Međutim, ističe se da neadekvatno upravljanje sudskim postupkom od strane sudija dovodi do narušavanja procesne discipline, te brojnih odlaganja i kašnjenja u jednakoj mjeri, ako ne i više nego neefikasnost sudskih vještaka.
”Kršenje roka za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka rezultiralo je odlaganjima u čak 45 odsto pregledanih predmeta u Crnoj Gori”, ističe se u Analizi.
U Crnoj Gori su rješenja o određivanju vještačenja često kratka i sadrže samo ime i prezime sudskog vještaka i opis potrebnog vještačenja. U većini analiziranih predmeta nije bio preciziran rok za dostavljanje nalaza i mišljenja vještaka, već je sudskom vještaku bilo naloženo da izradi izvještaj čim prije (iako crnogorski ZPP predviđa da se rok treba odrediti u svakom predmetu).
Ako vještaci prekorače rokove u 70 odsto slučajeva, u Crnoj Gori nema reakcije suda.
”Opomene i novčane kazne izriču se samo za teška i više puta ponovljena kašnjenja, ali se često ne izvršavaju”, napominje se. Mišljenja i nalazi novih i neiskusnih vještaka ponekad su nekvalitetna i od male ili nikakve vrijednosti za sud.
”U Crnoj Gori je saopšteno da su neka mišljenja vještaka toliko složena i nejasna da ih sudovi i stranke ne mogu ni preispitati”, ističe se u Analizi.
U svim analiziranim državama, čak i ako je propisana, kontinuirana obuka za sudske vještake se organizuje rijetko ili nikad.
Nije neuobičajeno da vještaci daju pravne kvalifikacije, zadirući tako u ingerencije sudije, a ta praksa je u suprotnosti s međunarodno priznatim standardima.
Vještake sudovi “mole” za nalaz i mišljenje
Direktorka CEGAS-a Marija Popović Kalezić za CIN-CG ističe da je nedopustivo da sudovi i tužilaštva vještake angažuju po sopstvenom nahođenju, a onda ih “mole” za nalaz i mišljenje.
”Vještaci se moraju birati na način da svi dobiju mogućnost jednakog upošljenja, kada su vještaci iste struke u pitanju. Ako sudije i tužioci sumnjaju u stručnost pojedinih vještaka, imaju pravo na pokretanje inicijative za njihovo razrješenje”, naglašava direktorka CEGAS-a.
Ona dodaje i da moraju postojati jasni rokovi u kojima se nalaz i mišljenje mora dostaviti.
”U protivnom, imamo postupke koji mogu trajati prilično dugo, pa se postavlja pitanje ugrožavanja vladavine prava u zemlji”, ocjenjuje Popović Kalezić.
Iz jedine pokrenute inicijative se jasno vidi, ocjenjuje ona, da nemamo razrađen pravni mehanizam za odabir sudskih vještaka i da su sankcije niske (500 eura za neopravdano nedostavljanje nalaza i mišljenja u roku), a sud može ostati bez spisa predmeta i time biti onemogućen da angažuje drugog vještaka.
”Ovim se baca sjenka na ispravnost cjelokupnog pravosudnog sistema i nameće pitanje: Kome odgovara odlaganje ročišta?”, ističe direktorka CEGAS-a.
Marija Popović – Kalezić
Popović Kalezić kaže da kad nema kadra, nekad mogu da se angažuju i vještaci iz drugih zemalja, što može da utiče pozitivno i da motiviše struku da se usavršava u svim oblastima.
”Kada bi postojali jasni rokovi, u kojima vještak mora donijeti nalaz i mišljenje, sud bi u kraćem vremenskom periodu imao mogućnost zamjene vještaka, pa se ročišta ne bi odlagala u nedogled”, upozorava ona.
Popović Kalezić smatra da bi vještaci više vodili računa ukoliko bi kazne za neprofesionalan rad bile značajno veće.
”Ako bi se recimo zbog nepoštovanja rokova koja nijesu opravdana pokretale inicijative za razrješenje, imali bismo veći oprez kao i veće povjerenje u stručnost i nepristrasnost sudskih vještaka”, dodaje direktorka CEGAS-a.
Ona zaključuje da bi bilo manje sumnji u eventualnu korupciju onih koji čine ovaj značajan dio pravosudnog sistema ako bi se izbor vještaka zaista vršio na način kako je propisano Zakonom. To znači kad bi se vodilo računa da vještaci iste struke budu ravnomjerno raspoređeni u predmetima, a oni koji nestručno i neodgovorno obavljaju taj posao bili novčano kažnjeni i razriješeni.
Ministarstvo pravde: Treba pažljivo mijenjati Zakon
Zakon o sudskim vještacima propisuje da će se vještak razriješiti ako neuredno ili nestručno vrši vještačenje, neopravdano odbija da vještači, ne odaziva se na pozive suda, tužilaštva ili drugog organa koji vodi postupak, ne obavi vještačenje u roku koji je određen…Osim toga, po Zakonu je vještak dužan da, ukoliko iz objektivnih razloga ne može da završi vještačenje u roku, osam dana prije obavijesti i da kratak prikaz rezultata dotadašnjeg rada. U složenijim predmetima vještak je dužan da kratak izvještaj o rezultatima svog rada daje jednom mjesečno.
Iz MP za CIN-CG podsjećaju da, prema Zakonu, oni mogu da preispituju samo one inicijative za razrješenje koje podnesu predsjednik suda, rukovodilac tužilaštva, starješina drugog organa koji vodi postupak ili sudija i državni tužilac u čijem predmetu je postupao vještak.
”U svim dosadašnjim postupcima reizbora sudskih vještaka Komisija je utvrdila da su mišljenja dostavljena od strane nadležnih pravosudnih organa bila pozitivna”, dodaju iz MP.
Oni ističu i da je Ministarstvo pravde u Strategiji reforme pravosuđa 2019-2022. prepoznalo nedostatke u primjeni propisa koji se odnose na rad sudskih vještaka i definisalo aktivnosti za unapređenje stanja, ne navodeći koje su to aktivnosti.
Iz MP dodaju da srazmjerna zastupljenost vještaka nije obaveza, budući da je angažovanje vještaka uslovljeno brojem vještaka na određenom području, njihovim stručnim kvalifikacijama, složenošću predmeta i drugim okolnostima…
”Ministarstvo pravde smatra da postoji prostor za unapređenje zakonskih odredbi. Međutim, izmjenama treba pristupiti pažljivo, uz prethodno pribavljanje mišljenja vještaka, njihovih strukovnih udruženja i organa pred kojima oni postupaju”, poručili su iz MP za CIN CG.
Prema evidenciji MP, u Crnoj Gori je 781 sudski vještak, a prema podacima Udruženja sudskih vještaka tek njih polovina su i članovi te organizacije.
Iz Udruženja sudskih vještaka za CIN-CG kažu da se preko 90 odsto primjedbi na rad vještaka koje dobiju odnosi na vještake koji nijesu članovi Udruženja. Potpredsjednik tog Udruženja Marko Lakić objašnjava da je članstvo u Udruženju dobrovoljno, te da njihovi članovi imaju obaveze prisustva sastancima, edukacijama i dužni su da se pridržavaju Statuta i Etičkog kodeksa Udruženja.
Od ukupnog broja vještaka, njih oko 10 odsto su bili članovi Udruženja do prije dvije godine, a kako pojašnjava Lakić, tek od prošle godine se taj broj povećao, pa ih je sada oko 50 odsto.
”Neophodno je izmijeniti Zakon da svaki vještak mora biti član Udruženja i pridržavati se Statuta, Etičkog kodeksa i drugih dokumenata”, naglašava on.
Lakić dodaje da su više puta tražili od Ministarstva pravde pokretanje procedure izmjene Zakona, ali da do sada nijesu dobili podršku i potvrdan odgovor.
On ističe da je osnovni cilj Udruženja unapređenje rada, kvaliteta i statusa sudskih vještaka i vještačenja, te da je neophodno izmijeniti Zakon, za koji cijene da nije dobar.
”Dok god je ovakav Zakon, Udruženje nije obavezujuće i zavisi od dobrovoljnosti i volonterizma njegovih članova, nije realno očekivati unapredjenje odgovornosti vještaka”, zaključuje Lakić.
Reforma u ovoj oblasti jedna je od ključnih za bolje funkcionisanje pravosuđa. Od nalaza vještaka često zavisi ishod postupka i zbog toga bi bilo značajno da vještaci rade po jasnim pravilima i da snose odgovornost za nestručan rad.
RAZRIJEŠEN JER JE NEOPRAVDANO ODUGOVLAČIO POSTUPAK
Vještak Dedić je podnio tužbu Upravnom sudu (US), tražeći da se poništi rješenje o razrješenju. On je tvrdio da je vještačenje povjereno privrednom društvu “Anzas”, a ne njemu lično, da nema dokaza da su urgencije suda stigle do njega, da nije obaviješten o obavezi vraćanja predmeta, te da je dostavio medicinsku dokumentaciju da mu je bilo narušeno zdravlje.
Međutim, Upravni sud je odbio tužbu navodeći da je upravo Dedić izvršni direktor u privrednom društvu “Anzas”, koje se bavi vještačenjem kao i da je komunikaciju sa sudijom imao on, te da je lično primao sve dopise i dokumenta iz suda. Iz US dodaju i da medicinskom dokumentacijom koju je dostavio vještak nije opravdao svoje neodazivanje pozivima suda jer se, između ostalog, većina te dokumentacije odnosi na period kada je postupak za razrješenje već bio u toku.
”Osim toga, tužilac uz zahtjev za odlaganje ročišta nikada nije dostavio medicinsku dokumentaciju kojom bi potvrdio da ima zdravstvene probleme…Sud zaključuje da je tužilac neuredno vršio povjereno vještačenje jer nikada nije dostavio sudu izvještaj o rezultatima izvršenih radnji, nije se odazivao pozivima suda, nije postupao po nalozima suda i dostavio nalaz i mišljenje u roku koji mu je određen…”, zaključuje se u obrazloženju odluke Upravnog suda.
Pojačati odgovornost vještaka i nadzor nad njihovim radom
U Analizi su, između ostalog, date i preporuke za jačanje odgovornosti vještaka za Crnoj Gori, koje se odnose na izmjene Zakona u pravcu uvođenja nadležnosti sudova da vode postupke protiv vještaka i čak da ih razrješavaju. Preporučuje se da se zakonski precizira da stranke mogu prijaviti prestupe sudskih vještaka svim nadležnim tijelima (sudovima, Komisiji, Ministarstvu pravde). Zatim se navode i postupci za podnošenje tužbe za naknadu štete protiv sudskih vještaka. Traži se i da nadzor nad radom vještaka od strane Komisije bude bolji, ali i da se uradi elektronski registar pritužbi i postupaka razrješenja.
Preporučuje se i da državno tužilaštvo usvoji pravila kojima bi se definisao način izbora vještaka u krivičnim predmetima, kao i da usvoji podzakonske akte koji bi propisali obavezu urednog vođenja spisa predmeta u krivičnom predistražnom postupku.
Ističe se i da je potreno da se u planove obuke sudija i tužilaca uključe i tehnike za dobro upravljanje suđenjima.
Vođenje registra novčanih kazni izrečenih vještacima bi, po njihovom mišljenju, takođe bilo korisno, ali dostavljanje elektronskih kopija dokumentacije predmeta. “Sudsko osoblje osposobiti da vrši uvid u spise predmeta izvan ročišta i upozorava sudije na moguća kašnjenja”, zaključuje se u Analizi.
Centar za građanske slobode (CEGAS) i Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), upozoravaju na moguće posledice izigravanja i kreativnog tumačenja pravnih normi prilikom izbora više države tužiteljke i doskorašnje članice Tužilačkog savjeta, Tatjane Begović, na funkciju v.d. VDT-a.
Ne ulazeći u nesporne reference tužitelje Begović, smatramo da ovakvi pravni presedani i izigravanje normi, koji su suprotni odredbama Zakona o državnom tužilaštvu, a koji zabranjuje da se članovi Tužilačkog savjeta biraju za rukovodioce tokom trajanja mandata, otvara prostor i stvara praksa, koja će dati istu mogućnost nekom novom sastavu Tužilačkog savjeta, da na isti način predlažu i biraju kandidate, koji ne ispunjavaju uslove propisane zakonom.
Cijenimo da se izborom Begović, na način da je podnijela ostavku na članstvo u Savjetu svega pola sata prije izbora i na taj način direktno izigrala jasno propisanu normu Zakona o državnom tužilaštvu, nepotrebno bacilo negativno svjetlo na početak v.d. VDT mandata tužiteljke Begović. Takođe, osnovano se otvorilo pitanje njenog zakonitog postupanja i spremnosti da zakonito i principijelno primjenjuje važeće pravne propise, imajući u vidu da je i sama pristala na izigravanje precizne norme, kako bi bila birana na ovu funkciju.
Da bi se ubuduće spriječile moguće zlopotrebe, kreativna tumačenja i zaustavilo ovakvo postupanje, pozivamo članove Tužilačkog savjeta da u što hitnijem roku, predlože izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu, kojim bi se uz brojne promjene, koje trebaju ovom zakonu, dodatno precizirali rokovi i propisao precizan postupak za predlaganja i izbora članova za rukovodeće pozicije u tužilaštvu, tokom trajanja njihovog mandata u Tužilačkom savjetu.
Centar za građanske slobode (CEGAS), pozdravlja inicijativu člana TS, Steva Muka, da se Tužilačkom savjetu , dostavi dokumentacija od strane nadležnih tužilaštava, kako specijalnog tako i viših tužilaštava, u dijelu predmeta koji se tiču problema eksploatacije šljunka, s obzirom na značaj ovog pitanja, kako u pravosuđu, tako i u javnosti.
Raduje činjenica da je predlog za usvajanje ovog pitanja, da bude dio današnje sjednice, jednoglasno prihvaćen , što može dati nadu da će u što boljoj mjeri doći do rasvjetljavanja ovakvih slučajeva.
Raspravljaući o inicijativi kolega iz Akcije za ljudska prava, o načinu primjene Strategije za istraživanje ratnih zločina Državnog tužilaštva Crne Gore od 2021-2022.godine, članovi će podrobno razmotriti na koji način će dati svoj doprinos u dijelu zakonskih ograničenja, zbog osjetljivosti samih postupaka.
TS je i danas raspravljao da li je dužan ispitivati djelotvornost istrage, prilikom odlučivanja po pritužbama. Mišljenja članova su bijela podijeljena.
U slučaju “Grujičić”, dva člana Komisije za odlučivanje po pritužbi, smatrala su da se TS, tj.Komisija za odlučivanje po pritužbi, ne mogu baviti ispitivanjem djelotvornosti istrage, dok je treći član TS i Komisije, smatrao da se o djelotvornošću istrage treba baviti, s obzirom na Zakon o Državnom tužilaštvu , gdje je jasno predviđeno da Državno tužilaštvo svoju funkciju vrši na osnovu Ustava, zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora.
CEGAS smatra da sve ove dileme TS nastaju i iz razloga potrebe izmjene krovnog Zakona o Državnom tužilaštvu Crne Gore, koji će pratiti uslađenost podzakonskih akata.
Pozdravljamo današnju odluku TS, da se raspiše poziv za v.d. VDT, a ujedno i apelujemo da što prije dođe do izbora VDT-a u punom mandatu
To što je danas na sjednici Tužilački savjet (TS) većinom glasova (šest članova “za” i pet “protiv”) podržao predlog za objavu (javnog) poziva za kandidate zainteresovane za mjesto vršioca družnosti Vrhovnog državnog tužioca (VDT), zakonski ne obavezuje na izbor bilo kojeg od kandidata, baš kao što je to bio slučaj sa sadašnjom vršiteljkom dužnosti VDT-a.
U cilju uspostavljanja dobre prakse i transparentnosti, a sve dok taj izbor zakonom precizno ne bude definisan, već dvije godine zaredom objavljuje se poziv za kandidate, koji se neće nazvati “javnim”, jer u biti ima konsultativni karakter.
Bez obzira na Inicijativu koju je Skupštini i Vladi uputila većina članova TS, u nadi da dođe do izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, u dijelu produženja mandata vd VDT-a, biće ponovo objavljen poziv za zainteresovane kandidate za tu poziciju.
Neizborom VDT-a, TS je u značajno nepovoljnijem položaju po pitanju presjedavajuće/g, a onda im se i remeti kontinuirani rad novog sastava TS.
Do izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, ne može doći u ovako kratkom roku, tj. prije isteka mandata trenutne vršiteljke dužnosti VDT-a. Neprimjereno je to i sa stanovišta načina izmjene bilo kojeg zakona, sa akcentom na Zakon o državnom tužilaštvu, koji mora pretrpjeti brojne izmjene, ali samo i isključivo kroz javnu raspravu, konstruktivan dijalog, kao i učešće stručne i zainteresovane javnosti.
I danas na sjednici TS od rukovodilaca ODT Bar, Ulcinj i zamjenice rukovodioca/teljke Cetinje, moglo se čuti o brojnim problemima tužilaštava – u prostornom, tehničkom, bezbjedonosnom smislu, ali i onom profesionalnom, da nema dovoljno tužilaca/teljki, savjetnika/ca i službenika/ca.
Dodatno, to što do danas nije imenovan VDT, jedan je od ključnih problema za napredak ove institucije.
