Svega četvrtina optužnica Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u posljednjih pet i po godina, rezultirala je pravosnažno osuđujućim presudama. To je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Centru za građanske slobode (CEGAS) potvrđeno iz Višeg suda u Podgorici.

Prema odgovorima tog suda, od 258 podignutih optužnica SDT-a, od 2016. do polovine 2021. godine, njih 242 su potvrđene, ali čak 194 nije okončano pravosnažnom osuđujućom presudom.

Glavni specijalni tužilac (GST) Milivoje Katnić javno ne propušta priliku da se pohvali brojem podignutih optužnica tog tužilaštva. Ne govori, međutim, o pravosnažno okončanim postupcima pred sudom, gdje se SDT, imajući u vidu ove podatke, nije proslavio.

Nešto je bolja situacija sa optužnicama Višeg državnog tužilaštva (VDT), ali je i ovo tužilaštvo uspjelo da dokaže pred sudom tek nešto više od polovine svojih optužnica. Tako je od 982 optužnice koje je podiglo VDT, u posljednjih pet i po godina, njih 958 potvrđeno, ali pravosnažnom osuđujućom presudom nije okončan čak 391 optužni akt.

Nevolja je što je često u jako važnim postupcima problematičan kvalitet optužbi koje, iako formalno potvrđene, redom padaju u kontradiktornom postupku pred sudom.

Tako su pred sudom neslavno završeni neki od najkrupnijih slučajeva organizovanog kriminala – postupci protiv grupa Duška Šarića i Safeta Kalića, koji su oslobođeni optužbi za pranje novca od prodaje narkotika. Oslobađajuće presude dočekali su i optuženi za ratne zločine – deportacije izbjeglica, optuženi za zločine u Bukovici, ali i u Kaluđerskom lazu. Tužioci koji su postupali u predmetima nijesu odgovarali za propuste, a pojedini su i napredovali u službi.

Pa i u slučaju grupe Svetozara Marovića, koju SDT često navodi kao dobar primjer borbe protiv korupcije na najvišem nivou, glavni akteri nijesu izdržali kaznu. Optuženi za korupciju i stvaranje kriminalne organizacije, sklopili su sporazum sa SDT-om, ali Marović i njegov sin kaznu, čiji je dio već zastario, nijesu ni odležali.

Osim toga, i u jednom od najvećih slučajeva koji je vodio Milivoje Katnić – postupku za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016, ukinuta je prvostepena osuđujuća presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje. Ovaj slučaj, koji još nije pravosnažno okončan, pobudio je veliku pažnju jer su među optuženima i lideri Demokratskog fronta (DF).

I dok se tužioci već godinama pozivaju na funkcionalni imunitet u radu, stručnjaci ocjenjuju da je krajnje vrijeme da se počne analizirati i kvalitet optužbi, te tražiti, osim eventualne krivične, lična i disciplinska odgovornost za nekvalitetan rad, koji na kraju dovodi do nezadovoljenja pravde, ogromnih posljedica po budžet, ali i stagniranja na putu ka Evropskoj uniji (EU).

Samo u slučaju Kalić, građani Crne Gore, nakon što je pala optužnica, platili su višemilionsku odštetu.

U prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) se ocjenjuje da nema napretka u oblasti pravosuđa, te da sprovođenje ključnih reformi stagnira.

Ističe se i da je neophodno preispitati disciplinsku i etičku odgovornost sudija i tužilaca. CIN-CG je ranije objavio da je samo jedan tužilac u posljednjih deset godina ocijenjen ocjenom dobar, dok su svi ostali dobijali najviše ocjene.

Advokat Branislav Lutovac za CIN-CG ističe da je najveći problem upravo to što je tužilaštvo doživjelo debakl u krupnim slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, te da su tužioci koji su postupali u tim predmetima, zbog nestručnosti i neutemeljenosti optužnica, umjesto da snose odgovornost, napredovali.

”Tužilaštvo je jedna potpuno zatvorena organizacija i statistika na koju se pozivaju o potvrđenim optužnicama je nevažna”, ocijenio je Lutovac.

On očekuje od novog Tužilačkog savjeta (TS) da unese relevantne kriterijume i realno ocjenjuje rad tužilaštava. “Vjerujem da će novi TS raditi daleko bolje nego ovaj do sad”, naglasio je Lutovac.

Više tužilaštvo je odbilo da dostavi podatke o tome na koja krivična djela su se odnosile optužnice koje nijesu okončane pravosnažnim osuđujućim presudama, ali činjenica da se ova dva tužilaštva bave otkrivanjem najtežih krivičnih djela, govori dosta o njihovoj efikasnosti.

Iz Višeg suda, i pored višenedeljnog čekanja, nijesmo dobili pojašnjenje da li se podaci koje su nam dostavili, o broju optužnica SDT-a i podgoričkog VDT-a, koje nijesu završene osuđujućom presudom, odnose na završene ili i na postupke koji su još u toku.

SDT je formirano polovinom 2015. godine i bavi se organizovanim kriminalom, visokom korupcijom, pranjem novca, terorizmom, ratnim zločininima i krivičnim djelima protiv izbornih prava. SDT je preuzelo poslove Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina koje je funkcionisalo pri Vrhovnom državnom tužilaštvu.

VDT je nadležno za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora preko deset godina i to ubistvo na mah, silovanje, ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, odavanje tajnih podataka, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, povreda teritorijalnog suvereniteta, udruživanja radi protivustavne djelatnosti, pripremanja djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore i protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom.

Iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju nijesu odgovorili koliko su podnijeli optužnica od 2016. godine, ali jesu da 18 optužnica nije rezultiralo pravosnažnom osuđujućom presudom. Optužnice koje su pale pred sudom odnosile su se na pokušaj ubistva, silovanje, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, učestvovanje u tuči i zloupotrebu službenog položaja.

Najviše optužnica osnovnih tužilaštava “palo” u Kotoru

Kada je riječ o tužilaštvima na lokalnom nivou, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru (ODTK), prema dostavljenim podacima, imalo je najveći broj optužnica koje su pale pred sudom. Od 2016. godine čak 107 optužnica nije rezultiralo pravosnažnim osuđujućim presudama. Međutim, kotorsko tužilaštvo, ali ni druga osnovna tužilaštva nijesu dostavili podatke o ukupnom broju optužnica koje su podigli u posljednjih pet godina.

Najviše optužnica koje je podiglo kotorsko Osnovno tužilaštvo, a koje nijesu prošle u sudskom postupku odnose se na krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, teške tjelesne povrede, nasilničko ponašanje, teške krađe i teška djela protiv opšte sigurnosti.

Osnovni sud u Podgorici je, u posljednjih pet godina, imao 439 osuđujućih pravosnažnih presuda, dok njih 67 nije okončano na taj način. U tom sudu je u radu još 118 optužnica iz ovog perioda. Oni nijesu dostavili informaciju o kojim krivičnim djelima je riječ kada su u pitanju optužnice koje nijesu okončane osuđujućim presudama.

I u većini ostalih opštinskih tužilaštava bilo je optužnica koje nijesu rezultirale pravosnažno osuđujućim presudama.

Za potrebe ovog istraživanja tražili smo podatke od svih tužilaštava u zemlji. Iako su rezultati različiti, nijedno tužilaštvo nam nije dostavilo odgovore na sva pitanja.

Tužilaštva ne daju podatke o zastari

Sva tužilaštva koja smo kontaktirali odbila su da dostave rješenja o odbačenim krivičnim prijavama zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja u posljednjih pet godina, sa obrazloženjem da štite privatnost lica koja se u njima pominju, iako smo u telefonskim razgovorima pojasnili da treba da dostave anonimizovane podatke.

SDT i VDT su odbili i da dostave podatke o tome koliko ima odbačenih krivičnih prijava zbog zastare i na koja se krivična djela odnose, navodeći da je u pitanju sačinjavanje nove informacije, te da se podaci koji mogu biti objavljeni nalaze u izvještajima tužilaštava. Međutim, detaljnih podataka o ovome nema u izvještajima tužilaštava, koja su dostupna na sajtu. Jedino što se može zaključiti iz izvještaja je da se više od 90 odsto krivičnih prijava odbaci upravo zbog zastare. Zašto su ovi podaci već godinama pod velom tajne, te da li će se novi Tužilački savjet pozabaviti i ovom temom ostaje da se vidi.

Jedan od težih disciplinskih prekršaja je kada tužilac bez opravdanog razloga ne postupa u predmetima u zakonom propisanim rokovima, a usljed toga nastupi zastarjelost krivičnog gonjenja. Ali zbog toga nijedan tužilac u Crnoj Gori za sada nije odgovarao.

Advokat Lutovac ističe da to što se podaci o razlozima koji su doveli do zastara, ali i ko su okrivljeni u tim postupcima, godinama skrivaju od javnosti, definitivno ukazuje na sumnju da je dolazilo do zloupotreba službene dužnosti.

Gazivoda: Novi TS bi trebalo da se bavi i kvalitetom rada tužilaca

Advokat Siniša Gazivoda, koji je izabran za člana novog Tužilačkog savjeta, ocjenjuje za CIN-CG da bi Savjet trebao da se pozabavi i pitanjima kvaliteta optužnica i rada tužilaca koji postupaju u problematičnim predmetima. “To jeste važna tema koju bi trebalo razmotriti i ima li mjera koje bi u tom pravcu trebalo preduzeti”, naveo je Gazivoda.

Novi TS, koji je konačno izabran krajem prošle godine, trebao bi 24. januara da održi prvu konstitutivnu sjednicu, na kojoj bi, po izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, trebalo izabrati novog vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva (v.d. VDT). Na toj bi sjednici trebalo i da se iskristališe stav o eventualnom pokretanju procesa za smjenu Katnića.

Božović: Ključni problem za napredak ka EU

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović je za CIN-CG ocijenio je da bi broj pravosnažno osuđujućih odluka trebalo da govori i o kvalitetu rada tužilaca.

”Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava će u domenu svojih nadležnosti, ali i kroz prisustvo svog člana u Tužilačkom savjetu, otvarati i pitanja kvaliteta optužbi, ali i zastarijevanja krivičnih prijava. To su, između ostalog, jedna od ključnih pitanja za budući napredak u poglavljima 23 i 24”, istakao je Božović.

Pored toga, dodaje, posebna pažnja biće posvećena unapređenju procedure utvrđivanja osnovanosti pritužbi na rad tužilaca, kao i poboljšanju sistema njihovog ocjenjivanja i napredovanja.

Preuzeto sa: http://www.cin-cg.me/slucajevi-padaju-pred-sudom-tuzioci-ne-odgovaraju-samo-cetvrtina-optuznica-sdt-a-zavrsena-osudjujucom-presudom/