Istrage napada na novinare su možda i najgovorljiviji konkretan primjer neizvedenosti, nesamostalnosti i nedostatka ozbiljnih rezultata kada su crnogorske institucije u pitanju, kazao je Marić
‘Moguća blokada proširenja nanijeće ozbiljnu štetu vlasti jer će ogoliti njenu stvarnu autoritarnu i antipravnu prirodu, ali i ozbiljnije zamisliti javnost o tome gdje smo stvarno, ukazano je iz Demokratske Crne Gore. Kako je rekao poslanik te stranke Momo Koprivica, blokada daljeg proširenja EU je mač sa dvije oštrice za vlast…’
‘…Crna Gora pregovara sa EU već više od sedam godina i dosad nije uspjela da otvori sva poglavlja, a pri tome ih je svega nekoliko privremeno zatvoreno. Inače, između EU i Crne Gore pregovara se o 35 poglavlja evropskog prava.
Kako je istakao Boris Marić, direktor Centra za građanske slobode (CEGES), Crna Gora tapka u mjestu i zabrinjavajuće je da i nakon toliko vremena od otvaranja pregovora Evropska komisija (EK) upozorava na problem sa nezavisnošću pravosuđa. Kaže da ako se tome doda da Agencija za sprečavanje korupcije do sada nije ostvarila potrebnu ulogu u unapređenju borbe protiv korupcije, te da su rezultati u polju suzbijanja visoke korupcije i organizovanog kriminala manje-više zanemarljivi, može se konstatovati da Vlada nije uspjela riješiti bazične pretpostavke napretka i da smo zaista daleko od potrebnih pretpostavki koje bi govorile o suštinskom reformskom zamahu.
– Istrage napada na novinare su možda i najgovorljiviji konkretan primjer neizvedenosti, nesamostalnosti i nedostatka ozbiljnih rezultata kada su crnogorske institucije u pitanju. Na sve to možemo dodati zahtjev EK da se temeljno reorganizuje sistem sprovođenja i kontrole izbornog procesa, jer je konačno nakon afere „Koverta” legitimitet tog procesa na minimumu, što je pitanje bazične osnove demokratskog funkcionisanja – ocjenjuje Marić.
Istakao je da u odnosu na protok vremena, te uložena sredstva, ono što možemo da čitamo kao nalaz Evropske komisije djeluje poražavajuće…’
Predsjednica Vrhovnog suda donijela Načelni pravni stav da sudovi ne mogu ocjenjivati odluke Skupštine o izboru i smjenama funkcionera, nakon što su sudovi utvrdili nezokonite smjene nepodobnih – Irene Radović, Vanje Ćalović, Gorana Đurovića, Nikole Vukčevića,…
POLITIČKE ODLUKE IMAJU PREDNOST U ODNOSU NA ZAKON
Odlukom da sudovi ne mogu da odlučuju da li su zakonite odluke o izboru ili smjeni državnih funkcionera, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica udarila je jak šamar osnovnim i redovnim sudovima koji su štitili njihova prava dokazujući da je set političkih odluka donesen nezakonito.
…’Direktor CEGAS-a Boris Marić smatra da je ovakvo tumačenje u suprotnosti sa ustavnim i zakonskim principima.
“Sudovi sude po Ustavu i zakonu, pred sudovima svi treba da budemo jednaki, a svi akti donijeti u zakonskoj proceduri pred državnim organima provjerljivi na sudu. Načelni stavovi nijesu obavezujući, oni su upućujući, a ovakav načelni stav, ako je donijet, u suprotnosti je sa ustavnim i zakonskim principima”’…
Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić, rekao je da je SDT pokrenuo postupak u vezi sa aferom „Koverta“, ali da u sklopu tog postupka nije urađen neophodan korak, a to je, kako je kazao, da se uzme iskaz od predsjednika DPS
Postupak rješavanja afere „Koverta“ mora ići u smjeru dokazivanja postojanja političke korupcije na visokom nivou, jer je to odbrana javnog interesa i jedini put da se grade institucije koje će garantovati optimalne, fer i slobodne izbore.
To je saopšteno na pres konferenciji “Crnogorski izbori u koverti”, koju je organizovala Politikon mreža u okviru projekta “Vladavina prava na Zapadnom Balkanu: (Raz)otkrivanje pravila igre”, koji sprovodi sa CRT-om iz Srbije i Tim institutom iz Sjeverne Makedonije, a koji je podržao Evropski fond za Balkan (EFB).
Izvršna direktorka Politikon mreže, Jovana Marović, ocijenila je da Agencija za sprječavanja korupcije (ASK) ne zna precizno svoje nadležnosti što je dokazala sa dva različita saopštenja krajem januara i početkom februara.
„U jednom se Agencija proglašava kao nenadležna za slučaj „Koverta“, a u drugom saopštenju ona ipak informiše javnost da će određene aktivnosti sprovesti. To znači da Agencija ne postupa po navodima o zloupotrebama i kršenjima zakona, već postupa nakon dodatnih konsultacija“, rekla je Marović u PR Centru.
Ona je kazala da procedure vršenja nadzora ASK-a nisu precizno definisane i da tu postoji veliki prostor za precizno definisanje šta i na koji način Agencija treba da kontroliše.
„Takođe, nameće se pitanje zašto je zainteresovana javnost u Crnoj Gori postala nezainteresovana. Zainteresovana javnost je izgubila interesovanje zbog toga što se prigovori po poravilu odbijaju od strane Agencije“, rekla je Marović.
Prema njenim riječima, nezakonito finansiranje političkih partija za Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije krivično djelo protiv izbornih prava.
„Nema povjerenja u izborni proces dok kod ne postoji uvjerenje i percepcija javnosti da je zakon jednak za sve, a to nije slučaj u Crnoj Gori. Posljednje istraživanje Balkanskog barometra pokazuje da 59 odsto crnogorskih građana ne vjeruje da se zakon jednako primjenjuje na sve građane“, navela je Marović.
Donacije, kako je rekla, „ispod žita“ nisu zanimljive za SDT ukoliko one nisu snimljene i ekranizovane.
„To znači da sve ono što je ukazivalo da postoje dodatne nezakonite donacije, nije interesantno za SDT“, rekla je Marović.
Ona je kazala da je politička odgovornost u Crnoj Gori gotovo nemoguća misija.
„Vidjeli smo kako je parlament diskutovao o aferi Koverta. Odbor za bezbjednost i odbranu je odbio da sprovede kontrolno saslušanje, a rasprava u plenumu je ostala bez zaključaka. Na taj način nemamo političku odgovornost uopšte“, rekla je Marović.
Afera „Koverta“ je, kako je rekla, još jedna od afera koja ukazuje na izborne neregularnosti, a način na koji su institucije odgovorile na tu aferu, kako smatra, ne daje preveliki prostor za optimizam da će postojati konkretni rezultati.
Marović smatra da svaka priča o nezavisnosti i proaktivnosti ASK-a mora poći od pitanja ko upravlja ili ko bi trebalo da rukovodi tom agencijom.
„Na tehničkom nivou, ASK mora da unaprijedi komunikaciju sa građankama i građanima. Agencija ne treba da čeka da tužilaštvo od nje traži određene informacije, nego ona treba da ispituje razne navode o zloupotrebama i treba da dostavlja informacije tružilaštvu proaktivno“, objasnila je Marović.
ASK, kako smatra, treba da izmijeni i unaprijedi plan mjera, koje je pripremila kao odgovor na kritike Evropske komisije „budući da se te mjere sada ne odnose na ono što je ključan problem u radu Agencije, a to je manjak nezavisnosti i manjak proaktivnosti“, rekla je Marović.
ASK mora, kako je ukazala, da objavljuje sva rješenja u postupcima u kojima je odlučivala.
Što se tiče SDT-a, kako je rekla Marović, ono mora da proaktivno djeluje u cilju sprječavanja, otkrivanja i odvraćanja od vršenja krivičnih djela, koja se odnose na izborna prava.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić, rekao je da je SDT pokrenuo postupak u vezi sa aferom „Koverta“, ali da u sklopu tog postupka nije urađen neophodan korak, a to je, kako je kazao, da se uzme iskaz od predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS).
„Cijela ta afera je kvalifikovana kao moguće pranje novca. Držim da je javni interes da se prati tok novca, a čini mi se da je u ovom slučaju to moguće, i da se ide ka sferi krivičnih djela, koja su vezana za kršenje prava u sklopu izbornog prava i zakonodavstva i da se ustanovi i dokaže da je u konkretnom slučaju postojala politička korupcija na visokom nivou. To bi bio jedini pravi put“, smatra Marić.
On je istakao da svaki građanin u Crnoj Gori može da prepozna apatičnost i visok stepen nepovjerenja u institucije.
„Moramo ići ka odbrani javnog interesa, a javni interes je da ovaj postupak razrješenja afere „Koverta“, mora ići u smjeru dokazivanja postojanja političke korupcije na visokom nivou. To je jedini put da napravimo osnove da gradimo institucije i normativni sistem, koji će garantovati optimalne, fer i slobodne izbore“, kazao je Marić.
Prema njegovim riječima, reakcija Evropske komisija, u slučaju afere „Koverta“, bi trebalo da bude proaktivna.
„Mi smo u jednom ugovornom odnosu u pregovaračkom procesu. Taj proaktivan odnos bi trebalo da postoji i oni iz Evropske komisije bi trebalo da dođu na teren i da nakon detaljnog ispitivanja i svih efekata, koje je proizvela afera „Koverta“, daju obavezujuće preporuke. Oni to mogu da urade. Mi i dalje nemamo ni u najavi završna mjerila za ključno Poglavlje 23, koga se sve ovo tiče“, rekao je Marić.
On smatra da je tužilaštvo vrlo loše komuniciralo sa javnošću u vezi sa aferom „Koverta“.
„Nije nas obavještavalo, a držim da je to javni interes i da je trebalo periodično da obavještava javnost šta se dešava u tom postupku, jer to je postupak od visokog društvenog značaja. Iako bude podignuta optužnica, moramo čekati odluku sudijskog vijeća da vidimo da li će ona biti i prihvaćena“, objasnio je Marić.
Profesionalizacija Državne izborne komisije (DIK) bi uticala na njen ozbiljniji i profesionalniji rad, a potrebno je i obezbijediti pristup medijima prilikom održavanja sjednica DIK-a, čime bi rad te institucije bio transparentniji.
To je saopštio istraživač javnih politika u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI), Nikola Zečević, u drugom dijelu nacionalne konferencije koju je CeMI organizovao u okviru projekta „Neka slobodni izbori postanu navika – Izgradnja povjerenja u integritet izbornog procesa u Crnoj Gori“, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Zečević je istakao da je jedna od osnovih preporuka profesionalizacija DIK-a i da je u studiji predloženo da DIK čini od tri do pet predstavnika iz oblasti prava.
„Smatramo da bi preložena profesionalizacija uticala na ozbiljniji i efikasniji rad DIK-a. Osvrnuo bih se i na jedan podatak, predstavljen u okviru našeg istraživanja, gdje odgovori ispitanika ukazuju da je potrebno snažnije uvođenje stručnjaka u DIK. Prema našim nalazima, 65,5 odsto ispitanih je ocijenilo da DIK treba da čine kombinovano predstavnici političkih partija i nezavisni stručnjaci“, smatra Zečević.
On je kazao da predstavnici potvrđenih izbornih lista ubuduće ne bi trebalo da učestvuju u radu DIK-a sa pravom glasa.
Zečević je rekao i da DIK ima problem sa transparentnošću.
„CeMI u svojim preporukama smatra da je nužno obezbijediti pristup medijima prilikom održavanja sjednica DIK-a. Takođe, posebno je važno posvetiti pažnju provjeravanju vjerodostojnosti potpisa. Smatramo i da je nužno povećati ažurnost objavljivanja informacija na zvaničnoj internet stranici DIK-a“, naveo je Zečević.
Kada je u pitanju opštinska izborna komisija, kako je rekao, potrebno je profesionalizovati poziciju predsjednika.
„Njega bi na to mjesto na bazi zakonom utvrđenih kriterijuma i javnog konkursa postavljao DIK, dok bi ostali članovi opštinske izborne komisije bili proporcionalno zastupljeni na osnovu njihovog statusa u lokalnom parlamentu“, rekao je Zečević.
Druga preporuka kade je riječ o opštinskim izbornim komisijama je, kako je kazao, da se poveća njihova transparentnost.
Predsjednik DIK-a, Đorđije Vukčević, kazao je da često onaj ko je nezadovoljan postignutim rezultatima na izborima ne traži greške u sopstvenim redovima, nego se, kako je dodao, te greške uglavnom traže kod organa, koji su sprovodili izbore ili u izbornom zakonodavstvu.
„Ponekad ima suviše neopravdanih i neutemeljenih prigovora, kritika. Čini mi se da postoji određeno nepoznavanje uloge DIK-a. DIK u ovom sastavu je političko tijelo, jer imate četiri predstavnika pozicije, četiri opozicije, jedan je predstavnik manjinskih naroda, jedan NVO sektora i tu je predsjednik DIK-a“, naveo je Vukčević.
On je istakao da je reforma ukupnog izbornog zakonodavstva veoma kompleksna i da ne podrazumijeva samo Zakon o izborniku odbornika i poslanika i Zakon o biračkom spisku, nego se dotiče seta čitavnog niza zakona.
„Postavlja se pitanje da li profesionalizovati DIK. Odmah u startu čovjek bi rekao da, jer to podrazumijeva veći stepen autonomije znanja, odgovornosti. Ja sam najviše za to da će ljudi od integriteta i autoriteta biti odgovorni prema sebi i prema funkciji i da će taj posao obavljati da valja“, kazao je Vukčević.
Član Građanskog savjeta, Boris Marić, smatra da je DIK institucija koja je najsporije razvijana u Crnoj Gori i gdje i dalje postoji krucijalno pitanje „na koji način organizovati DIK, a da se poveća profesionalizacija i da se na neki način, kroz povećanje profesionalizacije i integriteta dođe do određenog nivoa depolitizacije DIK-a“.
On je rekao da sva priča oko izbornog sistema mora da završi u parlamentu među političkim subjektima „i to dominantno među političkim subjektima, koji danas nisu u ovoj sali“.
„Oni će najviše uticati na ono što će biti rješenje. Mi možemo da ukažemo i nastavićemo da ukazujemo i šaljemo poruke i upiremo prstom u konkretne slučajeve, koji proizvode određene posljedice. Ali u svakom slučaju insistiramo na nečemu što je utvrđivanje odgovornosti na osnovu onoga što propisuje zakon. To je jedini put za dolaženje do određenog osnovnog konsenzusa oko izbornih uslova, koji mora da se završi u parlamentu“, smatra Marić.
Politikolog, Predrag Zenović, je rekao da je izborna administracija samo jedan od elemenata, koji je važan za očuvanje integriteta izbora.
„Potpuna profesionalizacija bi mogla da bude problematična. Mislim da je onaj predlog koji je dao CeMI, koji je neki vid polovičnog pristupa profesionalizaciji, dobar. On treba da da i profesionalnu i demokratsku ili političku legitimaciju. Ovaj pristuo je u skladu sa onim što je dokument Venecijanske komisije, koji upravo podrazumijeva i profesionalce, dakle pravnike u DIK-u, ali i predstavnike onih koji učestvuju u izbornoj utkakmici“, kazao je Zenović.
VLADI CRNE GORE PRIVATNI INTERESI ISPRED INTERESA JAVNOSTI DA ZNA
Ministarstvo javne uprave Vlade Crne Gore nije odobrilo ni pokretanje elektronske peticije kojom je deset nevladinih organizacija od Vlade tražilo da konačno objavi informacije o trošenju budžetskih sredstava iz budžetske rezerve i stanovima koje dijeli funkcionerima.
Ministarstvo javne uprave u svom odgovoru za to daje potpuno pravno neutemeljeno obrazloženje. Pri tom se poziva na mišljenje fantomske Komisije za e-peticije koju čine predstavnici Generalnog sekretarijata Vlade, Ministarstva pravde i Ministarstva javne uprave. Bilo bi zanimljivo vidjeti i ko sjedi u ovom do juče nepoznatom tijelu i čije to tajne na ovaj način skriva od građana.
Deset nevladinih organizacija su polovinom juna zajednički podnijele e-peticiju sa prijedlogompromjene politike Vlade u vezi sa objavljivanjem informacija o radu Komisije za stambenu politiku i Komisije za raspodjelu sredstava budžetske rezerve. Peticiju su podržale Institut alternativa (IA), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Centar za monitoring i istraživanje (CEMI), Politikon mreža, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građanske slobode (CEGAS), Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i Media centar. Ove NVO smatraju da građani imaju pravo da znaju kako se troše budžetska sredstva, uključujući i sredstva budžetske rezerve, kao i sredstva koja Vlada opredjeljuje za rješavanje stambenih potreba javnih funkcionera.
Tajnost odluka dvije komisije podriva otvorenost i integritet Vlade, povjerenje javnosti u zakonito i opravdano trošenje javnog novca, a protivna je i zakonskim odredbama o slobodnom pristupu informacijama koji propisuje da je organ vlasti dužan da objavi pojedinačne akte i ugovore o raspolaganju finansijskim sredstvima iz javnih prihoda.
Peticijom smo namjeravali da od Vlade tražimo:
– Skidanje oznake tajnosti sa svih akata ovih komisija (nastalih u periodu od 2006. – 2019), i njihovo proaktivno objavljivanje na internet stranici Vlade Crne Gore;
– Donošenje odluke da svi akti ovih komisija ubuduće budu proaktivno objavljeni na internet stranici Vlade Crne Gore.
U ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru, u dijelu koji se odnosi na državnu upravu, ocjenjuje se i da “proces donošenja zakonodavnih i političkih odluka nastavlja biti opterećen nedovoljnom transparentnošću i nedostatkom uključenja zainteresovanih strana”. Takođe, nakon niza oštrih kritika zbog skrivanja informacija jedna od tri ključne preporuke EK nalaže da Vlada treba da “unaprijedi građanima pristup informacijama kroz smanjenje ćutanja administracije i nazadne tendencije odbijanja pristupa informacijama stavljanjem oznake tajnosti na njih”. Od objavljivanja izvještaja EK prošlo je nešto malo više od mjesec dana, a Vlada je ovakvim odbijanjem da se građani i izjasne o peticiji demonstrirala da je spremna da ide direktno i protiv preporuka EK da bi držala pod velom tajnosti budžetske fondove.
Zabrana pokretanja naše peticije predstavlja najsnažniju potvrdu opravdanosti njene teme i pokazatelj je neodgovornosti i netransparentnosti ove Vlade prema sopstvenim građanima i EK.
Istovremeno, ovakva odluka Vlade predstavlja i suštinsko obeshrabrenje svim drugim građanima da iskoriste mogućnost pokretanja e peticije i koncept otvorene uprave koji navodno zagovara. Zato ćemo mi nastaviti da na njoj insistiramo jer građani imaju pravo da znaju kako Vlada troši njihove novce, a svi mi imamo pravo da živimo u državi o čijem kredibilitetu i poštovanju međunarodnih obaveza Vlada vodi više računa nego o svojim partijskim i partikularnim interesima.
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora, Institut alternativa (IA)
Ana Novaković, izvršna direktorica, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Vanja Ćalović, izvršna direktorica, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)
Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora, Centar za monitoring i istraživanje (CEMI)
Nevladin sektor je od objavljivanja oštro kritikovao Predlog zakona
Ministarstvo odbrane izbrisaće iz Predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka spornu odredbu kojom se propisuje mogućnost da se tajnom proglase podaci čijim bi otkrivanjem nastupile ili mogle nastupiti štetne posljedice za ostvarivanje funkcije organa.
To je danas, na javnoj raspravi, kazala sekretarka tog resora Nada Ulićević.
Nevladin sektor je od objavljivanja oštro kritikovao Predlog zakona.
Advokat NVO Mans Veselin Radulović istakao je da Predlog zakona suprotan Ustavu i međunarodnim konvencijama.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk ocijenio je da se Predlog zakona odnosi na sve druge organe koji imaju tajne podatke, a ne samo na odbranu i bezbjednost, kao i da će izmjene ‘pasti’ na Ustavnom sudu. Nadležne u Ministarstvu odbrane pitao je zašto u Zakon dodaju neustavnu odredbu ako državni organi po drugim osnovama već ograničava pristup podacima.
Izvršni direktor NVO 35mm Darko Ivanović istakao je da treba brisati odredbe kojim se predviđa da su tajni podaci oni čijim bi objavljivanjem nastupile ili mogle nastupiti štetne posledice za ostvarivanje funkcije organa. Rekao je da budžetske jedinice moraju biti otvorene za građane.
Ulićević je kazala da su u Ministarstvu odbrane uvidjeli grešku kod definicije podataka stepeni tajnosti “interno” i da su spremni da “uobliče normu” kako bi svima bilo jasnoda se odnosi na oblast odbrane bezbjednosti vojske i monetarne politike, te da ne žele da ograniče pristup podacima.
Ulićević je kazala da do danas u pisanoj formi nije stigao ni jedan komentar, predlog ili sugestija na sporni Predlog zakona.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović kazala je da je 25 nevladinih organizacija ranije poslalo primjedbe Vladi u vezi spornog zakona, nakon čega je taj propis povučen.
Predloženim izmjenama zakona se, kako navode, predviđa neustavno skrivanje informacija od javnog značaja
Trideset šest nevladinih organizacija potpisalo je poziv Ministarstvu odbrane da iz predloženih izmjena Zakona o tajnosti podataka izbriše odredbe kojima se, kako navode, predviđa neustavno skrivanje informacija od javnog značaja.
“Identične izmjene zakona Vlada je povukla iz skupštinske procedure nakon javnih kritika međunarodnih i crnogorskih nevladinih organizacija, ali je Ministarstvo odbrane identičan predlog stavilo na javnu raspravu”, navodi se u zajedničkom saopštenju koje potpisuju Centar za građansko obrazovanje – CGO, Centar za razvoj nevladinih organizacija – CRNVO, Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM, Centar za monitoring i istraživanje – CEMI, Akcija za ljudska prava – HRA, Sigurna ženska kuća SŽK, Institut alternativa, NVO Green Home, Politikon mreža, NVO Media centar, Centar za građanske slobode – CEGAS, Drustvo profesionalnih novinara Crne Gore, NVO Eko tim, Centar za ženska prava, Organizacija KOD, NVO Novi Horizont, ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, NVO Stečajci u Crnoj Gori, NVO Ekološko društvo Breznica, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, NVO 35mm, NVO Ruka Ruci, MSJA-Dr. Karton Schneider-Jacoby, Udruženje mladih sa hendikepom – UMHCG, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore –CIN CG, Unija slobodnih sindikata Crne Gore, NVO Prima, Fondacija Ruka Prijateljstva, NVO Institut za poslovnu i finansijsku pismenost, Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP, Fondacija Pomoć – Akcija za sjever Crne Gore, Ekološki pokret OZON, NVO Expeditio, NVO Pandora, NVO Udruženje za implementaciju prava – UZIP, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS.
Predloženim izmjenama se, podsjećaju, omogućava svim državnim organima da proglase informacije tajnom, ukoliko bi njihovo otkrivanje uticalo na “ostvarivanje funkcije organa”.
Tako široko određenje razloga iz kojih se dokumenta mogu sakriti od očiju javnosti nisu u skladu sa Ustavom, niti sa međunarodnim standardima, navode iz grupe NVO.
“U članu 51 Ustav Crne Gore garantuje svim građanima pravo pristupa informacijama i predviđa da ono može biti ograničeno samo ako je to u interesu zaštite života; javnog zdravlja; morala i privatnosti; vođenja krivičnog postupka; bezbjednosti i odbrane Crne Gore; spoljne, monetarne i ekonomske politike. Međunarodni standardi i precizni izuzeci od primjene prava na pristup informacijama su jasno propisani članom 19, stav 3 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i članom 10, stav 2 Evropske konvencije o ljudskim pravima”, navodi se u saopštenju.
Ove izmjene Zakona su, ističu iz civilnog sektora, predložene nakon “sve prisutnije prakse državnih organa da kriju ključne informacije o svom radu i potrošnji državnog novca” koje su ranije bile javno dostupne.
U posljednjem izvještaju, dodaju, Evropska komisija je snažno kritikovala takvu praksu institucija i konstatovala da je prioritet prekidanje takvog trenda i unapređenje kako prakse, tako i zakonske regulative.
Umjesto toga, napominju, predložene izmjene Zakona uvode još veći prostor za skrivanje informacija i onemogućavaju nevladine organizacije i novinare da kontrolišu rad državnih organa, otkrivaju korupciju, kršenje ljudskih prava, kao i da prate sprovođenje vladinih politika i obaveza iz procesa evropskih integracija.
“Zbog toga pozivamo Ministarstvo da poštuje Ustav i zakone ove države, kao i međunarodne konvencije, i iz predloženih izmjena Zakona o tajnosti podataka izbriše odredbe koje ograničavaju pravo pristup informacijama, kao i rad nevladinih organizacija i novinara”, zaključuje se u zajedničkom saopštenju 36 nevladinih organizacija.
Ustavni sud treba da odluči da li procedura razrješavanja sudija ruši Ustav, Marić upozorava na sukob interesa dok traje postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda.
‘Konačnu riječ u razrješavanju sudija ima Vrhovni sud, a ne Sudski savjet, čime je narušena njegova samostalnost i nezavisnost.
To je stav Centra za građanske slobode-CEGAS, koji je u vezi sa ovim podnio inicijativu Ustavnom sudu.
Od US se očekuje da se izjasni jer je Ustavom Crne Gore propisano, kako navode, da je Sudski savjet samostalan i nezavisan organ koji obezbjeđuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija, te da sudiju i predsjednika suda bira i razrješava Sudski savjet…’
Inicijativu predali izvršni direktor CEGAS-a Boris Marić i advokat Sergej Sekulović.
