CEGAS se nada da će promjene u izvještavanju dovesti i do suštinski promjena.

Centar za građanske slobode (CEGAS) je saopštio danas da “očekuje jasniji, napredniji i sa više podataka, Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2021.godinu”.

Ova nevladina organizacija je precizirala šta čekuje “u novom izvještajnom period”:

“-             preciznu tabelu kod utvrđivanja broja disciplinskih postupaka (kako kod kategorije disciplinskog tužioca), tako i kod kategorije disciplinskog vijeća, kao i kod utvrđivanja povrede pravila Etičkog kodeksa;

–               broj ocijenjenih tužilaca od strane Komisije za ocjenjivanje, kao i ocjene koje su tužioci dobili u predhodnoj godini;

–               broj izvršenih nadzora nad tužilaštvima od strane Vrhovnog i viših tužilaštava nad Specijalnim i osnovnim tužilaštvima, kao i izrečene mjere ako je bilo utvrđenih nepravilnosti;

–               broj vanrednih nadzora od strane viših tužilaštava nad nižim;

–               broj podignutih kao i potvrđenih (nepotvrđenih) optužnica po predmetima, koji su rezultirali osuđujućom presudom, kao i onih koji nijesu rezultirali osuđujućom presudom uz navođenje pravnih razloga, po kategorijama, uz informaciju o kojim krivičnim djelima je riječ;

–               broj optužnica koje su zastarjele, po zakonskoj proceduri, kao i o kojim krivičnim djelima je riječ u tom slučaju;

–               broj izvršenih nadzora od strane pravosudne inspekcije nad tužilaštvima, kao i informacija o izrečenim mjerama, ako su uočeni nedostaci;

–               broj pritužbi podnijetih na rad tužilaštva;

–               broj sjednica Tužilačkog savjeta, sa naznakom da li je prisustvo javnosti bilo ograničeno, za svaku sjednicu posebno, kao i navedene razloge ograničenja;

–               broj formalnih i neformalnih intervjua za medije, civilni sektor i zainteresovanu javnost od strane članova/članica Tužilačkog savjeta, kao i tužilaca po tužilaštvima;

–               broj objavljenih Sporazuma o priznanju krivice u okviru sajtova tužilaštava, kao i broj potvrđenih sporazuma po tužilaštvima, za 2021.godinu.”

CEGAS se nada da će promjene u izvještavanju dovesti i do suštinski promjena, “pogotovu kada je kontrolna uloga Vrhovnog i viših tužilaštava u pitanju, sa posebnim osvrtom na pravosudnu inspekciju (Ministarstvo pravlje, ljudskih i manjinskih prava), čiji je nadzor nad tužilaštvima u potpunosti zanemaren i svodi se na puku formalnost”.

Izvori: pcnen.com

Postavjamo pitanje da li potencijalno pravo na državljanstvo 15.578 lica izaziva strah, ili mogućnost prijave prebivališta 120 hiljada ljudi?

Naša Marija Popović Kalezić, kazala je Vijestima da se zbog čestih izmjena Odluka o dodjeljivanju crnogorskog državljanstva, stiče utisak da se radi o isključivo političkom uticaju, a ne želji da se polje crnogorskog državljanstva krajnje nepristrasno i sa najboljim pravnom namjerom, uredi.

Izvor: vijesti.me

Od 75 izvršenih nadzora u svim crnogorskim tužilaštvima, u posljednjih šest godina, samo su u tri slučaja utvrđene nepravilnosti od strane pravosudnih inspektora Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava (MPLJMP). U posljednje četiri godine, u 49 nadzora, inspektori nijesu notirali nijednu grešku.

Greške koje su pronađene – minorne su. Prilikom kontrole osnovnih tužilaštava u Pljevljima i Ulcinju 2016. je utvrđeno da u tim tužilaštvima nijesu pravilno vodili upisnike za nepoznate učionioce krivičnih djela za prethodnu godinu. I u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru je, nadzorom Ministarstva pravde iz 2017, utvrđeno da nije pravilno vođen upisnik za poznate punoljetne učinioce krivičnih djela u 2016. godini.

Pored toga, isti pravosudni inspektor Ministarstva pravde u istom je danu 2020. godine vršio nadzor nad dva najvažnija crnogorska tužilačka organa – Vrhovnim državnim tužilaštvom (VDT) i Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT). Naredne, 2021. godine, opet je jedna osoba ispred Ministarstva pravde u jednom danu izvršila kontrolu oba ova tužilaštva. Nadzor je u 2020. godini urađen 26. maja, a prošle godine nadzor nad SDT-om i VDT-om obavljen je 28. aprila.

Iz ovih nadzora proizilazi da su tužilaštva radila besprekorno, te da je jedini posao pravosudne inspekcije kontrola rada pisarnice i arhive.

Tokom 2016. godine, kako se vidi iz zapisnika, vršen je nadzor samo u osnovnim tužilaštvima. U 2017. izvršen je i nadzor nad SDT-om i višim tužilaštvima, a u 2018. godini je prvi put vršen nadzor i u VDT-u. I dok je svake godine makar formalno vršen nadzor u većini tužilaštava, prema dostavljenim zapisnicima iz 2021, izvršeno je samo sedam kontrola, od ukupno 17 tužilaštava u Crnoj Gori.

Naša Marija Popović Kalezić ističe da se iz zapisnika o izvršenom nadzoru ne može zaključiti šta su zaista inspektori radili, dok su vršili kontrolu nad tužilaštvima.

”Svi zapisnici od 2016. do 2022. godine izgledaju isto, pa zbog toga i ne čudi da se u jednom danu izvrši nadzor nad većim brojem tužilaštava”.

Podsjeća da Pravilnik, čije bi sprovođenje trebalo da kontroliše Ministarstvo, ima 160 članova, a da Tužilačku upravu, po Zakonu, čine: organizacija rada, rukovođenje, unutrašnje poslovanje, raspored poslova, dodjela predmeta, oduzimanje dodijeljenih predmeta, dežurstvo i pripravnost, sjednice državnog tužilaštva i izvještaji o radu.

Pravosudni inspektori trebalo bi da kontrolišu da li je ispravno vršeno rukovođenje i upravljanje u državnom tužilaštvu, da li u propisanom roku Vrhovno i viša tužilaštva vrše nadzor nad nižim tužilaštvima, kako su oformljena tužilačka odjeljenja, kako funkcioniše tužilačka pisarnica, kakvi su izvještaji o radu i statistika, javnost rada, tajnost podataka, zaštita podataka o ličnosti, način dodjeljivanja i oduzimanja predmeta, rad na pojedinim predmetima…

”Od svega toga pravosudni inspektori kontrolišu: natpise na vratima i posložene registratore sa rednim brojevima i krivične upisnike u kojima se negdje pominju lica, a negdje predmeti, pa su i kao tako popisani, prilično neuporedivi i neupotrebljivi”.

Izvor: vijesti.me

Crnogorske opštine u svojim planovima budžeta, moraju predvidjeti pomoć za građane i građanke svojih opština srazmjerno potrebama i mogućnostima, koji po redovnoj proceduri (od 3-4 postupka refundacije u zavisnosti od ranijeg ili novijeg Zakona) nijesu uspjeli riješiti svoj problem neplodnosti.

Ta pomoć se ne smije isključivo svoditi na davanje pomoći organizacijama koje se bave ovim problemom, i tako svoju odgovornost do kraja delegirati na druge.

Opštine moraju imati direktnu saradnju sa Komisijom za MPO, koju obrazuje Ministarstvo zdravlja Crne Gore, kao što je to i određeno Članom 13 Zakona o medicinski potpomognutoj opldonji, koja je jedina ovlašćena da bude stručno savjetodavno tijelo za praćenje i kontrolu postupka MPO.

Ovdje se posebno mora voditi računa o zaštiti ličnih podataka, koje se nalaze u zdravstvenim dokumentacijama parova ili pojedinki, koji su titulari ovog prava, kako im se zarad materijalne pomoći, ne bi zadiralo u privatnost i samim tim rušila njihova najosnovnija prava i slobode, kao što je pravo na privatnost i pravo na zaštitu podataka o ličnosti, ustanovljene Ustavom Crne Gore, kao najvećim pravnim aktom.