Autor: CEGAS

Politika u učionici: Politički uticaj i korupcija u crnogorskom obrazovnom sistemu

obrazovanje

Način na koji obrazovni sistem funkcioniše ima dubok uticaj na percepciju pravednosti u društvu. Obrazovanje nije samo mehanizam prenosa znanja, ono je prostor u kojem se formiraju osnovna očekivanja o tome da li društvo nagrađuje rad i znanje ili privilegije i neformalne uticaje. Upravo zbog toga, integritet obrazovnog sistema ima šire društvene implikacije: oblikuje povjerenje građana u institucije i principe na kojima počiva društveni poredak.

Fokus ove analize CEGAS-a je na tome kako partijska podobnost i smjene vlasti oblikuju kadrovsku politiku, atmosferu u školama i povjerenje građana u obrazovne institucije.

Nalazi su zasnovani na triangulaciji tri izvora: upitnika sa 29 ispitanika, fokus grupe sa maturantima podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović” i analize zakonskog okvira.

Upitnik: Politički uticaji u obrazovanju u Crnoj Gori – podijelite svoja iskustva
Upitnik: Koliko uspjeh i ocjene učenika i studenata zavise od rada, a koliko od veza i poklona

Nalazi ovog istraživanja upućuju na sistemski, a ne sporadičan problem. Radi se o deficitu povjerenja koji se proteže kroz sve ključne dimenzije obrazovnog procesa, od načina na koji se zapošljavaju nastavnici do toga zašto ni građani ni sami zaposleni ne koriste mehanizme koje sistem formalno nudi.

Percepcija političkog uticaja je raširena i međusobno konzistentna. Sve tri metode, upitnik, fokus grupa i analiza politika, konvergiraju ka istom zaključku: kadar je centralno bojno polje politizacije, a institucionalna nestabilnost pri smjenama vlasti postala je sastavni dio sistema, a ne izuzetak.

Personalna rješenja određuju institucionalni integritet. Ohrabrujuće je da promjena direktora može brzo i vidljivo promijeniti atmosferu u školi, kao sto su učenici fokus grupe i potvrdili.

Alarmantno je da se na to oslanjamo umjesto na zakonske mehanizme koji bi integritet učinili sistemskim, a ne zavisnim od pojedinca.

Između iskustva i prijavljivanja postoji zid. Četiri od pet ispitanika ima direktno ili posredno iskustvo političkog zapošljavanja, ali to iskustvo gotovo po pravilu ne biva prijavljeno. Razlozi su isti kao i u prethodnim brifovima serije: ispitanici ne vjeruju da bi prijavljivanje imalo efekta i ne znaju kome da se obrate.

Sloboda profesionalnog govora je kritična tačka. Kada 65 odsto ispitanika smatra da nastavnici nemaju ili imaju ograničenu slobodu javnog govora, to znači da su oni koji bi trebalo biti uzori profesionalnog integriteta, sami uhvaćeni u mrežu straha od profesionalne odmazde.

Obrazovni sistem gubi ulogu mehanizma socijalne mobilnosti. Kada građani percipiraju da uspjeh ne zavisi isključivo od znanja i rada, sistem prestaje da funkcioniše kao prostor jednakih šansi.

Sistem se ne mijenja naglim preokretima, već postepenom erozijom normi, i upravo tu eroziju ovo istraživanje bilježi.

DOKUMENT NA MNE PREUZMITE OVDJE

DOKUMENT NA ENG PREUZMITE OVDJE

FOTO: mijung Park/Pixabay

Percepcija pravičnosti u obrazovnom sistemu Crne Gore: Između formalnih pravila i neformalnih uticaja

jednakost u obrazovanju

Način na koji obrazovni sistem funkcioniše ima dubok uticaj na percepciju pravednosti i jednakih mogućnosti u jednom društvu. Obrazovanje ne predstavlja samo mehanizam prenosa znanja i razvoja kompetencija, već i prostor u kojem se formiraju osnovna očekivanja o tome da li društvo nagrađuje rad, znanje i trud ili privilegije i neformalne uticaje. Upravo zbog toga, integritet obrazovnog sistema ima šire društvene implikacije, jer oblikuje povjerenje građana u institucije i u principe na kojima počiva društveni poredak.

U savremenim demokratskim društvima, obrazovni sistem se često posmatra kao ključni instrument socijalne mobilnosti. Ideja da uspjeh u obrazovanju zavisi prvenstveno od sposobnosti, zalaganja i postignuća predstavlja jednu od temeljnih pretpostavki društvene pravičnosti. Međutim, kada građani počnu da sumnjaju u dosljednost primjene pravila ili u jednak tretman učenika i studenata, povjerenje u ovu funkciju obrazovanja može biti ozbiljno narušeno.

U kontekstu Crne Gore, pitanje integriteta obrazovnog sistema dobija dodatnu važnost u okviru procesa institucionalnih reformi i evropskih integracija. Standardi transparentnosti, odgovornosti i jednakih mogućnosti koji proizilaze iz evropskih politika zahtijevaju kontinuirano jačanje integriteta javnih institucija, uključujući i sektor obrazovanja.

Percepcija da pojedini učenici ili studenti mogu imati povoljniji položaj zbog ličnih kontakata, poklona ili drugih neformalnih faktora posebno je osjetljiva jer direktno dovodi u pitanje princip jednakih šansi. Čak i u situacijama kada takve prakse nisu sistemski rasprostranjene, sama sumnja u njihovo postojanje može imati značajan uticaj na način na koji građani interpretiraju obrazovne ishode.

U savremenoj literaturi o javnim politikama, percepcijska istraživanja o korupciji i integritetu institucija smatraju se vrijednim dopunom formalnih administrativnih podataka. Ona omogućavaju uvid u stavove i iskustva aktera koji su u svakodnevnom kontaktu sa sistemom, ali čiji glas često ostaje nevidljiv u zvaničnim podacima.

Ovaj policy paper ima za cilj da pruži upravo takav uvid kroz analizu stavova i iskustava ispitanika koji su u neposrednom kontaktu sa obrazovnim sistemom u Crnoj Gori. Posebna pažnja posvećena je percepciji meritokratije u obrazovanju, jednakom tretmanu učenika i studenata, transparentnosti kriterijuma ocjenjivanja, kao i percepciji neformalnih praksi koje mogu uticati na obrazovne ishode.

Nalazi predstavljeni u ovom dokumentu zasnovani su na anketnom istraživanju u kojem je učestvovalo ukupno 82 ispitanika, prikupljenih kombinacijom online upitnika i anketiranja licem u lice.

Ovaj policy paper predstavlja dio šireg istraživačkog ciklusa posvećenog analizi percepcije integriteta obrazovnog sistema u Crnoj Gori.

DOKUMENT MOŽETE PREUZETI OVDJE MNE

DOKUMENT MOŽETE PREUZETI OVDJE ENG

Upitnik: Koliko uspjeh i ocjene učenika i studenata zavise od rada, a koliko od veza i poklona

učionica

Istraživanje o korupciji u obrazovanju ima za cilj da ispita percepcije, lična iskustva i reakcije učenika srednjih škola, studenata i roditelja/staratelja u vezi sa mogućim oblicima korupcije i nepoštenog postupanja u obrazovanju.

Pod pojmom korupcija i nepošteno postupanje podrazumijevaju se različite situacije, uključujući favorizovanje, nejednak tretman, pritiske, očekivanje poklona ili usluga, ali I druge oblike neformalne prakse.

Upitnik je anoniman. Ne postoje tačni ili pogrešni odgovori – važno je Vaše lično mišljenje i iskustvo. Prikupljeni podaci biće korišćeni isključivo u istraživačke svrhe.

Hvala na učešću.

Sistem ćutanja kao racionalna strategija u borbi protiv korupcije u obrazovanju

učionica

Korupcija u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori ne doživljava se kao izolovan ili sporadičan problem, već kao strukturni rizik koji značajno utiče na povjerenje građana u pravičnost i funkcionalnost institucija. Percepcije i iskustva roditelja i zaposlenih u obrazovanju, iako dolaze iz različitih pozicija unutar sistema, u velikoj mjeri se preklapaju u identifikovanju ključnih slabosti.

To je, pored ostalog, pokazao upitnik koji je Centar za građanske slobode (CEGAS) sproveo među roditeljima/starateljima i zaposlenima u sistemu obrazovanja.

Nalazi predstavljeni u ovom policy papiru zasnovani su na anketnom istraživanju sprovedenom krajem 2025. godine, koje je obuhvatilo ukupno 69 ispitanika, od čega 53 roditelja/staratelja i 16 zaposlenih u obrazovanju.

Iako uzorak nije reprezentativan na nacionalnom nivou, njegovi rezultati pružaju važne indikativne uvide u obrasce percepcije, iskustva i stavove o korupciji u obrazovanju, posebno kada je riječ o spremnosti na prijavljivanje i povjerenju u institucije.

Gotovo svi roditelji uključeni u istraživanje smatraju da je korupcija u obrazovanju prisutna makar povremeno, dok značajan dio zaposlenih navodi da je lično svjedočio koruptivnim ili neetičkim praksama.

Takav stepen percepcije i iskustva ima realne posljedice po ponašanje aktera u sistemu, bez obzira na to da li se svaki pojedinačni slučaj može formalno dokazati.

Veliki broj roditelja vjeruje ili sumnja da uspjeh njihove djece zavisi od neformalnih faktora poput veza, poklona ili usluga. Ovakva sumnja proizvodi adaptivna ponašanja koja dugoročno podrivaju integritet sistema i jačaju toleranciju prema korupciji, čak i među onima koji se lično protive takvim praksama.

Izuzetno je niska stopa prijavljivanja korupcije. I roditelji i zaposleni u obrazovanju rijetko prijavljuju sumnje ili iskustva korupcije, čak i kada su ona direktna.

Glavne barijere su neznanje o procedurama, strah od odmazde i duboko ukorijenjeno uvjerenje da prijava neće dovesti do konkretnih rezultata. Posebno zabrinjava činjenica da se strah odnosi ne samo na formalne sankcije, već i na suptilne, neformalne oblike pritiska i odmazde.

Istraživanje je pokazalo i da je povjerenje u institucionalnu zaštitu nisko – ispitanici u velikoj mjeri ne vjeruju da bi oni ili njihova djeca bili adekvatno zaštićeni u slučaju prijavljivanja korupcije.

To nepovjerenje predstavlja centralni sistemski problem, jer direktno obesmišljava postojeće antikorupcijske mehanizme i podstiče kulturu ćutanja.

Paradoksalna je, ali izuzetno važna činjenica da većina ispitanika izražava spremnost da prijavi korupciju ukoliko bi postojali jasni kanali i vjerodostojna zaštita. Ovaj nalaz ukazuje da problem nije u nedostatku građanske svijesti ili integriteta, već u neadekvatnom institucionalnom okruženju koje ne podstiče etičko ponašanje.

DOKUMENT PREUZMITE OVDJE

Efikasnost i odgovornost sistema izvršenja u Crnoj Gori: Analiza rada javnih izvršitelja i institucionalnih odnosa

Izvršenje sudskih odluka predstavlja ključni test vladavine prava u svakoj državi. Presuda koja se ne može sprovesti u praksi gubi svoj smisao, a pravni sistem svoju vjerodostojnost.

Zbog toga je pitanje efikasnosti izvršenja jedno od centralnih pitanja reforme pravosuđa u Crnoj Gori i stalna tačka interesovanja Evropske unije u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

Institut javnih izvršitelja uveden je 2011. godine, a Komora javnih izvršitelja počela je sa radom 2014. godine. Dakle, riječ je o profesiji staroj više od petnaest godina od normativnog uvođenja i više od jedanaest godina od institucionalnog zaživljavanja. To je dovoljno dug period da se sagledaju ne samo inicijalni efekti reforme, već i dugoročni trendovi.

Rezultati su ambivalentni. S jedne strane, javni izvršitelji su značajno rasteretili sudove i omogućili sprovođenje velikog broja izvršenja. Statistički podaci potvrđuju da je sistem obradio desetine hiljada predmeta i namirio milionske iznose potraživanja. S druge strane, problemi sa transparentnošću, visinom troškova, različitim standardima postupanja i ograničenom kontrolom doprinose tome da povjerenje javnosti u rad javnih izvršitelja ostaje nisko.

Ovaj izvještaj se fokusira na period 2023–2024. godine, sa ciljem da pruži sveobuhvatnu analizu stanja i ukaže na ključne izazove za narednu fazu reforme. Poseban naglasak stavljen je na:

• normativni okvir i dosljednost njegove primjene,

• institucionalne odnose između Komore, Ministarstva pravde i sudova,

• statističke pokazatelje uspješnosti izvršenja,

• mehanizme disciplinske i etičke odgovornosti,

• preporuke za unaprjeđenje sistema koje mogu poslužiti donosiocima odluka.

Namjera je da ovaj dokument ne bude samo suva statistička analiza, već alat za donošenje odluka. Ciljna grupa su upravo oni akteri koji imaju moć da oblikuju pravila, poslanici, predstavnici izvršne vlasti, javni izvršitelji i njihova Komora.

PREUZMI DOKUMENT OVDJE (MNE verzija)

PREUZMI DOKUMENT OVDJE (ENG verzija)

Predstavljanje tematskog izvještaja “Analiza rada javnih izvršitelja i institucionalnih odnosa”

U sklopu projekta “Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!”, Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore i Centar za građanske slobode, radili su tematski izvještaj “Analiza rada javnih izvršitelja i institucionalnih odnosa”.

Tematski izvještaj biće predstavljen na okruglom stolu koji će se održati 26. novembra 2025. godine, sa početkom u 10.00 sati, u sali PR centra, u Ulici Josipa Broza Tita 23a, u Podgorici.

Pozivamo vas da svojim učešćem doprinesete diskusiji.

UPITNIK: Percepcija i iskustva u vezi sa korupcijom u obrazovanju

Prema dosadašnjim istraživanjima, u Crnoj Gori je prisutan visok nivo percepcije korupcije, naročito u oblasti visokog obrazovanja. Takođe, istraživanja ukazuju i na izraženo nepovjerenje u mjere koje se sprovode radi njenog sprečavanja.

Zato želimo da čujemo vaše mišljenje.

Upitnik je namijenjen roditeljima/starateljima učenika osnovnih i srednjih škola, studenata, kao i zaposlenima u sistemu obrazovanja. Cilj nam je da bolje razumijemo:

  • kako vi doživljavate korupciju u obrazovanju,
  • koliko ste upoznati sa mehanizmima za prijavu sumnje na koruptivne radnje,
  • koje mjere smatrate najdjelotvornijima u prevenciji i borbi protiv korupcije.

Vaši odgovori pomoći će da se identifikuju ključne slabosti u postojećem sistemu i definišu preporuke za unaprjeđenje integriteta i povjerenja u obrazovni sistem.

Zahvaljujemo na izdvojenom vremenu i doprinosu ovom važnom istraživanju.

Nacrt Zakona o javnim izvršiteljima kvalitetan, uz potrebne izmjene

Centar za građanske slobode (NVO CEGAS) ocjenjuje da je novi Nacrt Zakona o javnim izvršiteljima značajan iskorak u odnosu na postojeće rješenje, posebno u dijelu disciplinske odgovornosti i procesnih mehanizama njenog utvrđivanja i sprovođenja. Smatramo da predloženi tekst sadrži brojne kvalitetne novine, ali i da zahtijeva određene izmjene kako bi bio u potpunosti usklađen sa standardima Evropske unije i međunarodnim preporukama.


Pozitivno je što je nacrtom detaljno uređen disciplinski postupak, sa jasno definisanim pravima i obavezama učesnika. Ipak, smatramo da se dio odredbi o lakšim povredama treba preciznije urediti kroz upućivanje na Etički kodeks Komore, umjesto iscrpnog nabrajanja pojedinačnih slučajeva. Na taj način bi se obezbijedila veća fleksibilnost i mogućnost da se obuhvate povrede i zloupotrebe koje zakon ne može predvidjeti, a koje Komora može pravilno razraditi kroz etičke standarde.


Posebno ističemo da formulacije poput „nedolično ponašanje na javnom mjestu“ ili „nedolično ponašanje prema strankama“ stvaraju pravnu nesigurnost i mogu dovesti do subjektivnog tumačenja. Zato smatramo da i ove odredbe treba vezati za Etički kodeks, kako bi se obezbijedila jasnoća i predvidljivost postupanja.


Takođe, ukazujemo na pitanje nadležnosti Ministarstva pravde. Nacrtom su ministru povjerena ovlašćenja da imenuje disciplinske komisije, ali i da odlučuje o privremenom udaljenju javnih izvršitelja. Imajući u vidu i nadzornu ulogu Ministarstva kroz pravosudnu inspekciju, postavlja se pitanje nezavisnosti i nepristrasnosti u disciplinskom postupku. Smatramo da bi ovlašćenja u dijelu privremenog udaljenja trebalo u većoj mjeri povjeriti Komori ili samim disciplinskim komisijama.


Konačno, izražavamo stav da je u javnom interesu da disciplinske rasprave budu otvorene za javnost, osim u izuzetnim slučajevima kada postoji opravdani razlog da budu zatvorene. Trenutno rješenje, prema kojem je rasprava zatvorena osim ako sam izvršitelj ne zatraži suprotno, nije u skladu sa principima transparentnosti.
Svoje predloge i sugestije, NVO CEGAS, uputio je Ministarstvu pravde, na dalje razmatranje, u okviru javne rasprave.

Brdu Gorica prijeti ‘’Podljubovićki scenario’’

Ukidanjem javne rasprave za PUP Podgorica, dok istovremeno stručna javnost osporava DUP “Nova Varoš 2”, brdo Gorica ostaje nezaštićeno, ugroženo betonizacijom u već preizgrađenom zaštitnom pojasu Spomenika prirode, park šume Gorica. Brdu Gorica prijeti ‘’podljubovićki scenario’’ sa daljim uništavanjem prirode i pretrpavanjem dehumanizovanim stambenim zgradama.


Dvije javne rasprave u vezi sa PUP Podgorica nijesu održane, iako Ministarstvo urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine tvrdi suprotno. Stručna i druga zainteresovana javnost pritom osporava djelove Nacrta, uz navode da ga je nemoguće tehnički i suštinski sagledati, jer dokumentacija nije optimizovana za laku pretragu i pregled. Iz toga proizolazi zabrinutost za sve što se u ovakvoj formi Nacrta ne može jasno uočiti, dok je iz onoga što se donekle može protumačiti jasno da Gorica ostaje nezaštićena i prepuštena građevinskim poduhvatima investitora koji su osporavanim
DUP-om ‘’Nova Varoš 2’’ već ‘’dobili” svoje parče kolača.


Ako Osnovno državno tužilaštvo Podgorica godinu dana izviđa slučaj DUP ‘’Nova Varoš 2’’, to nam govori nešto o vremenu potrebnom da se PUP Podgorica, kao planski dokument višeg reda i veće kompleksnosti, valjano obradi, diskutuje i donese. Podsjećamo donosioce odluka da se prostorni planovi ne mogu usvajati bez učešća građana/ki i davanja mišljenja na javno predstavljene planove, kao i to da javnost ne smije biti dovedena u zabludu prikrivanjem važnih javnih dokumenata postupcima koji onemogućavaju njihovu čitljivost.


Nezakonito je smatrati održanom centralnu javnu raspravu koja se nije ni dogodila. Uz to, podsjećamo na sve korake kroz koje se u ovom skraćenom postupku žuri: javna rasprava bi trebalo da traje 30 dana, sačinjavanje izvještaja o njoj takođe 30 dana, Savjet za revizuju planske dokumentaciji za davanje mišljenja o tom izvještaju zakonski ima 15 dana, uz dodatne rokove za dobijanje mišljenja i saglasnosti organa državne uprave nadležnih za zaštitu životne sredine, za saobraćaj i za zaštitu kulturnih dobara, organa za tehničke uslove, kao i jedinica lokalne samouprave. Radi se o kompleksnom i
dugotrajnom procesu, i jasno je da se radikalnim skraćivanjem ovih rokova ozbiljno ugrožava valjanost procedure.


Neformalna grupa građana za očuvanje brda Gorice, “PodGoricom”, izražava zabrinutost zbog sve očiglednije i drastičnije betonizacije brda, uz najavu skorijeg okupljanja neformalne grupe i zainteresovanih građana u cilju zaštite pluća našeg grada.


Neformalna grupa građana/ki za očuvanje Gorice

Podržani = Osnaženi je program podrške razvoju građanskog društva, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske.

Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.

Up ↑